Može li netko uopće biti alergičan na sunce? Dobro su nam poznate alergije na određenu vrstu hrane ili neke lijekove, no sunce na neki način uvijek nepravedno ostavljamo po strani pri razmišljanju o alergijama. Ipak, postoje određene reakcije kože koje nemaju veze ni sa kakvim vanjskim faktorima, bolestima ili losionima za sunčanje, a nazivamo ih intrinzičnim, tj. primarnim tipom fotodermatoza. Jednostavnije rečeno, ljudi s tim fotodermatozama razvijaju određen oblik osipa ili neku drugu kožnu promjenu isključivo nakon izlaganja suncu.
Pretpostavlja se da je u podlozi toga odgovor vlastitog imunosnog sustava koji određene sastavnice osunčane kože prepoznaje kao strane te pokreće alergijsku reakciju u obliku osipa, plikova ili nekih drugih promjena. I dok su opeklinama sklonije osobe svjetlije puti, alergija na sunce ne bira – pogađa ljude svih vrsta kože. Tako se s alergijama na sunce, tj. različitim oblicima fotodermatoza susreće između 10 i 20 posto ljudi, a stanje se 10 puta češće viđa kod žena. Unatoč tome što se u principu radi o dobroćudnom stanju, ono može znatno ometati svakodnevne aktivnosti te posljedično smanjiti kvalitetu života zahvaćenih osoba.
Uzroci alergije na sunce
Određeni lijekovi, kemikalije i medicinska stanja mogu učiniti kožu više osjetljivom na sunce. Nije jasno zašto neki ljudi imaju alergiju na sunce, a drugi ne. Svojstva koja se nasljeđuju mogu igrati veliku ulogu u razvijanju alergije. Međutim, određene alergijske reakcije ne moraju biti povezani ni s kakvim vanjskim faktorima, bolestima, kremama itd.
Alergija na sunce uglavnom se javlja samo kod određenih osjetljivih osoba. Ponekada se alergija može pojaviti nakon svega nekoliko trenutaka izlaganja suncu.
Česte vrste alergije na sunce
- Oblik polimorfnih erupcija (PMLE) – osim klasičnih simptoma fotosenzitivnosti, mogu se pojaviti i glavobolja, mučnina, opća slabost. Pojavljuju se na proljeće i ljeto, rjeđe zimi. Karakteristike ove vrste alergije su da se pojavljuje svake sezone, simptomi postanu manje izraženi kako se koža navikava na sunčevu svjetlost te plikovi imaju izgled uboda insekata
- Naslijeđeni PMLE – simptomi počinju u ranom djetinjstvu, izraženiji su te se prenose s generacije na generaciju
- Solarna erupcija – simptomi nastaju naglo, nekoliko trenutaka nakon izlaganja suncu, a očituju se velikim i bolnim plikovima
- Fotosenzitivne tvari – alergija se može pojaviti i na područjima koji su prekriveni odjećom par dana nakon izlaganja suncu. Pojavljuje se kada imunološki sistem dođe u dodir s:
lijekovima: protiv akni (posebno retinoidima), gljivica, nesteroidnim protuupalnim lijekovima (posebno piroksikam), oralnim antidijabeticima, lijekovima protiv anksioznosti i antidepresivima, nekim antibioticima i antihistaminima
preparatima za njegu: šamponima, regeneratorima, losionima, kremama za lice, tijelo i sunčanje, parfemima, dezodoransima
Kako prepoznati alergiju na sunce?
Alergija na sunce može se manifestirati kao crvenilo kože, nadražujući osip ili kao vodeni plikovi na leđima, ramenima, pod pazusima, na dekolteu i iznad usana. Iako najčešće pogađa žene sa svijetlom ili osjetljivom kožom u dobi od 20 do 40 godina, može se pojaviti kod bilo koga bez obzira na spol i dob.
S obzirom na intenzitet zračenja i na neke druge faktore, javljaju se različiti oblici kožnih reakcija. Među najčešćima su polimorfna svjetlosna erupcija, Mallorca akne i fotoalergijska reakcija.
Alergija na sunce kod djece
Osip na dječjoj koži najčešće izbija kao posljedica vlage i vrućine. Takav osip nije karakterističan samo za malu djecu već se može javiti i u odrasloj dobi. Alergija na sunce kod djece, obično se javlja na području glave, ramena i vrata. Tegobe izazvane tom alergijom uključuju prištiće, točkice, mjehure pa čak i natečene izrasline na koži.
Odlazak na plažu je preporučljiv u periodu o 9 pa d najkasnije 11 sati. Djeca bi na plaži trebala boraviti u debelom hladu. Također, djeca se ne bi smjela izlagati suncu duže od 15 minuta. Mala djeca do 6 mjeseci se uopće ne bi smjela izlagati suncu. Prekomjerno izlaganje suncu, kod djece može dovesti do nastanka ozbiljnih opeklina.
Djeca mogu biti alergična na kreme sa zaštitnim UV faktorom. Kod djece se najčešće pojavljuju prištići koji su uzrokovani izlaganjem suncu ali i pretjeranim znojenjem.
Kako se dijagnosticira alergija na sunce?
Budući da je osip nespecifični simptom, alergija na sunce ne može se dijagnosticirati samo na temelju osipa i crvenila. Međutim, ako se osip javlja samo na dijelovima kože izloženim suncu, to može biti znak da se može raditi o alergiji. Dijagnoza alergije na sunce postavlja se uglavnom nakon provođenja određenih testova kada je koža izložena na UV svjetlost različitih valnih duljina.
Testiranje foto-patch-om koristi se ako liječnik posumnja da neke fotosenzibilne tvari s kojima je pacijent došao u kontakt mogu izazvati reakciju na koži. U takvim se testovima koriste dva flastera impregnirana tvari za koju se sumnja da može izazvati reakciju. Flasteri se ostavljaju na koži 24 sata, a zatim se koža ispod jednog od flastera izlaže UV svjetlu kako bi se utvrdilo postoje li fotosenzibilne reakcije.
Liječenje i prevencija
Osip koji izbije nakon izlaganja suncu potrebno je tretirati na isti način kao i običnu opeklinu. Najbolje je na zahvaćeno mjesto što prije staviti hladan oblog, a ako vas zaista muče jaki bolovi, pokušajte ih spriječiti paracetamolom. Zatim se javite vašem osobnom liječniku, koji će vas ili uputiti dermatologu ili sam pokušati riješiti novonastalu situaciju. Sigurno će vas detaljno ispitati jeste li uzimali kakve lijekove i jeste li koristili kakve kreme za sunčanje, a u nekim će slučajevima naručiti pretrage krvi i urina kako bi isključio ili potvrdio neke druge bolesti koje bi mogle biti u podlozi vaše alergijske reakcije.
Fotosenzitivnost (ali ne nužno i prisutnost alergije) se može potvrditi dijagnostičkom metodom znanom kao fototestiranje. Standardna tehnika izvođenja je izlaganje donjeg dijela leđa UV-svjetlu, a katkada i kombinaciji UV-svjetla i pretpostavljenog alergena, tj. fotosenzitivne tvari. Fototestiranjem se žele izazvati karakteristične promjene na koži, a minimalna doza potrebna za to značajno varira.
Najbolji recept za sprječavanje fotodermatoza jest postepeno izlaganje suncu, uz pomoć kreme za sunčanje koja po mogućnosti sadržava cinkov oksid ili silicijev dioksid. Svrha postepenog izlaganja suncu jest navikavanje vlastite kože na sunčeve zrake (što je jedan od oblika desenzitizacije), premda treba naglasiti kako se u težim oblicima fotodermatoza ta metoda nije se pokazala uspješnom. Tada su potrebne neke nepoželjnije mjere poput izbjegavanja sunca i boravka u hladu, pokrivala za glavu i dugih rukava.
Ipak, u određenim slučajevima teških fotodermatoza mogu nam pomoći određeni lijekovi. Beta-karoten je prirodan izvor vitamina A kojeg pronalazimo u određenom povrću, a može se prepisati za smanjivanje jačine fotosenzitivnih reakcija. Nije toksičan ako pretjeramo s njegovom primjenom, no tada se ne smijemo čuditi ako nam koža odjednom požuti. Hidroksiklorokin inače je lijek protiv malarije, no također suprimira ili prevenira osip izazvan suncem. PUVA-terapija (psoraleni kombinirani s UV-A zračenjem) obično se primjenjuje u rano proljeće kako bi za vrijeme ljeta imali manje fotoalergijskih reakcija. Rijetko se propisuju i oralni steroidi.
Kako si sami možete pomoći
Ako situacija nije opasna po zdravlje, bol i nelagodu možete olakšati:
- stavljanjem hladnih obloga na suncem zahvaćena mjesta (alergiju na sunce tretirati kao osip ili opeklinu)
- oralnim antihistaminima ili paracetamolom za ublažavanje boli. Mogu se kupiti i bez recepta, ali uvijek u dogovoru s ljekarnikom ili drugom stručnom osobom
- nekorištenjem proizvoda za uljepšavanje i njegu koji vam izazivaju simptome
- nošenjem odjeće koja kožu štiti od sunčevih zraka
- nanošenjem krema sa zaštitnim faktorom 15 ili više
Od lijekova na biljnoj bazi simptome ublažava vitamin C koji je prirodni antioksidans. Oboljela osoba može koristiti i kalcij, piti značajne količine zelenog čaja te koristiti nerafiniranim uljima konoplje, lana, plave ribe, oraha, algi, divlje ruže i noćurke.
Dodaci prehrani za izlaganje suncu
Dodaci prehrani s beta-karotenom, te vitaminima A, C i E te selenom mogu neutralizirati akutne i kronične manifestacije oštećenja kože od sunčanja.
Vrlo djelotvoran antioksidans (jači od beta-karotena i E-vitamina) je astaksantin, prirodni karotenoidni pigment iz algi.
