Aronija je višegodišnja listopadna voćna vrsta podrijetlom iz Sjeverne Amerike, a pripada porodici ruža (Rosaceae). Zbog svojih je izuzetnih ljekovitih svojstava trenutno vrlo cjenjena i tražena.
Aronija raste u obliku grma koji može dosegnuti visinu od 1,5 do 2,5 m. Listovi su joj tamnozelene boje i ovalnog oblika te odebljali. U jesen postaju crveni te se u tome očituje dekorativnost biljke. Cvjetovi aronije su bijele do svijetlo rozne boje i nalaze se skupljeni u cvatu. Biljka počinje cvjetati u svibnju, a plodovi počinju sazrijevati od kolovoza. Aronija je samooplodna biljka. Plodovi su tamnoplave bobice, okruglastog ili spljoštenog oblika. Plodovi aronije čine ogrozd (15 do 20 skupljenih plodova), a u plodu se obično nalazi 5 do 8 sjemenki.
Trpkoga su okusa te nisu osobito sočne i slasne poput primjerice borovnica. Unatoč tome aronija je veoma popularna, a to nije nimalo slučajno. Naime, ove malene bobice u sebi skrivaju bogat i veoma vrijedan sastav. Sadrže vitamine B1, B2, B3, B5, B6, B9, C, E i K te minerale kalij, natrij, kalcij, magnezij, cink i željezo. U svome sastavu imaju mnogo prehrambenih vlakana te brojne antioksanse među kojima je ponajviše polifenola. Od najvažnijih antioksidativnih spojeva spomenut ćemo antocijan, betakaroten, lutein, zeaksantin, kofeinsku kiselinu, kvercetin, epikatehin, tanine, treslovine…
Kako ćemo vidjeti, ovaj raskošan sastav i mnoge aktivne tvari pružaju brojne zdravstvene dobrobiti, pa bismo aroniju svakako trebali uvrstiti u prehranu. Možemo je koristiti na razne načine. Sirove ili sušene bobice osim za samostalno konzumiranje, izvrstan su dodatak jelima (jutarnje kašice, smoothiji, mliječni proizvodi, voćne salate, zdravi kolači, keksi i ostale slastice…). Od aronije možemo spravljati čaj, sokove, sirupe, džemove, likere…
Blagodati za zdravlje
U istraživanjima je utvrđeno da aronija ima zaštitni učinak na zdravlje srca i krvnih žila, da pridonosi sniženju neželjenih masnoća u krvi te spriječava nakupljanje pločastih krvnih stanica na stijenkama krvnih žila.
Zbog velike količine antocijanina ima sposobnost vezanja štetnih metala poput olova i kadmija u jetrima i bubrezima, ali posjeduje i snažan protuupalni učinak.
Budući da aronija obiluje antocijaninima, pridonosi sprečavanju oštećenja deoksiribonukleinske kiseline (DNK), odnosno usporavanju starenja.
Upravo su antocijanini najzaslužniji za njezin protuvirusni učinak, posebice na virus gripe A. Spomenimo i protubakterijsko djelovanje, naročito na bakteriju Escherichiju coli te rodove Staphylococcus i Salmonella. I njezino lišće obiluje antocijaninima čiji se udio povećava starenjem, a može poslužiti za spravljanje čaja.
Blagotvornih učinaka na zdravlje je doista mnogo i teško ih je sve nabrojiti – pridonosi boljem funkcioniranju živčanog sustava, usporava razvoj određenih zloćudnih oboljenja dojke i debelog crijeva, blagodatno djeluje i kod oštećenja želučane i crijevne sluznice, posebice kod čireva, potiče mokrenje, koči nastanak iznimno štetnih spojeva kao što su N-nitrozamini, a koji su povezani s nastankom brojnih zloćudnih oboljenja te pridonosi gubitku tjelesne mase. Budući da sadrži pektin, odličan je izvor prehrambenih vlakana koja su potrebna za dobro zdravlje probavnog sustava i sniženje razine šećera u krvi.
Sok od aronije – ljekovita svojstva
Sok od aronije je pun antioksidativnih sastojaka koji djeluju protiv djelovanja štetnih slobodnih radikala.
Rezultati dobiveni u istraživanju objavljenom u znanstvenom časopisu Nitric Oxide otkrivaju značajnu ljekovitost aronije kao snažnog stimulatora endotelnog stvaranja dušikovog oksida u koronarnim arterijama.
Naime, dušikov oksid je važan medijator homeostatskih procesa, a njegova uloga u regulaciji tonusa krvnih žila i krvnog tlaka je izrazito važna zbog citotoksičnog djelovanja na mikroorganizme i stanice tumora.
Aronija također pruža zaštitu od bolesti očiju, odnosno mišićne degeneracije očiju. To je neizlječiva bolest koja dovodi do sljepoće, a istraživanja su pokazala da ljudi koji konzumiraju sok od aronije imaju manje šanse oboljeti od ove bolesti.
Domaći sok od aronije – kako ga napraviti?
Recept za sok od aronije je vrlo jednostavan. Od 1 kg bobica aronije obično ćete dobiti oko 0,7 litara soka, a ponekad i manje.
Nakon što voće sazre, najbolje je zamrznuti ga. Jednom odmrznuto voće nemojte ponovno zamrznuti.
Zamrzavanje nema negativan utjecaj na kvalitetu soka jer je poznato da aronija jako dobro podnosi niske temperature.
Najbolje je prešati odmrznutu aroniju koristeći sokovnik za hladno prešanje ili koristiti stroj za mljevenje mesa da biste dobili pravi domaći sok.
Preporučuje se da ne dodajete konzervanse niti sladila.
Sirup od aronije – recept
Za sirup od aronije su vam potrebni sljedeći sastojci:
- 2 kg bobica aronije,
- 1 litra vode,
- 800 g šećera,
- 1 svježe cijeđeni limun.
Priprema:
U zdjelu vode dodajte šećer i stavite na štednjak dok ne zavrije. Kad voda proključa, dodajte 2 kg svježeg voća.
Stalno ga miješajte dok smjesa ne počne kuhati. Dok miješate sirup, pritisnite bobice tako da otpuste što više soka.
Kada se postigne točka ključanja potrebno je pričekati nekoliko minuta, a zatim izvaditi sirup i pustiti da se ohladi.
Procijedite sadržaj i vratite ga na štednjak da zavrije još jednom. Nakon što proključa, maknite poklopac i dodajte jedan cijeđeni limun.
Promiješani sok ulijte u staklene boce koje ste prethodno sterilizirali i zatvorite boce.
Čuvajte na tamnom i hladnom mjestu te konzumirajte po potrebi razrijeđenog s malo vode.
Ostatak bobica možete koristiti za ukusni pekmez od aronije. Napunite hladnjak domaćim sokom i sirupom od aronije i svaki dan uživajte u punom okusu tamne bobice.
Sok od aronije – doziranje
Preporučena dnevna doza svježih bobica je 300 grama. Čisti hladno prešani sok od aronije pije se u količini od 1 do 3 čašice za rakiju dnevno.
Za zdrave ljude preporučena doza je samo jedna čašica ujutro na prazan želudac.
Ljudi koji su skloni obolijevanju trebali bi konzumirati jednu čašicu prije svakog obroka. Sok je potrebno piti barem pola sata prije obroka da bi iskoristili više korisnih svojstava ovog domaćeg soka.
Salata od aronije i špinata
Evo jednog odličnog, a zdravog recepta s aronijom.
Sastojci:
- 2 žlice jabučnog octa
- 1 avokado
- 125 ml nasjeckanog krastavca
- 125 ml bobica aronije
- 2 žlice soka od jabuke
- 2 čajne žličice aronije
- 1 čajna žličica soli
- 1/8 čajne žličice meda
- 1 češanj češnjaka
- 125 ml maslinovog ulja
- 1 svežanj listova špinata
- 125 ml usitnjenih mrkvi
Priprema:
U mikser dodajte ocat, sok od jabuke, bobice aronije, med, sol i češnjak i dobro izmiksajte. Na kraju dodajte i maslinovo ulje te lagano promiješajte.
Tako pripremljen dresing prelijte preko listova špinata, mrkve, avokada, krastavca i 2 čajne žličice bobica aronije.
Osvježavajuća voćna voda
Ovo bobičasto voće izvrsno će poslužiti i u prirodnom bojenju hrane, pri čemu boja ovisi o pH okoline (pH oko 3 – ružičasto-crvena boja, pH oko 5 – žarko crveno-ljubičasta boja te pH oko 7 – plava boja). Da bi se očuvale sve biološki djelotvorne biljne tvari u aroniji, osobito antocijanini, ne preporučuje se njezina dulja izloženost temperaturama iznad 60 Celzijevih stupnjeva. Dodavanjem vitamina C (sok limuna, limete, naranče…) aroniji, postiže se veća postojanost biološki djelotvornih biljnih tvari, posebice antocijanina.
Od svježe i/ili osušene aronije te uz dodatak limuna može se napraviti voćna voda koja sadrži čak oko deset puta više antocijanina nego njezine prerađevine, a koju se preporučuje piti tijekom tjelovježbe kad se u tijelu prirodno javlja oksidacijski stres.
Iako sjemenke ove biljke, kao i većine drugih iz obitelji ruža, sadrže cijanogeni glikozid amigdalin koji tijekom probavljanja oslobađa otrovni cijanovodik, u dosadašnjim je istraživanjima utvrđeno da pri uzimanju većih količina aronije ne postoji opasnost od trovanja, odnosno neželjenog djelovanja. Osim toga, potvrđeno je i da se brojni blagodatni učinci aronije postižu već dnevnim količinama od 300 ml njezina soka. U 100 grama aronije sadržano je čak oko 162 kcal, oko 3 grama bjelančevina te čak oko 20 grama prehrambenih vlakana.
