Alkalna prehrana

Alkalna prehrana

Savjeti o prehrani

Alkalnu (lužnatu) prehranu osmislio je 2010. godine dr.sc. Robert Young. Riječ je o prehrani koja potiče konzumaciju isključivo alkalnih namirnica, a sljedbenicima alkalne prehrane obećava odsustvo i prevenciju bolesti kao što su osteoporoza, bubrežni kamenci i neke vrste karcinoma.

Kako bismo razumjeli princip koji stoji iza ove dijete, potrebno je objasniti malo osnovne kemije i biologije. Naime, pH skala je raspon koncentracija vodikovih iona u nekoj tvari koja govori o tome koliko je nešto kiselo, a koliko lužnato (alkalno). Što je pH vrijednost manja, to je tvar kiselija, a što je veća je lužnatija. pH od 7 se smatra neutralnim.

Ljudska krv je neutralna s pH vrijednošću od 7.3 do 7.5, dok je npr. pH želudca jako nizak, odnosno jako kiseo. Od tekućine do tekućine, pH vrijednost organizma se razlikuje, što je potrebno za pravilno odvijanje životnih procesa. pH vrijednost mokraće varira ovisno o hrani koju smo pojeli s obzirom na to da bubrezi djeluju kao filtar za višak nepotrebnih tvari u krvi.

Knjiga “Alkalna prehrana” jednog od autora ove dijete, dr. Stephana Domeniga, govori o tome kako je alkalnost organizma nešto čemu treba težiti jer smanjuje upalne procese u tijelu. Također, autori i zagovornici ove dijete tvrde da pretjerana kiselost organizma djeluje negativno te potiče razvoj bolesti. Tako se u vezu dovode kiselost organizma i rak, kao i tvrdnje:

  • kako organizam stari, tako mu kiselost raste,
  • “kiseo organizam” ne može pravilno vježbati ni kretati se,
  • kiselost organizma utječe na pojavu mnogih bolesti.

Zbog toga se konzumira alkalna hrana protiv raka i drugih stanja organizma, a donosi niz namirnica i recepata kojih se treba držati. Forum je također prepun odgovora na temu “Alkalna prehrana” jer svakoga zanima djeluje li. Autor knjige o alkalnoj prehrani na poklon dariva i lakmus trakice koje su test za kiselost organizma.

Čitatelje je zanimalo kako provjeriti kiselost organizma pa autor navodi da:

  • se pH sline mjeri pomoću lakmus trakica dva sata nakon jela, a zatim se usporedi s predloženom skalom za pH vrijednosti,
  • se pH mokraće mjeri ujutro i navečer, također pomoću skale i lakmus trakica.

Autor je također naveo neke od simptoma pretjerane kiselosti u organizmu, a to su:

  • zatvor,
  • nadutost,
  • bolesti zubiju,
  • kronični umor,
  • česte prehlade,
  • bolovi u mišićima i kostima,
  • manjak koncentracije,
  • kožne bolesti i osipi.

Imajte na umu da dugotrajnost ovih simptoma može ukazivati na neku ozbiljniju bolest te se prije svega obratite svom liječniku.

“Sve što sam želio znati o bolestima i tegobama naučio sam na Medicinskom fakultetu s genetskog ili biokemijskog motrišta, ali nisam naučio ništa o tome što znači biti zdrav. Hranu nitko nije niti spominjao. Kao ni tjelovježbu. Činilo se da nikoga ne zanima u čemu je bit pojedine bolesti. Meni su fascinirali cjeloviti pristupi, ljepota cijelog tijela i nadahnjivale drevne iscjeliteljske tehnike poput či gonga i joge. Medicina je za mene morala biti više od rezanja tijela i previjanja. Kad mi je prijatelj dao knjigu dr. Franza Xavera Mayra iz 1921. godine pod naslovom Temelji dijagnoze bolesti probavnog sustava, bilo je to prvo objašnjenje koje se činilo u načelu ispravnim u medicini. Obrazovao sam se za liječnika prema Mayerovim načelima i do sada sam radio s tisućama pacijenata. U Austriji u klinici F.X. Mayer More Center kombiniramo staro znanje sa suvremenim razumijevanjem biokemije tijela, njegovih potreba za određenim tvarima, onoga što i kako jedemo jer to bitno utječe na naše zdravlje. Naš pristup zdravlju i dobrobiti može se sažeti u jednoj ključnoj riječi, ravnoteža”, opisao je svoj profesionalni put dr. Domenig.

Jedemo pogrešnu hranu u krivo vrijeme. Ljudi koji žive u razvijenom svijetu danas su sve deblji. Prošećite glavnom ulicom bilo kojega grada i sve će vam biti jasno. Više od 60 posto nas ima višak kilograma, a za 20 posto od tog broja može se reći da su pretili. Broj oboljelih od dijabetesa nikada nije bio tako velik, procjenjuje se da šećernu bolest ima 4,6 posto Britanaca i Australaca, većinom dijabetes tipa 2. Unatoč napretku moderne medicine, i dalje nas muče kronične bolesti. Prema izvješću što ga je 2011. objavila britanska Vlada, smatra se da je predebelo ili pretilo 23 posto djece stare 4-5 godina i 33 posto djece u dobi od 10-11 godina. Moglo bi se reći da smo zaboravili kako se jede: jedemo previše, jedemo pogrešnu hranu i jedemo u pogrešno vrijeme. Sve u svemu, jedemo previše mesa, ribe i šećera. Kupujemo previše rafinirane i prerađene hrane koja nas samo zasiti, a zapravo ne daje ništa vrijedno i korisno tijelu. Kako bi tijelo moglo apsorbirati i iskoristiti pojedine hranjive tvari, probavni sustav mora hranu valjano razgraditi.

Nezdrave prehrambene navike, poput prevelikog unosa hrane s kojom se probavni sustav ne može nositi, uzrokuju probavne tegobe , a one mogu štetno djelovati na odnos alkalnog (lužnatog) i kiselog u tijelu, tumači dr. Domenig u knjizi „Alkalna prehrana“ i pojašnjava: “Takva hrana daje samo prazne kalorije i u želudcu zauzima prostor u kojem bi trebale biti druge, korisnije namirnice. Budući da kisela hrana mijenja oblik tijela, moguće je da nećemo moći dobro vježbati. Udebljat ćemo se. No to je tek simptom koji i sam utječe na zdravlje: zbog smanjene fizičke sposobnosti previše opterećujemo tijelo i stvaramo teškoće kosturu. Ono što počne nelagodom i bolovima može dovesti do ugradnje kuka i koljena. Postajemo nepokretni. Manje vidljiva promjena događa se u našem tijelu. Prije nego što se udebljamo kosti se demineraliziraju, koža se opusti zbog pomanjkanja hranjivih tvari, a toksini s kojima pokušavamo izaći na kraj naprežu naše organe. Uspijevamo nekako, ali pritom gubimo vitalnost, energiju, zdravlje. Zbog prevelike kiselosti brže starimo. Što je još gore, prevelika kiselost stvara u tijelu uvjete u kojima se mogu razvijati alergije i bolesti. Naš probavni sustav prirodno pokušava uvesti red u mješavinu stvari koje konzumiramo. Problem je u tome što previše onoga što jedemo stvara kiselinu, a premalo djeluje alkalno.”

Kako prehrana pomaže izbalansirati zdravi pH tijela

Alkalno, odnosno lužnato stanje, naše tijelo zaista voli.
No, kako jesti samo alkalnu hranu, a ne unositi kisele namirnice?
Odgovor je da je važan balans unosa alkalne i kisele hrane, ali uvijek moramo voditi računa i o GI (glikemijski indeks) i GL (glikemijski load) hrane koju svakodnevno jedemo, o čemu ćemo više reći neki drugi put.

Kada unesemo kiselu namirnicu, odnosno nakon što takvu namirnicu probavimo, ona će ostaviti kiseli ostatak u tijelu.
Ako naša prehrana preferira prevelik unos kisele hrane, dolazi do pretjeranog nakupljanja kiselih ostataka, što uzrokuje stanje prevelike kiselosti tijela poznato pod nazivom acidoza.

Kako acidoza šteti tijelu?

Acidoza dugoročno usporava efikasan rad našeg tijela, uzrokujući manjak energije, lošiji zdravstveni profil i naravno, probleme s prekomjernom težinom.
No jednako je važan i gubitak esencijalnih minerala poput kalcija, magnezija i kalija.
Do njega dolazi zato što otpuštanjem ovih minerala tijelo pokušava neutralizirati višak kiselosti, odnosno uspostaviti zdravu pH ravnotežu, koja iznosi oko 7.
Naši unutarnji organi, poput bubrega, pluća i nadbubrežnih žlijezda, jetre,.. igraju važnu ulogu u održavanju zdrave razine pH tijela.
Kako bi oni zdravo funkcionirali, bitno je da preferiramo unos alkalne hrane.
Unoseći alkalne namirnice, mi zapravo oslobađamo tijelo od trošenja energije za eliminaciju viška kiselih ostataka i pomažemo mu da radi ono za što je i stvoreno.
To je balans tjelesne težine, kao i što duže održavanje zdravlja i energije.

Koliko je alkalne hrane idealno unijeti dnevno u organizam?

Danas smo preplavljeni raznoraznim programima prehrane te će svaki od njih zagovarati baš određenu vrstu namirnica i njihov određeni unos.
I u alkalnom prehrambenom programu susrećemo se s različitim omjerom unosa lužnate i kisele hrane.
Dio zagovornika će inzistirati na minimalnom unosu kisele i većini alkalne hrane.

Osobno, smatram da bi unos trebao biti 80% alkane hrane : 20% acidne hrane, što i sam prakticiram.

Preferirati unos alkalne hrane ne znači odmah da moramo eliminirati neke vrste namirnica, nego pak da možemo istovremeno unositi i proteine i ugljikohidrate, kao i dobre masti.
Naše tijelo je dizajnirano tako da simultano može probaviti sve tri vrste namirnica.
Za to je zaslužna gušterača koja istovremeno izlučuje tri različite vrste probavnih enzima.
U kombinaciji s najzdravijim acidnim namirnicama, ova vrsta prehrane će omogućiti tijelu da izbaci višak vode, masti i da ga vrati u zdravu ravnotežu.

Kako jesti?

Prvo pravilo glasi da ne treba žuriti. Važno je odvojiti dovoljno vremena kako biste tijelu dali priliku da apsorbira ono čime ga hranite. Probava počinje u ustima. Žvakanjem se potiče stvaranje kiseline u želudcu. Ako ne prožvačemo dobro hranu, opterećujemo druge dijelove probavnog sustava koji moraju napornije raditi, pa se zbog toga možemo osjećati tromo. Temeljitim žvakanjem, do čak 50 puta, hrana će se razgraditi u probavljive dijelove i bolje utoliti glad, a opće je poznato da ljudi koji duže jedu, jedu manje pa stoga nemaju problema s viškom kilograma.

Što jesti?

Jedite domaće – hrana je uvijek nutritivno vrjednija kada potiče sa zemlje i iz mora u našoj blizini. Što je veća udaljenost koju je hrana prošla to je veća šansa da je prerađena i zakiseljena i izgubila na svojim nutritivnim vrijednostima.

Jedite sezonsko – jedite voće i povrće prema sezoni u kojoj raste i pratite ritam prirode.

Kada jesti – doručak – kada ujutro ustanete, tijelo je u pogledu probave na vrhuncu sposobnosti. Baš kao i um, navečer se tijelo usporava pa morate jesti manje porcije lakše probavljive hrane. Večernje obroke trebali biste jesti ranije, najbolje prije šest navečer, jer kasni obroci donose nekoliko posljedica (loš san, refluks kiseline). Sirova hrana vrlo je hranjiva, ali se teže probavlja. Tijelu treba više vremena za probavu hrane koja nije kuhana. Sirovu hranu svakako jedite ranije u danu da omogućite tijelu dovoljni vremena za preradu.

Koliko jesti?

Većina ljudi jede previše – više nego što im treba, više nego što naša tijela mogu podnijeti i više nego što tijelu treba u nutritivnom smislu. Veći dio života većina nas se hranila kiselo, te je prvi korak prema promjeni povećati unos alkalne prehrane. Za početak neka omjer alkalne naspram kisele bude 4:1 kako bi potaknuli čišćenje. Nije pametno nabacati novu hranu na onu koja je tek djelomice probavljena. Između obroka pijte vodu, povrtni ili biljni čaj, ali nemojte piti dok jedete, jer voda razrjeđuje dragocjenu slinu i želučanu kiselinu. Pijte pola sata prije ili pola sata poslije obroka. Voda pomaže čišćenju i održava hidratiziranost organizma.

Alkalne namirnice

Sljedeća lista pokazuje namirnice svrstane od alkalnih prema kiselima.

Povrće: morske alge, leća, luk, daikon, koraba, pastrnjak, češnjak, endivija, lišće gorušice, đumbir, brokula, krumpir, paprika, gljive, cvjetača, patlidžan, buča, blitva, kelj pupčar, vlasac, korijander, bamija, salata
Voće: limun, nektarina, pomikaki, malina, lubenica, mandarina, grejpfrut, dinja, maslina, malina, mango, kruška, avokado, ananas, jabuka, kupina, trešnja, breskva, papaja, naranča, marelica, banana, borovnica, ribiz, suho grožđe, grožđe, jagoda
Orašasto voće, sjemenke i ulja: sjeme bundeve, mak, kesten, ulje noćurka, sezam, badem, izdanci, ulje avokada, laneno ulje, kokosovo ulje, maslinovo ulje, druge sjemenke
Žitarice: zob, quinoa, divlja riža
Začini i ostalo: soda bikarbona, morska sol, mineralna voda, umeboši šljive, cimet, melasa, sojin umak, zeleni čaj, rižin sirup, jabučni ocat, čaj od đumbira, ocat od umeboši šljive, ghi
Mliječni proizvodi: vrhnje, sir i jogurt

Kisele namirnice

Kiselu reakciju u tijelu najčešće izazivaju bjelančevine, i to ponajviše one životinjskog podrijetla, te se smatra da za svakih suvišnih 10 g bjelančevina koje unesemo izgubimo 100 mg kalcija uriniranjem.
Istu reakciju izazivaju gazirana pića jer su izrazito bogata fosforom, mineralom koji izaziva gubitak kalcija kada se uzima u većim količinama.
Ne prekoračite više od tri kave na dan, jer kava izaziva kiselost u tijelu. Neke statistike govore da bi često pijenje kave, više od tri na dan, moglo povećati pojavu osteoporoze čak 82 posto.
Rafinirane namirnice kao što su bijeli kruh, kolači i lisnata tijesta izazivaju kiselost u tijelu te potiču izlučivanje kalcija iz kostiju.
Oprez i s tamnim čajevima.
Unos masne hrane smanjite na minimum.
Pušenje i pijenje kave dvije su “prijateljski” povezane navike koje zajednički stvaraju kiselost tijela.
Kiselost potiču i umjetna sladila koja se danas dodaju hrani i raznim napitcima kao “mamac” proizvođača da bi nam održali osjet slatkoće.
Neki znanstvenici idu tako daleko da tvrde da kiselo okruženje, uz druge bolesti, uzrokuje razne vrste karcinoma.
Meso, mesni proizvodi, prevelik unos mlijeka i mliječnih proizvoda stvaraju kiselost u tijelu, a njihov prevelik unos je rizični faktor kod raznih vrsta raka.
Zato kod dijagnoze karcinoma (osobito debelog crijeva) nutritivni tretman uključuje minimalan unos ili potpuno ukidanje unosa ovakve hrane, pogotovo ako dodatno sadrže antibiotike i hormone rasta.

Alkalna prehrana – zaključak

Sa znanstvenog stajališta princip ove prehrane ne drži vodu, i to zbog više razloga. Godinama evolucije se kontrola stanične pH vrijednosti ljudskog organizma razvila do savršenstva te bi bilo nemoguće takav organizam promatrati u cjelini kao da je kiseo ili kao da je lužnat.

Tjelesne tekućine su različitih pH vrijednosti upravo kako bi mogle obavljati svoje funkcije, a bilo kakav trenutni manjak ili višak vodikovih iona se u trenu regulira tako da se izbacuje iz tijela putem znoja, mokraće i drugih tjelesnih izlučevina. Za to služe bubrezi, crijeva, razne žlijezde i tkiva našeg organizma.

Međutim, o načinu prehrane ovisi kakve pH vrijednosti će te tekućine biti. Ako unesemo previše soli ili voćnih kiselina, organizam će se regulirati tako da će taj višak izbaciti. U suprotnom, kad takve ravnoteže ne bi bilo, vrlo brzo bi došlo do nekog poremećaja i ne bismo nastavili živjeti.

Iz tog razloga alkalna prehrana nije znanstveno utemeljena, ali za opće stanje organizma ona nije loša. Bolje rečeno, s njom ne možemo pogriješiti. To je drastična promjena prehrane koja uključuje svježe namirnice, puno voća i povrća te manje rafinirane hrane i pritom ona svakako pridonosi zdravlju. Koriste se zdravi i niskokalorični recepti puni vitamina i minerala što je za opće zdravlje organizma odlično.

U samu dijetu nije uključeno redovno vježbanje, što je svakako dio zdravog načina života, a uz takvu prehranu bi doprinijelo mršavljenju. Usto, treba paziti da se svaki dan unese dovoljna količina svih hranjivih tvari koje su ljudskom organizmu potrebne.

Prije velike promjene načina života i prehrane, konzultirajte se sa svojim liječnikom ili profesionalnim nutricionistom. Ako patite od neke kronične bolesti, obratite pažnju na to koje namirnice smijete, a koje ne smijete jesti.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *