Akutna planinska bolest: Uzrok, simptomi i liječenje

Akutna planinska bolest, također poznata kao visinska bolest ili visinski plućni edem, je zdravstveni poremećaj koji se javlja kod planinara, skijaša i avanturista koji se kreću na velikim nadmorskim visinama. Ova bolest nastaje kada se tijelo ne uspije prilagoditi smanjenom tlaku kisika na visinama iznad 2.500 metara. Iako većina slučajeva visinske bolesti ima blagi tijek i brzo se oporavi, u rijetkim situacijama može postati ozbiljna i uzrokovati komplikacije na plućima ili mozgu.

Uzroci akutne planinske bolesti

Akutna planinska bolest (APB) nastaje kada se tijelo ne uspije adekvatno prilagoditi smanjenom tlaku kisika na većim nadmorskim visinama. To se obično događa na visinama iznad 2.500 metara, a rizik se povećava s porastom visine.

Ključni faktori koji doprinose APB su:

Smanjeni tlak kisika: Na višim visinama, tlak kisika je niži što znači da u plućima i krvi ima manje kisika.
Vazodilatacija: Nedostatak kisika dovodi do širenja krvnih žila u mozgu i plućima. Što može dovesti do edema (oteklina) i povišene propusnosti krvnih žila.
Upala: Nedostatak kisika i vazodilatacija mogu dovesti do upale u mozgu i plućima.
Individualna osjetljivost: Neki ljudi su osjetljiviji na APB od drugih. Faktori rizika uključuju:
- Brz uspon na visinu
- Nedostatak predhodne aklimatizacije
- Mlađa dob
- Dehidracija
- Prethodna epizoda APB
- Određena oboljenja, kao što su bolesti srca i pluća

Simptomi akutne planinske bolesti

Simptomi akutne planinske bolesti (APB) obično se javljaju u roku od 6 do 12 sati od dolaska na veliku nadmorsku visinu, iako se mogu pojaviti i kasnije. Simptomi su obično blagi i nestaju sami od sebe u roku od 1-2 dana uz odmor i aklimatizaciju. Međutim, u nekim slučajevima simptomi mogu biti teži i zahtijevati hitnu medicinsku pomoć.

Blaga akutna planinska bolest

Ako imate blagi slučaj, možete osjetiti:

Vrtoglavicu
Glavobolju
Bolove u mišićima
Nesanica
Mučninu i povraćanje
Razdražljivost
Gubitak apetita
Oticanje ruku, stopala i lica
Ubrzan rad srca
Nedostatak daha uz fizički napor

Teška akutna planinska bolest

Teški slučajevi akutne planinske bolesti mogu uzrokovati intenzivnije simptome i utjecati na vaše srce, pluća, mišiće i živčani sustav. Na primjer, možete se osjećati zbunjeno zbog utjecaja na mozak. Također, možete patiti od kratkog daha zbog tekućine u plućima. Simptomi teške visinske bolesti mogu uključivati:

Kašalj
Kongestiju u grudima
Blijedu kožu i promjenu boje kože
Nemogućnost hodanja ili nedostatak ravnoteže
Socijalno povlačenje

Dijagnoza akutne planinske bolesti

Dijagnoza akutne planinske bolesti (APB) se obično postavlja na temelju anamneze, tj. podataka o bolesnikovim simptomima, nedavnom usponu na visinu i boravku na njoj, te fizičkog pregleda. Dodatne dijagnostičke metode mogu se koristiti za potvrdu dijagnoze i procjenu težine bolesti.

Anamneza:

Liječnik će pitati o simptomima, vremenu pojave simptoma, nadmorskoj visini na kojoj se bolesnik nalazio, te o brzini uspona.
Važno je da se bolesnik sjeti i navede sve eventualne faktore rizika za APB, kao što su prethodne epizode APB, obiteljska anamneza APB, te postojeća oboljenja.

Fizički pregled:

Fizički pregled može ukazivati na znakove dehidracije, ubrzan rad srca i pluća, te promjene u mentalnom statusu.

Dodatne dijagnostičke metode:

Mjerenje saturacije kisikom: Mjerenje razine kisika u krvi može pomoći u procjeni težine APB.
Rtg pluća: Rtg pluća može pokazati znakove edema pluća.
EKG: Elektrokardiogram može pokazati promjene u srčanom ritmu i provođenju koje mogu biti znak edema mozga.
Ultrazvuk mozga: Ultrazvuk mozga može pokazati znakove edema mozga.

Diferencijalna dijagnoza:

Simptomi APB mogu biti slični simptomima drugih bolesti, kao što su trovanje hranom, virusna infekcija, migrena, te visinski edem mozga i pluća.
Važno je da liječnik razmotri sve moguće dijagnoze i postavi konačnu dijagnozu.

Liječenje akutne planinske bolesti

Liječenje Akutne Planinske Bolesti (APB) ovisi o težini bolesti.

Blagi oblici APB:

Odmor: Najvažniji korak u liječenju APB je odmor. Bolesnik se mora prestati penjati i odmoriti na trenutnoj nadmorskoj visini.
Aklimatizacija: Nakon odmora, bolesnik se može lagano penjati uz redovite stanke za odmor.
Hidratacija: Važno je da bolesnik pije puno tekućine, čak i ako ne osjeća žeđ.
Lijekovi: Lijekovi protiv glavobolje i mučnine (npr. ibuprofen, paracetamol) mogu se koristiti za ublažavanje simptoma.

Teži oblici APB:

Spuštanje: Hitno spuštanje na nižu nadmorsku visinu je najvažniji korak u liječenju težih oblika APB.
Kisik: Davanje kisika može pomoći u poboljšanju razine kisika u krvi.
Hospitalizacija: U nekim slučajevima može biti potrebna hospitalizacija za nadzor i liječenje.
Lijekovi: U težim slučajevima mogu se koristiti lijekovi za ublažavanje edema mozga i pluća.

Prevencija akutne planinske bolesti

Postupno uspinjanje: Preporučuje se da se ne penje više od 300-500 metara dnevno iznad 3.000 metara.
Noćenje na nižim nadmorskim visinama: Ako se uspinjete na više od 4.000 metara, noćite na nižim visinama.
Hidratacija: Pijte puno vode, čak i ako ne osjećate žeđ.
Odmor: Odmarajte se češće i ne forsirajte se previše.
Prehrana: Jedite hranu bogatu ugljikohidratima i proteinima.
Izbjegavanje alkohola i kofeina: Ove tvari pogoršavaju dehidraciju i mogu pojačati simptome APB.
Lijekovi: Acetazolamid je lijek koji se može koristiti za prevenciju APB. Važno je da se uzima pod nadzorom liječnika.