Agorafobija je oblik anksioznog poremećaja, vrsta straha od mjesta s kojih je teško pobjeći ili koja su nedostupna, strah od otvorenog prostora, gužve i javnih okupljanja. Uslijed pandemije bolesti COVID-19 zamijećen je iako nije dokazan povećan broj simptoma i slučaja agorafobije. Agorafobija je poremećaj koji ima puno simptoma i oblika. Osobe sve češće izbjegavaju izlazak iz svog doma, ne osjećaju se sigurno na javnom mjestu, u skupini ljudi, u kinu, kazalištu, na trgovima, mostovima, u tunelima, izbjegavaju javni prijevoz, koncerte ili čekanje u redu.
Na žalost izbjegavanje izlaska iz kuće samo još pogoršava nastale simptome. Vožnja u autobusu, vlaku ili avionu ovim osobama predstavlja veliki strah dok im npr. vožnja u vlastitom automobilu kojim sami upravljaju ne predstavlja problem. Obično se javlja u nekom stresnom razdoblju. Može se javiti u adolescenciji, kada je osoba suočena s izazovom odrastanja i odgovornosti, završetkom školovanja, pronalaskom adekvatnog zaposlenja, odvajanjem od roditelja i obitelji, pronalaženjem partnera za život i slično. Kasnije to mogu biti neke druge stresne neugodne životne situacije kao što je razvod, neka ozbiljna bolest same osobe ili njoj bliske osobe, smrt voljene osobe, problemi u partnerskim odnosima, usamljenost itd. Prije razvijanja same bolesti kod oboljele osobe pojavljuje se preosjetljivost, te su izraženi strahovi i fobije, napetosti, ponekad panika, a kod djece se npr. tako izražava da dijete odbija ići u školu, tj. plaši se odvajanja od roditelja.
Bolest se može razvijati mjesecima, pa i godinama. Rijetko se događa da se bolest javlja naglo. Depresija, alkoholizam ili narkomanija, anoreksija nervoza ili bulimija, mogu biti također presudni za razvoj agorafobije kao bolesti. Postoji i mogućnost genetskog nasljeđivanja. Češće obolijevaju žene nego muškarci. Ponekad se javlja istovremeno sa socijalnom anksioznošću kada se kod osobe zapaža strašna napetost i tjeskoba u društvenim situacijama.
Simptomi agorafobije
Simptomi agorafobije uključuju grupu iracionalnih strahova i osjećaja anksioznosti zbog:
- bivanja u gomili ili čekanja u redu,
- korištenja javnog prijevoza (uključujući putovanja avionom, autobusom itd.),
- bivanja na otvorenim prostorima,
- boravljenja u zatvorenim prostorima (trgovački centri, kazališta).
Agorafobija se može manifestirati i na sljedeće načine:
- ostajanje u kući kroz duže periode,
- napadaji panike ili anksioznosti,
- izbjegavanje situacija koje uzrokuju strah,
- osjećaj bespomoćnosti,
- vrtoglavica, bolovi u prsima, nedostatak daha, lupanje srca.
Simptomi agorafobije u prosjeku traju šest mjeseci ili više.
Agorafobija – dijagnoza i liječenje
Agorafobija se dijagnosticira uz pomoć psihijatrijske obrade koja uključuje klinički intervju i psihološko testiranje. Potreban je sistematski pregled da bi se eliminirala eventualna druga stanja koja imaju slične tjelesne simptome. Stanje se s vremenom pogoršava ako se ne liječi pa je važno potražiti stručnu pomoć što prije. Važno je otkriti pravu prirodu i porijeklo poremećaja. Ovaj poremećaj liječi se psihoterapijom i/ili lijekovima kako bi se smanjili simptomi iracionalnog straha i anksioznosti. Terapijom se postiže promjena načina razmišljanja i ponašanja, često kroz suočavanje sa strahovima.
Od lijekova se najčešće primjenjuju antidepresivi ili anksiolitici koje je potrebno u većini slučajeva uzimati od 6 mjeseci do godinu dana. Preporučuju se vježbanje, zdrava prehrana i dovoljno sna, izbjegavanje kofeina i alkohola, a od pomoći mogu biti vježbe disanja i tehnike relaksacije. U liječenju je posebno važna podrška obitelji i prijatelja. Pandemija izazvana koronavirusom utjecala je zasigurno na mentalno zdravlje ljudi. Uslijed brojnih novonastalih situacija, neizvjesnosti, ograničavanja kretanja, izolacija, općenito i preporučenog smanjenja izlazaka iz domova, raste i rizik obolijevanja od nekih anksioznih stanja kao što je agorafobija.
Stručnjaci napominju da je dobro natjerati se suočiti sa strahom. Također je važno da ne ignorirate eventualne simptome, a u slučaju da se oni pogoršaju, obavezno se posavjetujte s osobnim liječnikom. U novijem filmu “Žena u prozoru” (The Woman in the Window) iz 2021. glavna junakinja pati od poremećaja agorafobije.
Samopomoć kod agorafobije
Iako se u slučaju agorafobije strogo preporučuje odlazak liječniku i započinjanje terapije, postoje određene mjere/koraci koje je moguće promijeniti u životu kako bismo sami sebi pomogli. Među njima su vježbanje, zdrava prehrana i dobivanje dovoljno sna.
Uz to, preporučuje se izbjegavanje kofeina i alkohola. Vježbe disanja i tehnike relaksacije također mogu biti od pomoći ljudima koji pate od ovog poremećaja kako bi se u rizičnim situacijama znali smiriti i normalno funkcionirati. Bržem oporavku uvelike doprinosi i podrška obitelji i prijatelja koji će osobi s ovim poremećajem znati osigurati pomoć i poticaj u radu na sebi te ozdravljenju.
