Anemija ili slabokrvnost – uzrok, simptomi, liječenje i prehrana

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, najčešći deficit u organizmu je nedostatak željeza. Vrlo česti uzrok je loša i neuravnotežena prehrana.

Anemija je stanje kada imate smanjen broj zdravih eritrocita (crvenih krvnih stanica) u krvi ili smanjenu razinu hemoglobina (protein koji sadrži željezo) u eritrocitima, što za posljedicu ima smanjeni prijenos kisika do naših tkiva i organa.
Srednji volumen eritrocita manji od 80 govori za mikrocitnu anemiju, vrijednosti MCV između 80 fl i 100 fl za normocitnu, a MCV iznad 100 za makrocitnu. Prema kinetičkoj podjeli (mehanizmu nastanka) anemije se dijele na anemije zbog krvarenja, smanjenog stvaranja i ubrzanog propadanja eritrocita. Eritrociti ili crvene krvne stanice najbrojnije su stanice u krvi. Eritrocit je ispunjen hemoglobinom, bjelančevinom koja prenosi kisik po organizmu.

Simptomi anemije

Kronični umor, bljedilo kože i sluznica, manjak koncentracije samo su neki od simptoma i znakova anemije. Slabokrvnost, kako još zovemo anemiju, osobito pogađa djecu i žene u reproduktivnoj dobi, a prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije iz 2015. godine, u Hrvatskoj anemiju ima 27 posto djece u dobi do 5 godina te 25 posto žena, pri čemu je više od polovine slučajeva uzrokovano manjkom željeza.

Često se smatra da je uzrok anemije smanjeni unos željeza hranom, međutim uzroci anemije mogu biti različiti: povećane potrebe za željezom, poremećaj u apsorpciji željeza iz probavnog sustava, smanjen unos željeza putem prehrane, razne bolesti, kronična krvarenja.

Kao rezultat toga, možete se osjećati slabo, umorno i razdražljivo. Također može doći do gubitka kose, lomljivih noktiju, lupanje srca, hladnih nogu i ruku, vrtoglavice, glavobolje, sitne rane u kutovima usana, osjećaj trnjenja ili puzanja u nogama, česte prehlade i viroze…

Anemija nastala zbog manjka željeza liječi se normalizacijom hemoglobina u krvi (nekoliko tjedana davanja željeza), popunjavanjem zaliha u organizmu (još 2 – 6 mjeseci liječenja željezom) i izbjegavanjem nuspojava kod terapije željezom. Najbolja apsorpcija željeza iz peroralnih preparata (uzetih na usta) postiže se uzimanjem lijeka natašte, uz vitamin C, dok se uzimanjem uz jelo apsorpcija smanjuje za 50%. Odgovor na terapiju peroralnim željezom se očekuje za 5–10 dana, a normalizacija hemoglobina za dva mjeseca. Feritin se normalizira nakon korekcije anemije.

Važno je da simptome nedostatka željeza ne pokušavate „opravdati“ životnim stilom. Ako dugo osjećate pojačani umor i nemate energije, ako premalo spavate i često ste bolesni, javite se liječniku. Nemojte čekati da anemija postane toliko snažna jer kao „nemate vremena otići liječniku“.

Osobama koje imaju anemiju liječnici obično savjetuju promjene u prehrani i mogu preporučiti uzimanje preparata željeza. Kod blagog nedostatka željeza koji nije povezan s ozbiljnim bolestima, pravilna prehrana može biti dovoljna. No ako su vrijednosti željeza u krvi značajnije niže, obavezno treba obaviti pretrage da bi se utvrdio uzrok njegovog nedostatka. Ukoliko vam je liječnik propisao terapiju, pridržavajte se njegovih uputa što dosljednije kako bi liječenje bilo što uspješnije.

Prehrana za anemiju

Iznutrice i crveno kruto meso su među najbogatijim izvorima željeza. Željezo koje se nalazi u navedenim namirnicama je hem oblik željeza koji je dostupniji za apsorpciju u ljudskom probavnom sustavu od primjerice biljnog, ne-hem izvora željeza. Biljni izvori željeza su razno zeleno lisnato povrće, mahunarke, sjemenke i neki orašasti plodovi, gdje se željezo nalazi u ne-hem obliku. Taj oblik je manje dostupan za apsorpciju, međutim apsorpciju biljnog izvora željeza povećava vitamin C. Upravo zato, razno zeleno lisnato povrće kombinirajte s hranom koja je bogata vitaminom C (poput drugog povrća i raznog sezonskog voća). Bjelančevine mesa mogu poboljšati apsorpciju željeza iz životinjskog izvora, dok s druge strane, cjelovite žitarice sadrže određene tvari, u prvom redu fitate, koji tu apsorpciju ometaju.

Fitinska kiselina/fitati koja se primarno nalaze u cjelovitim žitaricama ometaju apsorpciju željeza (kalcija i cinka) iz hrane. Fitati u prehrani neće izazivati tegobe, osim ako se ne konzumiraju u prevelikim količinama. Kalcij također smanjuje apsorpciju željeza, pa hranu bogatu kalcijem i dodatke prehrani na bazi kalcija ne bi trebalo uzimati u isto vrijeme kad i hranu bogatu željezom. Ostali inhibitori uključuju fosfate, tanin (zeleni čaj), oksalate i karbonate.

Prehrana za sideropeničnu anemiju

Manjak željeza (Fe) je glavni uzrok anemije i obično je posljedica gubitka krvi. Bez dovoljne količine željeza, vaše tijelo ne može proizvesti dovoljno hemoglobina za crvene krvne stanice.

Da bi vaše tijelo proizvodilo hemoglobin, treba mu dobar izvor željeza. Vaš liječnik ili nutricionist mogli bi vam predložiti da jedete više mesa (govedina, piletina, puretina ili riba).

Ostali prehrambeni izvori željeza uključuju sušeno voće (šljive, grožđicama i marelice). Zeleno lisnato povrće, leća, mahunarke, punozrnati kruh i žitarice također su bogati željezom.

Prehrana za megaloblastičnu i pernicioznu anemiju

Ovaj oblik anemije nastaje kod nedostatka vitamina B12 i folne kiseline. Oni su, kao i željezo, neophodni za proizvodnju crvenih krvnih stanica.

U nekim slučajevima problem nije u tome što oboljeli ne unosi u organizam hranu bogatu ovim elementima, već oslabljena sposobnost tijela da ih apsorbira.

Taj se oblik anemije naziva pernicioznom anemijom. Njezin je uzrok povezan s problemima sluznice želuca. Nedostatak vitamina B12 ima više negativnih posljedica.

Anemija je samo jedan od njih. Njegov manjak može pospješiti razvoj upala i povećati rizik od demencije. Folna kiselina pomaže tijelu da proizvodi i održava nove stanice.

To je osobito važno za žene koje su trudne! Bogati izvori folne kiseline su prokulice, kelj, špinat, smeđa riža i slanutak. U manjim ga količinama sadrže i jaja, sir, mlijeko i krumpir.

Ostale vrste anemije

Aplastična anemija je naziv za bolest kod koje je koštana srž vrlo slabo razvijena, a posljedica toga je manjak svih krvnih stanica u cirkulaciji.

Hemolitična anemija koja najčešće nastaje zbog poremećaja funkcije i strukture crvenih krvnih zrnaca ili hemoglobina vrlo je često urođena ili autoimuna bolest.

Zbog nje se eritrociti razgrađuju brže nego što bi trebali, odnosno crvena krvna zrnca uništavaju se brže nego što tijelo može sintetizirati nova.

Kod ovih je vrsta anemije slaba vjerojatnost da je uzrok bolesti loša prehrana, ali imajte na umu da određene promjene u njoj i dalje mogu biti blagotvorne.

I za kraj….

Razgovarajte sa svojim liječnikom ako imate simptome i znakove anemije, osobito ako imate obilne menstruacije ili probleme s probavnim sustavom, kao što su česti proljev ili krv na stolici. Ako imate tešku anemiju, nemojte se osloniti samo na prehranu. Veći nedostatak željeza ne može se nadomjestiti hranom već je potrebna terapija, a nju prepustite svom liječniku.

Reference:
https://www.pennmedicine.org/for-patients-and-visitors/patient-information/conditions-treated-a-to-z/anemia
https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/anemia/symptoms-causes/syc-20351360
https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/3929-anemia
https://www.webmd.com/a-to-z-guides/understanding-anemia-basics
https://www.nhlbi.nih.gov/health/anemia