Vrijeme je od alergija i pretpostavlja se da oko četvrtina stanovništva pati od nekog oblika alergije. Koje su najčešće alergije, zašto nastaju baš u ovo vrijeme, kako ih prepoznati te kako ublažiti njihov utjecaj na naš svakodnevni život. Ovdje nećemo samo govoriti o preparatima nego i kojom hranom se možemo boriti protiv njih.
U zadnje vrijeme se sve više govori o povezanosti klimatskih promjena s raznim respiratornim alergijama koje počinju već od kraja zime. Gledajući razvoj alergija kroz povijest, možemo napraviti zaključak da alergije postaju sve veći problem našeg vremena. Razno bilje počinje cvjetati dosta ranije i traje duže nego prije.
Na primjer, u Hrvatskoj se procjenjuje da od alergijske hunjavice pati 10% stanovništva.
Najranije počinje sezona polenacije drveća – u veljači i ožujku, npr. lijeska cvate već u veljači. Najčešći uzročnici alergije uz lijesku su breza, bagrem, lipa, čempres, borovi.
Trave cvatu od travnja do srpnja, a simptome alergije najčešće uzrokuju mirisavka, vlasnjača, zob, repak, raž i žitarice.
Najkasnije nastupa sezona polenacije korova – od kolovoza do listopada. Zlatnica, ambrozija, crkvina, pelin i trputac najčešći su uzročnici alergije među korovima. Među njima, polen ambrozije jedan je od najjačih i najagresivnijih polenskih alergena.
Zašto nam se javljaju alergije?
Alergijske reakcije javljaju se u osoba s prirodno oslabljenim imunitetom, odnosno nakon stanja u kojima je prirodni imunološki obrambeni sustav iscrpljen. Alergija je neuobičajeni i neprimjereni odgovor našeg imunološkog sustava na različite čimbenike okoliša i manifestira se kao reakcija preosjetljivosti na čimbenike okoliša koje nazivano antigenima ili alergenima. Jačanjem imuniteta može se utjecati na smanjenje simptoma kao i tretmanima hiposenzibilizacije. Hiposenzibilizacija je oblik liječenja alergijskih bolesti primjenom alergenskih cjepiva. To znači da se primjenom malih i rastućih koncentracija alergena na koje je bolesnik osjetljiv potakne razvoj podnošenja, tolerancije tog alergena. U osoba u kojih je imunoterapija uspješno provedena, ponovni kontakt s alergenom neće izazvati simptome bolesti ili će oni biti znatno blaži no ranije. Daje se u obliku potkožnih injekcija ili otopina koje se uzimaju pod jezik. Imunoterapija je preporučljiva u mlađih bolesnika s cjelogodišnjim ili dugotrajnim i teškim sezonskim alergijskim rinitisom, osobito kada mjere izbjegavanja alergena nisu moguće ili nisu dale zadovoljavajući rezultat, a lijekovi nisu bili potpuno učinkoviti. Liječenje treba provoditi i nadzirati liječnik i to tijekom najviše 3-4 godine.
Alergijski simptomi
Simptomi alergijske reakcije mogu biti opći (sustavni) ili lokalizirani na organ ili organski sustav putem kojeg je alergen ušao u tijelo (koža i sluznice, probavni ili dišni sustav). U slučaju proljetnih alergija simptomima je zahvaćena sluznica dišnog sustava, a simptomi alergijskog rinitisa slični su prehladi samo što traju duže od prehlade i javljaju se uvijek u isto doba godine. To su kihanje, curenje vodenastog sekreta, otok krvnih žila (kongestija) koji se osjeća kao začepljenost nosa i otežano disanje, često uz smanjenje ili potpuni gubitak osjeta mirisa, te svrbež i suzenje očiju, a ponekad i svrbež zvukovoda. Uobičajeni termin peludna groznica objedinjuje alergijsku hunjavicu i alergijski konjuktivitis (karakteriziran crvenilom, suzenjem i svrbežom očiju).
Peludni kalendar
Osobama koje imaju alergiju na pelud od pomoći mogu biti peludni kalendari koji prognoziraju pojavnost pojedinih sezonskih inhalacijskih alergena. Takva vrsta kalendara daje podatke o dnevnim kretanjima koncentracije peluda i značajna je u procjeni izloženosti alergenu.
Preventiva i rješavanje problema
Najučinkovitija preventiva je izbjegavanje izloženosti alergenu, u čemu može pomoći i već spomenuti peludni kalendar kako bi pacijenti mogli prilagoditi svoje aktivnosti na način da što manje dolaze u kontakt s alergenima, tj. peludi. Kad već nastupe simptomi, ovisno o njihovoj težini i utjecaju na kvalitetu života pacijenta, potrebno ih je suzbiti odgovarajućim lijekovima. Prvi izbor su svakako antihistaminici u obliku tableta, loratadin i feksofenadin, koji uspješno suzbijaju većinu simptoma alergije pogotovo ako ih se počne uzimati nekoliko tjedana prije očekivane polenizacije. Antihistaminici zadnjih generacija su sigurni lijekovi koji više nemaju izraženu nuspojavu kao što je pospanost jer ne prolaze krvno-moždanu barijeru. Također, loratadin je lijek koji mogu uzimati i trudnice što je dodatni dokaz njegove sigurnosti. Valja napomenuti da antihistaminik treba uzimati jednom dnevno, po mogućnosti u isto vrijeme i da će njegovo puno djelovanje doći do izražaja tek nekoliko dana od početka uzimanja.
Kontrola situacije
Ako imate jake simptome alergije, liječnik će propisati kortikosteroide koji su najučinkovitiji protuupalni lijekovi koji će najuspješnije ukloniti ili umanjiti simptome alergijske bolesti. Budući da su za uspješnu kontrolu bolesti najčešće dostatni u niskim dozama kao npr. pumpice za intranazalnu primjenu i pumpice za aplikaciju lijeka u donje dišne putove, u ovim se oblicima obično koriste za dugotrajnu profilasku, bez sistemskih nuspojava, tj. bez izazivanja štetnih posljedica za bolesnika. U slučajevima pogoršanja respiratornih tegoba u bolesnika s alergijskom astmom (otežano disanje, zviždanje, hroptanje, gušenje) upotrebljavaju se i inhalacijski bronhodilatatori (ne spadaju u skupinu lijekova za kontrolu alergijske bolesti) uz eventualnu kraću primjenu visokih doza kortikosteroida. Savjetujte se sa svojim ljekarnikom koji će znati procijeniti da li se simptomi mogu riješiti OTC pripravcima ili će Vas uputiti liječniku koji će Vam propisati lijekove na recept.
Dodaci prehrani i prehrana
Od dodataka prehrani u borbi protiv alergije svakako pomažu preparati na bazi kvercetina koji je antialergijski bioflavonoid snažnog antioksidativnog učinka. Ima protuupalni učinak i prirodni je antihistaminik koji će smanjiti stvaranje proupalnih prostanglandina. Kvercetin nalazimo i u hrani kao što je kora jabuke, luk, žuto povrće, jagode i zeleni čaj. Svakako treba spomenuti kalcij u kombinaciji s vitaminom C jer kalcij stabilizira cjelovitost staničnih membrana i smanjuje propusnost krvnih žilica, te smanjuje alergijsku reakciju dok vitamin C djeluje kao antioksidans, podupire proizvodnju kolagena i jača strukturu vezivnog tkiva.
Od fitoterapijskih pripravaka za smanjivanje simptoma alergije za preporuku su preparati na bazi crnog ribiza i uskolisnog trpuca dok od preparata na bazi probiotika dokazano su učinkoviti sojevi bakterija koji su istraženi u PANDA ( probiotics and allergy ) studiji. Takav dizajnirani probiotik namijenjen je pacijentima sa kroničnim ili akutnim simptomima alergije, astme i atopije i sadrži 3 milijarde klica mikroflore po 1 dnevnoj dozi.
U prevenciji alergije i čišćenju jetre kako bi simptomi alergije bili smanjeni, preporuka je uzimati organski prah soka lišća mladog ječma ujutro natašte pomiješan s vodom i jabučnim sokom, radi korekcije okusa, a također u prevenciji se preporučuju i preparati na bazi ulja crnog kima koji je bogat timokinonom i djeluje protuupalno. Općenita je preporuka kod osoba sklonih alergijama koristiti u prehrani puno lisnatog povrća tamnozelene boje i voća žute i narančaste boje jer te namirnice sadrže beta-karoten, preteču vitamina A.
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.
Preuzeto većim djelom sa poslovni.hr
