Angina pektoris je klinički sindrom koji se očituje nelagodom ili pritiskom u prsištu a nastaje zbog prolazne ishemije miokarda. U pravilu nastaje u naporu ili stresu, a popušta ili prolazi u mirovanju ili nakon sublingvalne primjene nitroglicerina. Dijagnoza se postavlja na temelju simptoma, promjena u EKG–u ili slikovnim prikazom miokarda različitim metodama. Liječenje može uključivati antiagregacijsku terapiju, nitrate, β–blokatore, blokatore Ca–kanala, ACE inhibitore, statine, koronarn angioplastiku ili kirurško premoštenjem koronarnih arterija.
Etiologija i patofiziologija
Angina pektoris se javlja kad rad srčanog mišića i posljedična potreba za kisikom nadmašuje sposobnost koronarnih arterija za dopremom dovoljne količine oksigenirane krvi, što se obično događa u slučaju suženja koronarnih arterija. Suženje koronarnih arterija je najčešće posljedica ateroskleroze ili spazma, rjeđe embolije. Akutna koronarna tromboza može uzrokovati anginu ako je opstrukcija protoka djelomična i prolazna, ali obično izaziva infarkt miokarda.
Potrebu srčanog mišića za kisikom određuje frekvencija srčanog rada, sistolička napetost stijenke i kontraktilnost. Stoga, pri tjelesnom naporu suženje koronarnih arterija dovodi do angine, a pri odmoru smetnje će prestati.
Osim tjelesnog rada, srčano naprezanje može biti povećano u arterijskoj hipertenziji, aortnoj stenozi, aortnoj regurgitaciji i u hipertrofičnoj kardiomiopatiji. U tim slučajevima angina je moguća i bez ateroskleroze. U ovim stanjima relativno se smanjuje perfuzija srčanog mišića, jer je povećana njegova masa (pa je smanjen dijastolički pritok).
Smanjena doprema kisika, u teškoj anemiji ili hipoksiji, može izazvati ili pogoršati anginu.
U stabilnoj angini, veza između naprezanja ili potrebe za kisikom je obično relativno predvidiva. Ipak, aterosklerotsko suženje se može mijenjati ovisno o uobičajenim promjena napetosti arterijske stijenke. Zbog toga, kod većine angina je izraženija u jutarnjim satima kad je veća i napetost arterijske stijenke. Poremećena endotelna funkcija može također pridonositi napetosti arterijske stijenke; npr. u endotelu oštećenom ateromom, katekolaminski val dovodi do jake vazokonstrikcije.
Kako miokard postaje ishemičan, pada pH krvi u koronarnom sinusu, gubi se stanični K, nakupljaju se laktati, pojavljuju se elektrokardiografske promjene i pogoršava se ventrikulska funkcija. Dijastolički tlak lijevog ventrikula se obično povećava tijekom angine, ponekad uzrokujući plućnu kongestiju i zaduhu. Točan mehanizam kojim ishemija uzrokuje neugodan osjećaj nije poznat, ali vjerojatno uključuje stimulaciju živčanih završetaka metabolitima hipoksije.
Vrste angina
Postoji više vrsta angine. Vrsta ovisi o uzroku i o tome hoće li mirovanje ili lijekovi ublažiti simptome.
Stabilna angina pektoris
Bolest koronarnih arterija najčešći je uzrok angine pektoris. Naslage na unutrašnjim stjenkama koronarnih arterija sprječavaju dotok dovoljnih količina krvi u srčani mišić. Aktivnosti ili situacije koje zahtijevaju povećani dotok krvi u srce (vježbanje, teži obroci hrane, stres), mogu uzrokovati anginu pektoris. Rjeđi uzroci angine pektoris su spazam (stezanje) koronarne arterije (Prinzmetalova angina), bolesti srčanih zalistaka, zatajenje srca i poremećeni srčani ritam. Bolest je češća u muškaraca. Faktore rizika čine: pušenje, visoke vrijednosti kolesterola u krvi, visoki krvni tlak, šećerna bolest (dijabetes), pojava koronarne bolesti srca u obitelji, nedovoljna tjelesna aktivnost, te povećana tjelesna težina (30% veća od idealne). Bolest se pojavljuje u populaciji s učestalošću od oko 3 posto.
Simptomi
- bol ili nelagoda u prsima ili blizini prsiju ispod prsne kosti može se širiti u rame, ruku, vilicu, vrat, leđa ili druga područja, a često se opisuje kao stezanje, pritiskanje, pritisak, pečenje, gušenje, bol;
- bol nije točno lokalizirana;
- do boli može doći u stanju mirovanja;
- obično kratki bolovi u trajanju od 1 do 15 minuta;
- bolovi obično nestaju nakon odmora i/ili nitroglicerina.
Pretrage
Bol koja ne prestaje nakon 3 tablete nitroglicerina, uzetih u razmaku od 5 minuta, a traje duže od 15 minuta, prije je povezana sa srčanim napadom nego s anginom. Pregled može pokazati promjenu krvnog tlaka. Mogu se javiti prolazni šum na srcu ili aritmije (nepravilni otkucaji srca). Promjene EKG-a tijekom provjere izdržljivosti (ergometrija) potvrđuju dijagnozu angine. U nekih je bolesnika potrebno učiniti CT slike srca ili angiografiju. Na oštećenja srca tijekom duže epizode boli u prsima ukazuju povećane vrijednosti srčanih enzima (CPK).
Liječenje
Ciljevi liječenja su smanjenje simptoma i sprječavanje komplikacija. Za vrijeme napada angine pektoris preporučuje se mirovanje. Nitroglicerin ispod jezika djeluje na nestanak boli tijekom napada. Preventivnim liječenjem nitroglicerinom, beta- blokatorima, antagonistima kalcija i acetilsalicilnom kiselinom može se spriječiti angina pektoris. U nekih je bolesnika potrebno propisati i lijekove za kontrolu kolesterola, krvnog tlaka i poremećenog srčanog ritma. Preporučuju se programi srčane rehabilitacije u svrhu poboljšanja kardiovaskularne sposobnosti. U određenih je bolesnika potrebno operativno liječenje: ugrađivanje aorto-koronarne premosnice (engl. by-pass) ili perkutana transluminalna koronarna angioplastika.
Prognoza
Simptomi angine pektoris se obično poboljšavaju liječenjem. Stopa smrtnosti varira i ovisi o mnogo faktora. Može doći do iznenadne smrti, akutnog infarkta miokarda ili nestabilne angine.
Komplikacije
- nestabilna angina
- akutni infarkt miokarda
- iznenadna smrt uzrokovana smrtonosnim aritmijama
Traženje liječničke pomoći
Pozovite liječnika ako se u grudima razvije nepoznata bol, ako angiozni napad promijeni svojstva, učestalost, težinu ili trajanje ili ako su potrebne veće doze nitroglicerina ili bol ne prestaje u roku od 15 minuta.
Prevencija
Najbolja je prevencija utjecati na faktore rizika koji se mogu promijeniti. To se odnosi na prestanak pušenja, smanjenje tjelesne težine (ako je ona povećana), te kontrolu krvnog tlaka, šećera i kolesterola. Neka su ispitivanja pokazala da se utjecajem na faktore rizika može spriječiti napredovanje oštećenja koronarnih arterija. Acetilsalicilna kiselina, lijekovi kao što su nitrati (nitroglicerin), beta-blokatori, kalcijski antagonisti ili drugi mogu se primijeniti u svrhu prevencije angine i njezinog ublažavanja.
Nestabilna angina pectoris
Bol ili nelagodnost u prsima ili području oko prsiju uzrokovana nedostatnim dotokom krvi u srčani mišić; od stabilne angine, akutnog infarkta miokarda i nesrčane boli u grudima razlikuju se oblikom, težinom, učestalošću simptoma i razinom aktivnosti koja ubrzava nelagodu.
Uzroci, učestalost i faktori rizika
Bolest koronarne arterije je najčešći uzrok nestabilne angine. Spazam koronarne arterije uzrokuje anginu u manje od 10% slučajeva. Suženje koronarnih arterija može biti dovoljno teško da uzrokuje stabilnu anginu u slučaju napora ili stresa, ili može biti takvo da uopće ne uzrokuje nikakve simptome. Kod nestabilne angine, bol u grudima može se javiti i u stanju mirovanja ili može doći do povećanja težine, učestalosti ili trajanja boli i pri nižim razinama aktivnosti. Infarkt miokarda može biti u anamnezi. Diabetes mellitus, hipertenzija, miksedem, bolest perifernih krvnih žila, kardiomiopatija i ateroskleroza mogu dovesti do angine pectoris. Bolest je češća u muškaraca. Faktore rizika čine: pušenje, visoke vrijednosti kolesterola u krvi, visoki krvni tlak, šećerna bolest (dijabetes), pojava koronarne bolesti srca u obitelji, nedovoljna tjelesna aktivnost, te povećana tjelesna težina (30% veća od idealne). Povremeno, iznenadni stres može ubrzati angiozni napad. Nestabilna angina javlja se u otprilike 6 od 10 000 ljudi.
Simptomi
- bol ili nelagoda u prsima ili blizini prsiju ispod prsne kosti može se širiti u rame, ruku, vilicu, vrat, leđa ili druga područja, a često se opisuje kao stezanje, pritiskanje, pritisak, pečenje, gušenje, bol;
- bol nije točno lokalizirana;
- do boli može doći u stanju mirovanja
- bol može biti nova.
Ako je prisutna stabilna angina, razvoj nestabilne angine vidi se po promjeni u svojstvima, učestalosti ili težini. Također se može vidjeti po povećanom korištenju nitroglicerina.
Znakovi i pretrage
Liječničkim se pregledom mogu otkriti promjene krvnog tlaka. Mogu se javiti prolazni šum srca ili aritmije (nepravilni otkucaji srca). Promjene EKG-a do kojih dolazi pri bolovima, a u stanju mirovanja, često pomažu pri postavljanju dijagnoze. Često je potrebo učiniti CT slike srca ili koronarnu angiografiju (prikaz krvnih žila pomoću kontrasta).
Liječenje
To je teško zdravstveno stanje koje zahtijeva bolničko liječenje. Ciljevi liječenja su smanjenje simptoma i sprječavanje komplikacija. U slučaju pojave boli u prsima, preporuča se mirovanje. Tijekom angioznog napada daju se acetilsalicilna kiselina, heparin i nitroglicerin (često intravenozno). Ostali lijekovi uključuju beta-blokatore, kalcijske antagoniste i anksiolitike, a primjenjuju se u svrhu kontrole krvnog tlaka i poremećenog srčanog ritma. U nekih je bolesnika potrebno operativno liječenje: ugrađivanje aorto-koronarne premosnice ili širenjem sužene krvne žile perkutanom transluminalnom koronarnom angioplastikom.
Prognoza
Ishod bolesti varira i ovisi o mnogo faktora; jedan od njih je težina oštećenja koronarnih arterija. Može doći do infarkta miokarda, aritmija ili iznenadne smrti.
Komplikacije
- akutni infarkt miokarda
- iznenadna smrt zbog smrtonosnih aritmija
Traženje liječničke pomoći
Pozovite liječnika ako se u grudima razvije nepoznata bol, ako angiozni napad promijeni svojstva, učestalost, težinu ili trajanje ili ako su potrebne veće doze nitroglicerina ili bol ne prestaje u roku od 15 do 20 minuta.
Prevencija
Najbolja je prevencija utjecati na faktore rizika koji se mogu promijeniti. To se odnosi na prestanak pušenja, smanjenje tjelesne težine (ako je ona povećana), te kontrolu krvnog tlaka, šećera i kolesterola. Neka su ispitivanja pokazala da se utjecajem na faktore rizika može spriječiti napredovanje oštećenja koronarnih arterija. Acetilsalicilna kiselina, lijekovi kao što su nitrati (nitroglicerin), beta- blokatori, kalcijski antagonisti ili drugi mogu se primijeniti u svrhu prevencije angine i njezinog ublažavanja.
Varijantna angina (Prinzmetalova angina).
Varijantna angina, također nazvana Prinzmetalova angina, nije posljedica bolesti koronarne arterije. Uzrokuje ga grč u srčanim arterijama koji privremeno smanjuje protok krvi. Jaka bol u prsima glavni je simptom varijantne angine. Najčešće se javlja u ciklusima, obično u mirovanju i tijekom noći. Bol se može ublažiti lijekovima protiv angine.
Refraktorna angina.
Epizode angine su česte unatoč kombinaciji lijekova i promjenama načina života.
Noćna angina
Noćna angina se može javiti u koliko snovi izazovu značajne promjene u respiraciji, broju otkucaja ili RR. Noćna angina može biti znak zatajivanja lijeve klijetke, što je ekvivalent noćnoj dispneji. Ležeći položaj povećava venski povrat, istezanje miokarda i napetost stijenki, što povećava potrebu za kisikom.
Dekubitalna angina
Dekubitalna angina je angina koja se događa spontano u mirovanju. Često je praćena umjerenim povišenjem srčane frekvencije i značajnim porastom krvnog tlaka, što povećava potrebu za kisikom. Ove promjene mogu biti uzrok dekubitalne angine ili rezultat ishemije potaknute rupturom ateromskog plaka i stvaranja tromba. Ako angina ne prestaje, dolazi do daljnjeg pogoršanja opskrbe miokarda kisikom, što prijeti infarktom miokarda.
Angina pektoris – dijagnoza
- Tipični simptomi
- EKG
- Stres testiranje s EKGom ili slikovne metode (ehokardiografija, MRI, radionuklidne slikovne metode)
- Koronarna angiografija za značajne simptome ili pozitivan stres test.
Dijagnoza se postavlja na temelju karakterističnog pritiska u prsištu koji je izazvan naporom, a prestaje u mirovanju. Prisutnost značajnih faktora rizika za koronarnu bolest u anamnezi dodaje težinu prijavljenim simptomima. Pacijenti kod kojih pritisak u prsima traje > 20 min ili se javi u mirovanju, pacijenti koji imaju anamnezu sinkope ili srčano zatajivanje treba obraditi pod sumnjom na akutni koronani sindrom.
Nelagoda u prsima može biti uzrokovana gastrointestinalnim poremećajima (npr- gastroezofagealni refluks, esofagealni spazam, maldigestija, kolelitijaza), kostohondritisom, anksioznost, panične atake, hiperventilacijom, i drugim srčanim poremećajima (npr. diskecija aorte, perikarditis, prolaps mitralnim kuspisa, supraventrikularna tahikardija, fibrilacija atrija) čak i kada nije kompromitiran protok krvi kroz koronarne arterije
EKG je uvijek učinjen. Test opterećenja s elektrokardiografskim praćenjem, metode slikovnog prikaza miokarda (npr. ehokardiografija, radionuklidne metode,MRI) i koronarna angiografija su specifičnije metode. Prve se koriste neinvazivne metode.
EKG
U koliko imamo tipične simptome EKG je indiciran. Budući da angina brzo nestaje u mirovanju, EKG zapis se rijetko može dobiti u napadu, osim tijekom testa opterećenja.
Ako je učinjen tijekom napada angine, EKG će vjerojatno pokazati reverzibilne ishemijske promjene:
- T val diskonkordantan QRS vektoru
- Depresija ST segmenta (tipično)
- Elevacija ST segmenta
- Smanjena visina R zubca
- Poremećaji intraventrikularne provodnje ili blok grane
- Aritmije (obično ventrikularne ekstrasistole)
Između anginoznih napada, EKG (i funkcija LV) u mirovanju je obično uredan u 30% pacijenata sa tipičnom anamnezom, čak i u onih sa višežilnom koronarnom bolesti. U ostalih 70% EKG pokazuje promjene, najčešće ožiljak od prethodnog infarkta, hipertrofiju ili nespecifične promjene ST–segmenta i T–vala. Patološki EKG u mirovanju sam po sebi ne postavlja ni ne opovrgava dijagnozu.
Stres test
Stres test je potreban za potvrdu dijagnoze, evaluaciju ozbiljnosti bolesti, procijenu odgovarajuće razine aktivnosti za pacijenta, te za pomoć pri procijeni prognoze. Ako je klinička ili radna dijagnoza nestabilna angina, rano ergometrijsko testiranje je kontraindicirano.
Ergometrijsko testiranje uz EKG monitoring je indicirano ako pacijent ima normalan EKG u mirovanju i može vježbati. U muškaraca s tegobama u prekordiju koje upućuju na anginu, test opterećenja (ergometrija) ima specifičnost od 70%, a osjetljivost 90%. U žena je osjetljivost ista, ali specifičnost je niža, naročito u žena < 55 god. (< 70%). Međutim, žene češće od muškaraca imaju patološki EKG u mirovanju kad postoji koronarna bolest (32% vs 23%) Premda je osjetljivost razmjerno visoka, u EKG-u tijekom opterećenja može promaknuti teška koronarna bolest (čak i LM ili trožilna koronarna bolest). U bolesnika s atipičnim simptomima, elektrokardiografski negativan stres test obično isključuje anginu pektoris i koronarnu bolest, a pozitivan rezultat može i ne mora predstavljati ishemiju i ukazuje na potrebu za daljnjim ispitivanjem.
Stres test sa slikovnim metodama se izvodi kada je EKG u mirovanju abnormalan jer su lažno pozitivni pomaci segmenta ST uobičajeni na stresnom EKG-u. Može biti korišteno opterećenje tjelesnim naporom ili lijekom (npr. dobutamin ili dipiridamol). Za koronarnu bolest najprikladnija je stres ehokardiografija, procjena perfuzije miokarda jednofotonskom emisijskom kompjutoriziranom tomografijom (SPECT) ili pozitronskom emisijskom tomografijom (PET) i stres MRI. Izbor metode slikovnog prikaza ovisi o mogućnostima ustanove. Slikovni testovi mogu pomoći pri određivanjufunkcije LV i odgovoru na stres; identificirati područja ishemije, infarkta i vijabilnog tkiva miokarda, te odrediti lokalizaciju i veličinu područja koja su u riziku od ishemije. Stres ehokardiografija može otkriti mitralnu regurgitaciju uzrokovanu ishemijom.
Angiografija
Koronarografija je standard za dijagnozu koronarne bolesti ali nije uvijek potrebna za potvrdu dijagnoze. Indicirana je ponajviše za lokalizaciju i procjenu težine lezije koronarnih arterija kad se razmatra revaskularizacija (perkutana koronarna intervencija [PCI] ili kirurško premoštenje koronarnih arterija [CABG]). Također je indicirana kad o njenom nalazu može ovisiti aktivnost i životni stil osobe (npr. prekid bavljenja određenom vrstom posla ili sporta). Iako angiografski nalaz izravno ne pokazuje hemodinamski značaj koronarnih lezija, opstrukcija se pretpostavlja da je fiziološki signifikantna ako se smanjuje promjer lumena > 70%. Suženje je obično u dobroj korelaciji s anginoznim tegobama, ukoliko nema spazma ili superponirane tromboze.
Intravaskularna ultrasonografija pruža sliku strukture koronarnih arterija. Sonda se postavlja na vrh katetera koji se uvodi u koronarne arterije tijekom angiografije. Ovaj test može pružiti više informacija o anatomiji koronarnih žila nego drugi testovi; indiciran je kad je nejasna priroda lezije i kad težina bolesti ne odgovara težini simptoma. Kada se koristi kod angioplastike može pomoći osigurati optimalan plasman stenta.
Žica vodilica sa tlakom ili senzor protoka mogu se koristiti za procjenu protoka krvi preko stenoza. Protok krvi je izražen kao frakcijska rezerva protoka (FFR), što je omjer maksimalnog protoka kroz sužene površine prema normalnom maksimalnom protoku. Ova mjerenja protoka najkorisnija su kada se ocjenjuje potreba za angioplastikom ili CABGom u bolesnika s lezijama upitne težine (40 do 70% stenoze). FFR od 1,0 se smatra normalnim, dok je FFR <0,75 do 0,8 je povezan s ishemijom miokarda. Lezije s FFR> 0,8 manje vjerojatno da će imati koristi od postavljanja stenta.
Slikovne pretrage
Slikovne studije provedene u mirovanju mogu procijeniti koronarne arterije.
Elektronska zraka CT-a može otkriti količinu kalcija u plaku koronarnih arterija. Rezultat kalcija je otprilike proporcionalan riziku od koronarnih događaja. Međutim, budući da kalcij može biti prisutan u odsutnosti značajne stenoze, rezultat ne korelira dobro sa potrebom za angioplastikom ili kardiokirurškim premoštenjem. Zato AHA preporuča da se screening MSCT-om provodi samo kod određenih grupa pacijenata, te da je pouzdanost rezultata veća u procijeni rizika za fatalne kardiovaskularne događaje u koliko se kombinira sa anamnezom i drugim kliničkim podacima.1). Ove grupe mogu uključivati asimptomatske pacijente sa intermedijarnim 10 god kardiovaskularnim rizikom (10-20%) i simptomatske pacijente sa dvosmislenim rezultatima stres testa. CT je osobito koristan u isključivanju značajne koronarne bolesti kod bolesnika koji se javljaju na hitni prijem s atipičnim simptomima, urednim nalazom troponina i niskom vjerojatnostihemodinamski značajne koronarne bolesti. Ti bolesnici mogu ambulantno učiniti neinvazivno testiranje.
MDRCT koronarna angiografija može točno utvrditi koronarne stenoze i ima niz prednosti. Test je neinvazivan, može isključiti postojanje koronarnih stenozi s visokom točnošću, može utvrditi prohodnost stenta ili premosnice ,može pokazati srčanu i koronarnu vensku anatomiju, također može procijeniti kalcificiranost plaka. Međutim, izlaganje zračenju je značajno, a test nije prikladan za pacijente s brojem otkucaja srca od >65 otkucaja / min, one s nepravilnim srčanim otkucajima, i trudnice. Pacijenti također mora biti u stanju zadržati dah 15-20 sek,3 do 4 puta tijekom snimanja.
Indikacije za MDRCT koronarografiju uključuju:
- Asimptomatske visoko rizične pacijente ili pacijente sa tipičnim i atipičnim anginoznim tegobama koji ima inkonkluzivan nalaz ergometrije, nemogu učiniti ergometrijsko testiranje, ili imaju planiran veliki nekardiokiruški zahvat.
- Pacijenti kod kojih se invazivnom koronarnom angiografijom nije uspijelo pronaći neku od koronarnih arterija ili premosnica.
MR srca je postao neizbježan u procijeni mnogih srčanih abnormalnosti, kao i abnormalnosti velikih krvnih žila. Može se koristiti za procjenu koronarne bolesti pomoću nekoliko tehnika koje omogućuju izravnu vizualizaciju koronarne stenoze, procjenu protoka u koronarnim arterijama, procjenu perfuzije miokarda i metabolizma, poremećaja gibanja stijenke tijekom opterećenja i procijenu vijabilnog miokarda,
Trenutačne indikacije za MR srca uključuju procjenu srčane strukture i funkcije, te vijabilnosti miokarda. MR srca, posebice perfuzijski MR stres test i kvantitativna analiza protoka može biti indicirana za dijagnozu i procijenu rizika kod pacijenata sa poznatom ili suspektnom koronarnom bolesti.
Angina pektoris – liječenje
Liječnik će tretirati temeljni srčani problem koji uzrokuje vašu anginu. Ciljevi liječenja su poboljšati protok krvi u vašem srcu i smanjiti rizik od komplikacija. Liječnik će vam napraviti fizički pregled i testiranje kako bi saznao više o vašem stanju i odredio najbolje tretmane.
Uobičajene opcije liječenja uključuju:
- Antikoagulanse ili antitrombocitne lijekove za smanjenje rizika od krvnih ugrušaka.
- Lijekove za krvni tlak.
- Lijekove za kolesterol.
- Lijekove koji se koriste posebno za liječenje angine.
- Promjene načina života.
- Presađivanje koronarne arterije.
- Perkutana koronarna intervencija, koja se naziva i koronarna angioplastika i stentiranje.
Čak i uz liječenje, neki ljudi i dalje pate od angine. Liječnik vam može propisati lijek za brzo širenje krvnih žila kada imate bolove. Nitroglicerin je uobičajeni lijek za anginu.
Pojačana vanjska kontrapulsacija još je jedna opcija za osobe s trajnom boli. Ova terapija vrši pritisak na vaše potkoljenice kako bi se poboljšao protok krvi u vašem srcu. Može vam olakšati anginu.
Angina pektoris – kako si pomoći kod kuće?
Razgovarajte sa svojim liječnikom o tome kako kontrolirati anginu u vašem svakodnevnom životu. On će vam ponuditi savjete na temelju vrste angine koju imate i što je uzrokuje. Neki opći savjeti uključuju:
- Vodite dnevnik svojih epizoda angine. Zapišite datum i vrijeme, kakav je bio osjećaj i moguće okidače (aktivnosti, emocije, vrijeme itd.). Također uključite razinu boli na ljestvici od 1 do 10. Podijelite zapisnik sa svojim liječnikom.
- Znajte kada treba pozvati hitnu pomoć.
- Uzimajte propisane lijekove za liječenje angine.
- Pokušajte izbjeći okidače koji dovode do napada angine.
Ako imate anginu, pratite što će potaknuti napadaj angine. Možda se pitate je li za vas sigurno obavljati sljedeće aktivnosti:
- Voziti auto.
- Vježbati ili se baviti sportom.
- seksati se.
- Raditi posao koji uključuje fizički rad.
Razgovarajte sa svojim liječnikom o tome koje su aktivnosti sigurne za vas. Mnogi ljudi mogu nastaviti svoju normalnu rutinu, ali trebaju imati lijekove sa sobom u slučaju napada angine. Možda ćete morati smanjiti dizanje utega ili druge naporne zadatke koji bi mogli izazvati napad angine. No vaš liječnik će vam ponuditi smjernice na temelju vaše individualne situacije.
Angina pektoris – prehrana
Svima nam je dobro poznato da se prehranom može postići mnogo, jednako je i kada je u pitanju angina pektoris.
Iz svakodnevne prehrane potrebno je izbaciti:
- konzervirane namirnice,
- suhomesnate i slane proizvode.
- masne sireve,
- pržena i pohana jela,
- slatkiše i gazirane napitke te općenito svesti upotrebu soli na minimum.
Nedavna istraživanja pokazala su kako se bolovi angine pektoris mogu pojaviti kao posljedica niske razine antioksidansa u krvi, vitamina C i E, beta-karotena te omega-3 masnih kiselina.
Osobe koje imaju nisku razinu vitamina E u krvi, gotovo su dvostruko izloženije riziku od razvitka angine pektoris. Upravo se radi toga preporučuje konzumacija:
- svježeg voća i povrća,
- integralnih žitarica,
- oraha i badema,
- mljevenih sjemenki lana te
- morske ribe.
Savjetuje se i eliminacija životinjskih masti iz svakodnevne prehrane jer su uglavnom životinjske masti odgovorne za više od 60% slučajeva ateroskleroze. Umjesto životinjskih masti, možete konzumirati nerafinirana ulja poput maslinovog ili lanenog ulja.
Osoba koja boluje od angine pektoris trebala bi konzumirati više namirnica koje obiluju hranjivim tvarima poput proteina i vitamina B-12.
Svakodnevna konzumacija lanenih sjemenki pomoći će u prevenciji i održavanju zdravlja srca i krvnih žila upravo zbog bogatstva omega-3 masnim kiselinama. Omega-3 masne kiseline snažno djeluju na smanjivanje lošeg kolesterola. Sjemenke možete dodavati raznim jelima, salatama, umacima i juhama od povrća, ali se pobrinite da su lanene sjemenke prethodno samljevene kako biste ih mogli probaviti.
Matičnjak – je izvrstan izbor kod bilo kojeg srčanog oboljenja. Čaj od matičnjaka jača srce i čisti krv.
Sojino mlijeko – pomaže u snižavanju kolesterola u krvi. Preporučena dnevna doza soje kako bi došlo do vidljivog poboljšanja iznosi 25 grama sojinih proteina dnevno.
Reference:
https://www.plivazdravlje.hr/bolest-clanak/bolest/24/Angina-pectoris.html
http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/kardiologija/koronarna-bolest/angina-pektoris
https://www.hemed.hr/Default.aspx?sid=15099
https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/21489-angina
Slika preuztea sa https://en.wikipedia.org/wiki/Angina
