Atopijski dermatitis

Atopijski dermatitis

Roditelji i djeca Simptomi

Iako se često opisuje kao dječja bolest, jedna od dvanaest odraslih osoba također je pogođena atopijskim dermatitisom ili atopijskim ekcemom. Neki imaju simptome još iz djetinjstva dok se drugi s njima susreću po prvi puta.

Atopijski dermatitis je uobičajeno stanje kože kod djece i dojenčadi, što je prema nekim istraživanjima problem kod 10 do 15% sve djece. Njegovi uzroci još uvijek nisu u potpunosti objašnjeni a njegovi najčešći znakovi su crvenilo i mjehurići na koži te svrbež.

Unatoč činjenici da atopijski dermatitis u načelu nije opasna bolest, može potrajati nekoliko mjeseci ali se može javljati i tijekom cijelog životnog vijeka. Njegovi simptomi se obično pojavljuju u prvim mjesecima života a rijetko nakon puberteta.

Što uzrokuje atopijski dermatitis?

Atopijski dermatitis (atopijski ekcem, neurodermitis) je bolest za koju još uvijek nisu u potpunosti objašnjeni uzroci nastanka, ali znamo da za njegovu pojavu postoji i genetska predispozicija. Pacijenti s atopijskim dermatitisom vrlo često imaju člana obitelji koji isto tako boluje od neke vrste atopije (peludna groznica, atopijski dermatitis, astma).

U ranoj dobi najčešće se radi o alergiji na hranu koju djeca uglavnom “prerastu” iako im koža često ostaje suha i osjetljiva. Najčešće se radi o alergiji na agrume (naranče, mandarine, limun), konzervanse u hrenovkama, paštetama, suhomesnatim proizvodima, ponekad na svinjsko meso i prerađevine, čak i piletinu i bjelanjak jajeta češće nego žumanjak. Alergija (neurodermitis) može biti i na neke deterdžente koje koristite za pranje rublja, a osobito je izražena na omekšivače.

Novija istraživanja pokazuju da ako ste imali ustrajni ili teži oblik atopijskog dermatitisa koji je počeo kasno u djetinjstvu, postoji veća vjerojatnost da će se simptomi zadržati u odrasloj dobi.

Postoje brojni genetski i okolišni čimbenici zbog kojih je kod nekih osoba vjerojatnije da će biti pogođeni atopijskim dermatitisom bez obzira na njihovu dob.

Psihosomatika kao uzrok atopijskog dermatitisa? Da, ali takvu razradu ipak prepuštam stručnjacima iz tog područja.

No, atopijski dermatitis jest najviše potvrđena psihosomatska bolest – dokazano je da psihološki stres pogoršava simptome atopijskog dermatitisa. Najjnovije smjernice za liječenje atopijskog dermatitisa Europske akademije za dermatologiju i venerologiju uključuju i psihoterapijsku dimenziju.

Znakovi i simptomi

Simptomi se razlikuju od osobe do osobe. Najuobičajeniji simptomi su suha koža koja svrbi, kraste iza ušiju i osip na obrazima, rukama i nogama. Kod atopijskog dermatitisa važan faktor je koža koja svrbi (pruritus) jer češanje i trljanje pogoršavaju upalu kože karakterističnu za tu bolest. Način na koji atopijski dermatitis utječe na kožu može se razlikovati po raznim oblicima pruritusa i posljedičnim kožnim infekcijama. Neki ljudi imaju crvenu, zagrijanu kožu jer je imunosni sistem kože jako aktiviran. Kod drugih se razvija slijepljena i paperjasta koža kao rezultat neprekidnog češanja i trljanja. Ovo stanje se naziva lihenifikacija. Kod nekih ljudi razvijaju se na koži pjege ili male izdignute kvrge. Kada se pjege češaju, mogu se otvoriti (ekskorijacije) i postati krastave i inficirane. Ova stanja također se mogu naći kod ljudi bez atopijskog dermatitisa ili kod onih sa drugim tipovima kožnih poremećaja. Atopijski dermatitis također može pogoditi kožu oko očiju, kapke, obrve i trepavice. Češanje i trljanje područja oko očiju može prouzrokovati promjenu izgleda kože. Neki ljudi s atopijskim dermatitisom razviju dodatni sloj kože koji se zove atopijski nabor ili Dennie-Morgannov nabor. Kod drugih ljudi postoji hiperpigmentacija kapaka što znači da koža na njihovim kapcima potamni od upale ili visoke temperature (alergijski sjaj). Šarene obrve i trepavice također su rezultat grebanja i trljanja. Koža osobe s atopijskim dermatitisom gubi previše vlage iz epidermalnog sloja koža postaje jako suha, a obrambena sposobnost je smanjena. Dodatno, pacijentova koža je jako osjetljiva na pojavu infekcija, kao što su stafilokokne i streptokokne kožne infekcije i bradavice, herpes simplex, te molluscum contagiosum (kožni poremećaj uzrokovan virusima).

Dijagnostički postupak

Dijagnoza se prvotno temelji na pojavama na koži. Liječnik treba pregledati rane da bi odbacio druge moguće uzroke. Može se učiniti biopsija oštećenja kože, ali nije uvijek potrebna da bi se postavila dijagnoza. Osjetljivost je genetska, ali poremećaji su izazvani raznim poremećajima iz okoline. Bolesnici imaju često povišenu razinu eozinofila i alergijskih protutijela IgE, ali je razlog tomu nepoznat.

Liječenje

Konzultirajte se sa svojim liječnikom oko dijagnoze atopijskog dermatitisa jer može ga biti teško razlikovati od drugih kožnih poremećaja. Liječenje treba voditi liječnik. Cilj liječenja je smanjiti i ukloniti simptome. Liječenje može varirati ovisno o pojavi (stupnju) rana (akutne rane koje cure, suhe ugrijane rane, ili kronične suhe slijepljene rane) jer se svaka liječi različito. Dječji ekcem obično postaje blaži s godinama i često nestaje nakon 3 ili 4 godine. Atopijski dermatitis često se uspješno liječi kod kuće. Liječenje je osmišljeno na temelju kronične prirode bolesti. Bilo što, što pogoršava simptome treba izbjegavati kad god je to moguće, uključujuću bilo koje alergene u hrani i nadražujuća sredstva iz okoline kao što su vuna i sintetika. Suha koža često pogoršava stanje, tako da kupanje i korištenje sapuna treba biti smanjeno. Promjene temperature i stres mogu uzrokovati znojenje i promjene u krvnim žilama u koži, što također pogoršava stanje. Ako izbjegavanje nadražujućih sredstava ne smanji simptome, liječenje se može primijeniti na lokalizirana područja kože (topično). Lokalizirano liječenje rana koje cure može uključivati umirujuće losione, blage sapune ili mokre obloge. Blagi losioni protiv svrbeža ili topični steroidi (kortikosteroidi male topične snage) mogu umiriti manje akutna područja ili osušiti ljuskaste rane. Kronična slijepljena područja mogu se liječiti uljima ili kremama koje sadrže katranske sastojke, topične steroide, sastojke koji podmazuju ili omekšavaju kožu, ili druge sastojke. kortikosteroidi za sistemsku primjenu mogu se propisati za smanjenje upale u nekim teškim slučajevima. Ako primijetite da se stanje nakon konzumiranja neke hrane pogoršalo ukinite tu namirnicu na neko vrijeme, pa ponovo uvedite nakon nekoliko tjedana. Ako je pogoršanje nastalo kao nadražaj na deterdžente, ispirati rublje dva puta da se bolje ispere deterdžent, a svakako izbjegavati omekšivač kod pranja djetetovog rublja.

Dnevna njega i higijena kod atopijskog dermatitisa

Kada se kupate i tuširate, voda ne smije biti vruća te prelaziti 32 °C, a trajanje pranja treba ograničiti na manje od 10 minuta. Prilikom pranja, pacijent treba koristiti preparate koji ne iritiraju, po mogućnosti ne upotrebljavati sapune koji obično nadražuju kožu. Nakon pranja, kožu treba osušiti tapkanjem, nikako trljanjem. Općenito, bolesnici s atopijskim dermatitisom ne smiju se često izlagati vodi jer to smanjuje vlažnost i masnoću, otpornost kože.

Nakon pranja svakako, ali i tijekom dana, preporučuje se upotreba hidratantne kreme za ublažavanje problema atopijskog dermatitisa. Ove kreme vlaže, smanjuju oštećenja kože, ograničavaju ekceme, obnavljaju i štite kožu, a redovitim korištenjem mogu ograničiti posljedice upotrebe kortikosteroidnih krema.

Koji kozmetički sastojci pomažu ublažiti simptome atopijskog dermatitisa?

Zob
Zob (Avena sativa) je prisutna u većini svjetskih farmakopeja s obzirom na sve novije spoznaje o aktivnim sastojcima koji učinkovito smanjuju simptome svrbeža i iritacija na koži. Najviše se priča o beta glukanima i lipidima iz zobi, a u posljednje vrijeme i o polifenolnim komponentama koji također imaju protuupalni učinak. Zbog toga je popularna i u dermokozmetici.

Kupku od zobi možete napraviti i sami: u gazu stavite šaku-dvije po mogućnosti organskih zobenih pahuljica, zavežite je da ne ispada u vodu, te potopite u kupku i cijedite “mlijeko”. Takva kupka djeluje emolijentno i protuupalno te značajno smanjuje svrbež i iritacije. Jedino na što treba paziti je da se ne okliznete u kadi, s obzirom da se nakupljanjem sluzi zobi na dnu kade stvara skliska podloga.

Shea maslac
Shea maslac (Butyrospermum parkii, Vitellaria paradoxa) postao je sinonim za njegu kože atopičara: vrlo je poznato okluzivno i protuupalno sredstvo koje pomaže kod suhe i upaljene kože. Koristi se izvana jer stvara film na koži koji sprječava gubitak vlage iz kože.

Velika prednost shea maslaca je njegova sigurnost: atopičari vrlo rijetko reagiraju na njega, što je gotovo ravno čudu. Može se koristiti koliko god je koži potrebno jer nema štetnog djelovanja.

Shea maslac se prvenstveno koristi zbog zaštite kože, odnosno sprječavanja gubitka vlage, a protuupalno djelovanje se pojačava drugim biljnim ali i eteričnim uljima.

Biljna ulja
Od biljnih ulja se prvenstveno koriste ulja bogata gamalinolenskom kiselinom, poput noćurka (Oenothera biennis) i boražine (Borago officinalis), koji se također uzimaju i iznutra.

Zna se tu naći i macerat nevena, no on kod dijela populacije, usprkos neupitnom protuupalnom djelovanju, izaziva dodatne reakcije ukoliko su alergični na obitelj Asteraceae.

Biljna ulja bogata gama-linolenskom i alfa-linolenskom kiselinom, među kojima se posebno ističu ulja sjemenki crnog ribiza (Ribes nigrum) i trputaste lisičine (Echium plantagineum). Ona se nanose na kožu čista, ili se miješaju sa shea maslacem u hranjivi balzam.

Ulje crnog kima (Nigella Sativa) često se reklamira kao idealno rješenje za atopijski dermatitis, no ono, nanešeno izvana, zna izazvati peckanje i iritacije. Ono je korisno uzeto oralnim putem ukoliko atopija u pozadini ima alergijski uzrok.

Hidrolati
Hidrolat hamamelisa (Hamamelis virginiana) djeluje adstrigentno, regenerativno i protuupalno: smanjuje crvenilo, osip, svrab, otekline i ljuštenje kože.

U kliničkim studijama (Korting, 1993.) pokazuje gotovo isti protuupalni efekt kao i kortizonske kreme, ali bez negativnih popratnih efekata.

Protuupalno djeluju i hidrolati njemačke i rimske kamilice, a u recepturama za tonike za atopijski dermatitis zna se naći i hidrolat paprene metvice zbog svog rashlađujućeg i učinka protiv svrbeži. On je posebice pogodan za bebe i jako osjetljivu kožu, kada upotreba eteričnog ulja paprene metvice nije primjerena.

Eterična ulja
Eterična ulje njemačke kamilice, tanacetuma i stolisnika se koriste zbog izrazitog prutuupalnog i antialergijskog djelovanja. Zbog prisustva kamazulena sprječavaju gubitak vlage. Ova ulja djeluju i protiv svrbeža, pa budu i dodatak eteričnom ulju paprene metvice koje se primarno koristi za smirivanje svrbeža.

Baze i aktivni sastojci
Lanolin se zna naći u pripravcima za njegu atopične kože, ne samo kao prirodni emulgator, već i kao sredstvo zaštite i održavanja vlažnosti. Nije baš najugodnijeg mirisa, no tko se time zamara ako pomaže riješiti neugodu?

Dekspantenol se već desetljećima koristi kao potentan ovlaživač koji smanjuje transepidermalni gubitak vlažnosti, umanjuje svrbež i eriteme, te stimulira reepitelizaciju i granulaciju. Klinička iskustva s dekspantenolom u posljednje su vrijeme potvrdila njegova snažna protuupalna i antipruritička svojstva.

Bisabolol je prirodni sastojak koji se nalazi u eteričnom ulju kamilice. Djeluje izrazito protuupalno i regenerira kožu, pa je neizostavan sastojak kod svih upalnih stanja kože te osjetljive, nadražene kože. Koristimo ga umjesto njemačke kamilice, jer s manjim postotkom supstance postižemo veći udio bisabolola u konačnoj formulaciji.

Ekstrakt sladića djeluje iznimno protuupalno, regenerativno i antibakterijski, te se preporuča koristiti kod svih upalnih stanja kože.

Ekstrakt schisandre djeluje snažno protuupalno, antialergijski, umanjuje svrbež i regenerira kožu.

Liječenje atopijskog dermatitisa iznutra

Sa fitoaromaterapijskog stajališta, dodacima prehrani balansiramo unos nezasićenih esencijalnih masnih kiselina, zatim djelujemo na jetru, zdravlje probavnog sustava i imunitet.

Gotovo bez iznimke koristi se koktel omega masnih kiselina: visoko koncentrirani dodatak EPA i DHA masnih kiselina, zatim GLA masne kiseline, u obliku ulja noćurka ili boražine, te eventualno dodatka ulja crnog kima ukoliko je u podlozi bolesti alergija.

Ulje noćurka se pije 3x dnevno po jedna čajna žličica, uz obrok. Ukoliko pijete kapsule, treba uzeti 3 g ulja noćurka, a to je najčešće 6 kapsula (6x 500 mg).

Ukoliko se umjesto njega uzima ulje boražine, koje je bogatije GLA masnom kiselinom, doza je manja, 2x dnevno 1 čajna žličica, a u kapsulama, ukoliko su po 500 mg, 4 kapsule.

Za djecu do 10 kg težine to je dnevno 25-30 kapi ulja noćurka odnosno 15-20 kapi ulja boražine, umiješano u hranu, a za djecu od 10-20 kg težine dnevna doza noćurka je 35-50 kapi, te boražine 20-40 kapi, umiješanih u hranu.

Za djecu iznad 20 kg dozu za odrasle prilagođavamo proporcionalno težini (doza za odrasle je bazirana na prosječnoj težini od 60 kg).

Kod doječadi se terapija provodi putem majčinog mlijeka: majka uzima 1 čajnu žlicu noćurka nakon obroka, 2x dnevno, te jednu kapsulu omega-3 kapsula s visokom dozom EPA i DHA, 1-2x dnevno nakon obroka. Ova promjena u sastavu masnih kiselina u prehrani majke odrazit će se i na kvalitetu mlijeka.

Manje doze od ovdje spomenutih nemaju smisla, a često se sugeriraju i bitno veće.

Ulje crnog kima se uzima u dozi od 1 čajne žličice 3x dnevno, uz obrok (dakle, dnevno ukupno tri čajne žličice). Ukoliko se uzima u kapsulama, vodite računa da trebate uzeti 3 g dnevno.

Ovo je doza za odraslu osobu od cca 60 kg, pa se za djecu smanjuje proporcionalno njihovoj kilaži, a najbolje je izbjegavati primjenu kod djece ispod 1 godine.

Ovaj koktel se nadopunjuje kvalitetnim probioticima. U većem broju studija je prikazano pozitivno djelovanje probiotika, koji mogu biti od koristi i u prevenciji i u ublažavanju simptoma atopijskog dermatitisa.

Probiotike je potrebno dovoljno dugo uzimati, a idealno je birati upravo one specifične sojeve koji su ispitani kod atopije.

Ukoliko postoji problem bakterijske ili gljivične infekcije te disbalansa crijevne flore, znaju se prepisati i kapsule mravinca.

Uobičajena dnevna doza za odraslu osobu je 150 mg ulja mravinca u kapsulama, 3x dnevno. Za djecu ispod 7 godina se ne preporučaju.

Kapsule mravinca ne valja uzimati na svoju ruku, potreban je savjet stručne osobe.

I ono što je važno: treba djelovati na jetru, a u tu svrhu se najčešće koriste divlja maćuhica, čičak, artičoka, sikavica i kurkuma.

Na jetru najčešće djelujemo ekstraktom čička dobivenim iz sveže biljke. Doza za odrasle je 3x dnevno po 1 mL (integralna otopina tvrtke Soria Natural), a za djecu se računa po indeksu tjelesne mase (uzmemo da je doza za odrasle za osobu od 60 kg pa dijelimo).

Čičak se uzima prije jela, otopljen u čaši vode, tijekom tri tjedna. Kod dojenčadi se terapija provodi preko majčinog mlijeka (majka uzima 3x dnevno po 1 mL, prije obroka, otopljeno u čaši vode).

Na jetru se izbjegava djelovati u početku terapije, jer drenaža jetre u početku često izaziva pogoršanje simptoma. Nakon što se simptomi smire, poželjno je provoditi drenažu jetre 2-3 x godišnje.

Upozorenje

Terapiju iznutra si nemojte prepisivati sami, uvijek se konzultirajte sa stručnom osobom. Ovo se pogotovo odnosi na terapiju djece. Pripravke za mazanje možete koristiti neograničeno, potpuno su sigurni.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.