Aneurizma

Aneurizma – uzrok, simptomi i liječenje

Simptomi

Aneurizme su ograničena proširenja krvne žile, posebno aorte ili arterija na periferiji.

Do aneurizme dolazi zbog ateroskleroze krvnih žila, odnosno zadebljanja i ukrućenja žila, kao i zbog različitih drugih defekata krvnih žila.

Do aneurizme može doći i zbog povišenog krvnog tlaka, kao i kolesterola, dok i pušenje može povećati rizik za razvoj aneurizme aorte i arterije, kao što nastanak aneurizme slezene često povezan i s trudnoćom. Ipak, povišeni krvni tlak je najčešći uzrok nastanka aneurizme.

Najznačajnija je aneurizma aorte, koja može nastati u bilo kojem dijelu, no 3/4 se javljaju u trbušnom dijelu aorte.

Klinička slika

Aneurizma abdominalne aorte najčešće počinje ispod bubrežnih arterija i često se širi prema gore u jednu ili obje ilijačne arterije. Može se javiti bol koja je tipično duboka i probadajuća, obično je trajna i najjače se osjeća u lumbosakralnom području. Pacijent može imati osjećaj nenormalno jakih pulzacija u trbuhu. Kod pažljivog pregleda pacijenta palpacijom trbuha, često se može otkriti široko područje u kojem se osjeti pulzacija trbušne aorte, nad njom se može čuti i šum, no čak se i vrlo velike aneurizme teško mogu otkriti fizikalnim pregledom. Aneurizme koje se brzo povećavaju i koje prijete rupturom često su bolno osjetljive, no često mogu i rupturirati bez prethodnih simptoma. Aneurizma torakalne (prsne) aorte očituju se često dubokom difuznom (raspršenom) boli u prsnom košu, disfagiju (otežano gutanje), promuklost, hemoptizu (iskašljavanje krvi), te suhi kašalj.

Aneurizma aorte

Najznačajnija je aneurizma aorte, koja može nastati u bilo kojem dijelu, no 3/4 se javljaju u trbušnom dijelu aorte. Arterioskleroza je bolest koja je najčešće udružena s aortnim aneurizmama. Ona oslabljuje stijenku aorte, zbog čega se stijenka proširuje, a povišeni krvni tlak i pušenje tome doprinose.

Pregled ultrazvukom (UZV) je najučinkovitija pretraga i često se može jasno odrediti veličina i proširenost aneurizme. Veličina i karakteristike aneurizme mogu se definirati i CT-om (kompjutorska tomografija), posebno ako se primjeni intravenski kontrast.

Abdominalnom aortografijom može se odrediti veličina aneurizme i prikazati zahvaćenost drugih velikih krvnih žila. Aortografija je potrebna i opravdana kad se sumnja na proširenje aneurizme iznad bubrežnih arterija.

Većina bolesnika s aneurizmom trbušne aorte ima generaliziranu arteriosklerozu, pa je stoga prije operacije potrebno provjeriti kardiovaskularni status pacijenta.

Tijek bolesti ovisi o veličini aneurizme. Ruptura (puknuće) rijetko nastaje ako je širina aneurizme manja od 5 cm, no učestalost se značajno povećava ako je širina aneurizme veća od 6 cm.

Kod svih takvih aneurizmi se stoga preporučuje kirurški zahvat, osim ako nema kontraindikacija za operaciju. Korekcija se sastoji u zamjeni dijela krvožilne stijenke zahvaćene aneurizmom sa sintetskim umetkom.

Na puknuće trbušne aneurizme aorte može se posumnjati kod pojave jake boli u donjem dijelu trbuha i leđima. Ovisno o jačini krvarenja, mogu uslijediti hipovolemijski šok (šok uslijed gubitka krvi) te smrt.

Ruptura ili prijeteća ruptura stoga se ubrajaju u hitna kirurška stanja. Rizik kod operacije rupturirane aneurizme je oko 50%, a ako dođe do zatajivanja bubrega nakon operacije, prognoza je izrazito loša.

Aneurizma mozga

Aneurizme mozga se razvijaju kao rezultat stanjivanja i degeneracije stijenki arterija. Aneurizme se često oblikuju kod grananja u arterijama zato što su ti dijelovi žila slabiji.

Iako se aneurizme mogu pojaviti bilo gdje u mozgu, najčešće se pojavljuju na arterijama na početku mozga.

Veći broj faktora može dovesti do slabosti arterijskih stijenki i povećati rizik od aneurizme mozga. Aneurizme su češće kod odraslih nego kod djece i češće su kod žena nego kod muškaraca. Neki od faktora razvijaju se tijekom vremena, dok su drugi prisutni već pri rođenju.

Simptomi aneurizme mozga

Puknuta aneurizma
Iznenadna, jaka glavobolja je ključni simptom puknute aneurizme. Ova glavobolja često je opisana kao “najgora glavobolja” koju ste ikada doživjeli.

Uobičajeni znakovi i simptomi puknute aneurizme te subarahnoidalnog krvarenja su:

  • iznenadna, izuzetno jaka glavobolja,
  • mučnina i povraćanje,
  • ukočeni vrat,
  • zamagljen ili dupli vid,
  • osjetljivost na svjetlo,
  • opušteni kapci,
  • gubitak svijesti,
  • zbunjenost,
  • povišena tjelesna temperatura,
  • epileptički napadaj.
„Cureća” aneurizma

U nekim slučajevima, aneurizme mogu curiti, ispuštajući malu količina krvi. Ovakvo curenje vjerojatno će izazvati samo iznenadna, iznimno jaka glavobolja. Teže puknuće se gotovo uvijek javlja nakon curenja aneurizme.

Nepuknuta aneurizma
Nepuknuta aneurizma mozga ne mora proizvesti nikakve simptome, osobito ako je mala.
Međutim, velika nepuknuta aneurizma može pritisnuti moždano tkivo i živce, što može uzrokovati:

  • bolove iznad i iza oka,
  • proširene zjenice,
  • promjene vida ili dvostruki vid,
  • ukočenost, slabost ili paralizu jedne strane lica,
  • opuštene kapke.

Dijagnostička obrada

Pregled ultrazvukom (UZV) je najučinkovitija pretraga i često se može jasno odrediti veličina i proširenost aneurizme. Veličina i karakteristike aneurizme mogu se definirati i CT-om (kompjutorska tomografija), posebno ako se primjeni intravenski kontrast. Abdominalnom aortografijom može se odrediti veličina aneurizme i prikazati zahvaćenost drugih velikih krvnih žila. Aortografija je potrebna i opravdana kada se sumnja na proširenje aneurizme iznad bubrežnih arterija. Većina bolesnika s aneurizmom trbušne aorte ima generaliziranu arteriosklerozu, pa je stoga prije operacije potrebno provjeriti kardiovaskularni status pacijenta.

Liječenje aneurizme

Liječenje se određuje prema stadiju u kojem se aneurizma nalazi, a najčešće je potrebno samo redovito pregledavati kako bi se ustvrdilo otiče li. Kod aneurizme aorte, operativnim se zahvatom želi pojačati stijenka krvne žile, kako bi se umanjili simptomi, kao i spriječila raptura aneurizme.

U nekim slučajevima potrebno je učiniti operativni zahvat. Odluka o operativnom liječenju također se donosi temeljem veličine, lokalizacije i simptoma koje aneurizma uzorkuje. Operacija može biti „otvorenog tipa“ a može se učiniti i tzv. endovaskularna embolizacija čime se stvara ugrušak u aneurizmi koji sprječava prsnuće aneurizme ili se stavlja određena vrsta klipse koja zatvara aneurizmu i tako također sprječava rupturu. – obrazložili su.

Kao preventivne mjere važno kontrolirati krvni tlak, održavati kolesterol u normalnim granicama, kao i zdravo se hraniti i redovito vježbati. Osim toga, ističu važnost prestanka pušenja, pogotovo osobama koje već imaju kardiovaskularnih problema.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *