Astaksantin

Astaksantin – najmoćniji antioksidans

Savjeti o prehrani

Astaksantin pripada skupini karotenoida, molekula koje se u prirodi stvaraju u biljkama i mikroalgama. Najbolji prirodni izvor astaksantina, koji se i komercijalno uzgaja i prerađuje, je mikroalga Haematococcus pluvialis. Haematococcus alga može sadržavati do 30 g po kilogramu suhog astaksantina.

Crvenkaste nijanse krila, škampi i lososa potječu upravo od astaksantina koji kroz prehrambeni lanac inkorporiraju u svoje tkivo.

Astaksantin se koristi u industriji dodataka prehrani, kozmetike, hrane i hrane za životinje. Njegovo osnovno djelovanje je snažna antioksidativna aktivnost koja ima potencijalno povoljan učinak na brojne zdravstvene tegobe.


Astaksantin je u mastima topljivi pigment koji se ponaša kao jači oksidans od vitamina C ili beta karotena. Zbog svoje specifične kemijske strukture s mnogim dvostrukim vezama može vezati slobodne radikale ili elektrone te umanjiti njihovo štetno djelovanje.

Astaksantin se u prirodi najčešće nalazi u obliku koji je vezan jer je tako stabilniji. S obzirom na to da je topljiv u mastima, najčešće je vezan na neku masnu kiselinu. Kad dođe do apsorpcije u ljudskom organizmu, oslobađa se te se u ljudskoj krvi nalazi u slobodnom obliku.

Zanimljivo svojstvo astaksantina je to što se može vezati s obje strane stanične membrane, a to je jedno od svojstava koje ga čini jakim antioksidansom.


Znanstvena literatura govori u prilog astaksantinu i ističe zaštitni učinak na prevenciju oštećenja izazvanih UV-zračenjem, protuupalno i snažno antioksidativno djelovanje.

Smatra se da upravo antioksidativno djelovanje astaksantina ima ključnu ulogu u zaštiti od UV fotooksidacije, upale, karcinoma, infekcije s Helicobacter pylori i degenerativnih bolesti u starijoj dobi.

Također, isti mehanizmi vjerojatno su odgovorni za poticanje imuniteta, i očuvanje zdravlja srca, jetre, očiju, zglobova i prostate. U posljednje vrijeme pojavilo se i nekoliko radova koji su povezali astaksantin s gubitkom suvišnih kilograma, odnosno poticanjem razgradnje masti.

Pigmentni imuno – booster

Najnovije istraživanje o astaksantinu, objavljeno u znanstvenom časopisu Nutrition & Metabolism pokazalo je da svakodnevno uzimanje astaksantina može zaštititi DNK od oksidativnih oštećenja te pospješiti funkciju imunološkog sustava.

Istraživanje provedeno na 42 žene prosječne dobi 21 godinu koje je trajalo 8 tjedana, pokazalo je kako konzumacija nekoliko miligrama astaksantina ima značajan učinak na obrambene mehanizme organizma. Primjerice, pokazatelj oštećenja DNK, u skupini koja je primala 2 mg dnevno snizio se za 32 % a pri 8 mg dnevno za čak 43%. CRP, pokazatelj upale, bio je značajno snižen, a aktivnost T i B limfocita te NK stanica (važnih stanica imunološkog sustava) značajno povišena.


Oksidativni stres, koji je rezultat nakupljanja štete uzrokovane slobodnim radikalima, prisutan je kroz cijeli život i uzročnik je procesa starenja. Kada iz različitih razloga obrambeni mehanizmi zataje, stanice, tkiva i ponekad cijeli organizam preplave slobodni radikali i nastaje patološko stanje – oksidativan stres. Imunološki sustav je osobito osjetljiv na oksidativna oštećenja, budući da mnoge imunološke stanice produciraju reaktivne spojeve kao dio obrambenog mehanizma u tijelu. Viši organizmi su razvili niz mehanizama za obranu od oksidansa kako bi spriječili stvaranje reaktivnih metabolita kisika.

Egzogeni izvori slobodnih radikala su ozon, UV radijacija, dim cigarete. Reaktivni metaboliti kisika mogu uzrokovati štetu svim stanicama i makromolekulama. Mogu oštetiti DNA što može dovesti do mutacije i razvijanja tumora. Primjer oštećenja proteina slobodnim radikalima je katarakta. Proteini su najvjerojatnije najosjetljiviji na slobodne radikale, osobito nezasićene masne kiseline. Oksidativno oštećenje nezasićenih masnih kiselina poznato je kao lipidnaperoksidacija i izuzetno je štetna. Nakupljanje reaktivnih metabolita kisika može izazvati rak, kardiovaskularne bolesti i procese starenja.

Astaksantin i kardiovaskularno zdravlje

Niz se studija bavio i potvrdio pozitivan utjecaj astaksantina na kardiovaskularno zdravlje, uključujući smanjenje oksidativnog stresa i upalnih procesa, poboljšanje razina masti u krvi te bolju cirkulaciju.

Antioksidanti poput astaksantina pomažu u sprečavanju štetnih učinaka reaktivnih vrsta kisika (reactive oxygen species, ROS), potičući zdravu oksidativnu ravnotežu. Jednostavnije rečeno, antioksidans je molekula koja je dovoljno stabilna da donira elektron ROS-u i neutralizira ga, čime se smanjuje njegova sposobnost za oštećenja. Zbog svoje sposobnosti da se bori protiv ROS-ova, astaksantin može igrati važnu ulogu u poticanju kardiovaskularnog zdravlja.

Prekomjerna proizvodnja ROS-ova ima negativne utjecaje na niz stanica i tkiva u organizmu. Prema Niyogiju i suradnicima, procjenjuje se da svaka stanica u tijelu formira više od 20 trilijuna ROS-ova u danu kroz normalan metabolizam i vjeruje se da je svaka stanica u tijelu napadnuta tim reaktivnim molekulama 10.000 puta dnevno.

Tijelo proizvodi vlastite antioksidante kako bi ROS-ovi bili pod kontrolom, no ovaj prirodni obrambeni sustav postaje slabiji sa starenjem, a može biti ugrožen i zbog određenih prehrambenih i životnih navika.

Šteta koju učine ROS-ovi naziva se oksidativni stres i upravo je on jedan od ključnih čimbenika razvoja kardiovaskularnih bolesti. Točnije, oksidativni stres je uvijek prisutan kod oboljelih od arterioskleroze, bolesti kod koje se plak nakuplja na stjenkama krvnih žila, a koji posljedično uzrokuje srčani ili moždani udar.

Studija koju je proveo Yang proučavala je arteriosklerozu uzrokovanu oksidativnim stres te, kako stoji u zaključku studije, „izbjegavanje povišenih razina ROS-a ili povećanje antioksidativnog kapaciteta smatra se ključnim strategijama za prevenciju i tretiranje arterioskleroze“.

Studije su potvrdile da astaksantin smanjuje oksidativni stres i upalne procese, poboljšava razine lipida u organizmu te poboljšava cirkulaciju.

Suplementacija astaksantinom je pokazala da podržava zdravu oksidativnu ravnotežu u skupinama koje imaju povišen rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Primjerice, studija koju je proveo Kim nad ženama u postmenopauzi zaključuje da ova skupina može imati koristi od suplementacije astaksantinom.

Osim toga, istraživanja su pokazala prednosti astaksantina u borbi protiv oksidativnog stresa induciranog pretilošću kod mlađih odraslih osoba (Choi HD et al. ) i kod žena s povećanim rizikom oksidativnog stresa (Iwabayashi M et al.).

Slično kao i oksidacija, i upalni procesi doprinose razvoju kardiovaskularnih bolesti, a studije su potvrdile pozitivan utjecaj astaksantina na smanjenje upalnih markera.

Povišene razine „lošeg“ LDL kolesterola u kombinaciji sa sniženim razinama „dobrog“ HDL kolesterola povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti, a studija koju je proveo Kim potvrdila je da oksidacija LDL kolesterola u krvi ima značajnu ulogu u razvoju arterioskleroze.

Astaksantin potvrđeno promiče zdrave razine lipida u krvi. Studija koju su proveli Yoshida i suradnici proučavala je utjecaj astaksantina na dislipidemiju (povišene razine LDL i drugih lipida u krvi) te su došli do zaključka je suplementiranje ovim snažnim antioksidansom snizilo razine triglicerida, lipida koji povećava rizik razvoja kardiovaskularnih bolesti. Ista je studija potvrdila i da astaksantin značajno podiže razine HDL kolesterola.

Astaksantin kao “unutarnje sredstvo za zaštitu od sunca”

Izlaganje tkiva UV zračenju može voditi stvaranju slobodnih radikala i oštećenjima tkiva koja nastaju uslijed fotooksidacije. Karotenoidi igraju važnu ulogu u zaštiti tkiva od fotooksidacije izazvane UV zračenjem.

Prema znanstvenim izvorima, astaksantin može biti značajno učinkovitiji od beta-karotena i luteina u prevenciji tih oštećenja. Budući da je oksidativna šteta koju uzrokuje UV zračenje na očima i koži danas jasno dokumentirana, potencijalna povoljna djelovanja astaksantina mogu biti vrlo korisna “unutarnja” zaštita, koju valja kombinirati s odgovornim izlaganjem suncu. Posebno je pogodan za uzimanje prije i tijekom izlaganja suncu, a obično se uzima u dozi od 4 do 8 mg.

Astaksantin i zdravlje očiju

Kemijska struktura astaksantina vrlo je slična luteinu i zeaksantinu, molekulama koje su već prepoznate kao tvari sa zaštitnim učinkom na oči. Astaksantin nije izoliran iz ljudskog oka. Ipak, studije provedene na životinjama pokazale su da astaksantin ima sposobnost prolaska barijere krv-mozak i slično kao lutein, deponira se u retini sisavaca. Fotoreceptori retine u štakora hranjenih astaksantinom bili su manje oštećeni UV zračenjem i oporavljali su se brže od životinja koje nisu bile hranjene ovom tvari. Iz toga se može zaključiti kako astaksantin posjeduje zaštitni učinak na zdravlje oka.

Astaksantin i neplodnost

U kliničkoj studiji, provedenoj na 30 muškaraca koji imaju problema s plodnošću bez jasno definiranog uzroka, ispitanici su primali 16 mg astaksantina dnevno u periodu od 3 mjeseca. U skupini koja je primala astaksantin parametri koju su važni za plodnost muškaraca, poput brzine spermija, bili su poboljšani.

U slučaju muške neplodnosti, astaksantin je dobro kombinirati s drugim nutrijentima koji utječu na brojnost spermija, njihova morfološka svojstva, mobilnost i DNK integritet, primjerice cink i selen, vitamin D3 te koenzim Q10.

Antikancerogeno djelovanje

Astaksantin djeluje protiv štetnog utjecaja slobodnih radikala, koji u organizmu dovode do raznih oboljenja. Značajno utječe na funkciju imunološkog sustava (potiče stvaranje antitijela). Neke kliničke studije dokazuju i antikarcinogeno djelovanje (karcinom kolona, prostate i dojke).

Astaksantin i zdravlje želuca

Astaksantin smanjuje simptome probavnih tegoba i žgaravice.

U jednoj studiji je sudjelovalo 132 ispitanika sa probavnim smetnjama koji su dobivali ili 16 ili 40 mg astaksantina dnevno ili placebo kroz perod od 4 tjedna. Rezultati su pokazali značajno smanjenje pojave refluksa u osoba koje su uzimale najveće količine astaksantina.

Pozitivno djelovanje pigmenta iz skupine karotenoida je još izraženije kod osoba zaraženih bakterijom Helicobacter pylori koja se smatra glavnim uzročnikom gastritisa i peptičnih ulkusa.

Astaksantin – primjena

Europska agencija za sigurnost hrane i Američka agencija za hranu i lijekove su proglasile astaksantin dobiven iz mikroalge Haematococcus pluvialis sigurnim za ljudsku upotrebu.

Na tržištu je dostupno više vrsta preparata koji sadrže astaksantin poput kapsula, gelova, ulja i drugih. Najviše se koriste za životinjsku prehranu, kozmetičke preparate i dodatke prehrani za ljude.

Čisti pripravak astaksantina je u 2014. godini postigao tržišnu cijenu od 2 do 7 tisuća američkih dolara po kilogramu što uključuje astaksantin iz prirodnih kao i sintetičkih izvora.

Zemlje koje drže najveći udio na tržištu astaksantina su SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kina, Japan, Njemačka, Brazil, Meksiko, Indija, Kanada i Južnoafrička Republika.

Astaksantin – konzumacija

Iako je molekula astaksantina strukturno veoma slična molekuli β-karotena, iz nje se u tijelu ne može sintetizirati vitamin A. Stoga astaksantin za ljude nije esencijalan te ne postoji ni deficit.

Prema EFSA-i, prihvatljiva dnevna doza astaksantina je 0.034 miligrama po kilogramu tjelesne mase. Iako do sada nisu zabilježene negativne posljedice uzimanja većih doza astaksantina, poput onih od 40 mg, ne preporučuje se prekoračenje propisanih dnevnih doza.

Preporučuje se konzumacija s namirnicama koje sadrže omega-3 masne kiseline zbog povećane apsorpcije, a to su:

  • chia sjemenke,
  • orasi,
  • bademi,
  • riba.

Astaksantin se na tržištu nalazi u obliku mekanih tableta od 2, 3, 5 ili 10 mg. Prije uporabe posavjetujte se s liječnikom ili ljekarnikom.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *