Autoimune bolesti su skupina poremećaja koji nastaju kada imunološki sustav, koji nas štiti od infekcija i drugih štetnih tvari, napadne vlastite stanice i tkiva, uzrokujući upalu i oštećenje organa. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, autoimune bolesti pogađaju oko 5% svjetske populacije, a češće su kod žena nego kod muškaraca. U ovom članku ću objasniti što uzrokuje autoimune bolesti, koje su njihove vrste i simptomi, kako se dijagnosticiraju i liječe, te kako se može poboljšati kvaliteta života osoba koje boluju od njih.
Što uzrokuje autoimune bolesti?
Imunološki sustav je složena mreža stanica, molekula i organa koji nas štite od infekcija i drugih štetnih tvari. Imunološki sustav prepoznaje i uništava strane antigene, kao što su bakterije, virusi, gljivice, paraziti, otrovi, alergeni i tumorske stanice. Međutim, ponekad imunološki sustav pogrešno prepoznaje neke dijelove našeg tijela kao strane i pokreće napad na njih. To se naziva autoimunost.
Nije sasvim jasno što uzrokuje autoimunost, ali vjeruje se da su uključeni genetski, okolišni i hormonalni čimbenici. Neki od mogućih okidača autoimunosti su:
- Infekcije: neke bakterije, virusi i gljivice mogu izazvati upalu i aktivirati imunološki sustav. Ponekad imunološki sustav može napasti vlastite stanice koje su slične mikrobima koji su uzrokovali infekciju. To se naziva molekularnom mimikrijom. Neki primjeri infekcija koje mogu potaknuti autoimunost su streptokokna infekcija, koja može dovesti do reumatske groznice, Epstein-Barr virus, koji može biti povezan s lupusom, i Helicobacter pylori, koji može biti povezan s Hashimotovim tireoiditisom.
- Stres: kronični ili akutni stres može poremetiti ravnotežu hormona i neurotransmitera u tijelu, što može utjecati na rad imunološkog sustava. Stres također može pogoršati simptome autoimunih bolesti. Neki primjeri stresnih situacija koje mogu potaknuti autoimunost su trauma, gubitak voljene osobe, razvod, zlostavljanje, rat, prirodne katastrofe ili pandemije.
- Prehrana: neka hrana može potaknuti upalu i alergijske reakcije u tijelu, što može ometati normalnu funkciju imunološkog sustava. Neka hrana može sadržavati toksine, aditive, pesticide ili teške metale koji mogu biti štetni za zdravlje. Neki primjeri hrane koja može potaknuti autoimunost su gluten, koji može izazvati celijakiju, mliječni proizvodi, koji mogu izazvati intoleranciju laktoze, šećer, koji može izazvati upalu i inzulinsku rezistenciju, i sol, koja može izazvati hipertenziju i oštećenje bubrega.
- Lijekovi: neki lijekovi mogu izazvati nuspojave koje uključuju autoimunost. Neki primjeri su interferon, koji se koristi za liječenje virusnih infekcija i raka, i inhibitori TNF-alfa, koji se koriste za liječenje reumatoidnog artritisa i drugih upalnih bolesti. Ti lijekovi mogu potaknuti imunološki sustav da proizvodi antitijela protiv vlastitih stanica i tkiva, što može dovesti do oštećenja organa.
- Trauma: fizička ili emocionalna trauma može uzrokovati oštećenje tkiva i staničnu smrt, što može osloboditi antigene koji mogu potaknuti imunološki sustav. Trauma također može utjecati na psihološko stanje i sposobnost suočavanja s bolešću. Neki primjeri traume koja može potaknuti autoimunost su ozljede, operacije, opekline, infarkt, moždani udar ili zlostavljanje.
Koje su vrste i simptomi autoimunih bolesti?
Postoji više od 80 vrsta autoimunih bolesti, koje mogu zahvatiti različite dijelove tijela. Neki od najčešćih su:
- Reumatoidni artritis: upala zglobova, koja uzrokuje bol, oticanje, ukočenost i gubitak funkcije. Reumatoidni artritis može zahvatiti bilo koji zglob u tijelu, ali najčešće pogađa zglobove ruku, nogu, kralježnice i vrata. Reumatoidni artritis može također utjecati na kožu, oči, pluća, srce, krvne žile i živce. Reumatoidni artritis je kronična bolest koja se može pogoršavati tijekom vremena i dovesti do deformacije i invaliditeta.
- Lupus: upala različitih organa, kao što su koža, bubrezi, srce, pluća, krvne žile i mozak. Simptomi lupusa mogu biti različiti, ovisno o tome koji organi su zahvaćeni, ali neki od najčešćih su osip, groznica, umor, bol u zglobovima i mišićima, osjetljivost na sunce i gubitak kose. Lupus je također kronična bolest koja se može mijenjati tijekom vremena i dovesti do oštećenja organa i komplikacija.
- Multipla skleroza: oštećenje mijelinske ovojnice koja okružuje živčane stanice u mozgu i leđnoj moždini. Ovo ometa prijenos živčanih impulsa i uzrokuje probleme s vidom, ravnotežom, koordinacijom, govorom i kognicijom. Multipla skleroza može imati različite oblike, koji se razlikuju po brzini i načinu napredovanja bolesti. Multipla skleroza je neizlječiva bolest koja se može pogoršavati tijekom vremena i dovesti do invaliditeta.
- Tip 1 dijabetes: uništavanje stanica gušterače koje proizvode inzulin, hormon koji regulira razinu šećera u krvi. Što dovodi do visoke razine šećera u krvi, koja može oštetiti oči, bubrege, živce i krvne žile. Tip 1 dijabetes se obično javlja u djetinjstvu ili mladosti, iako se može pojaviti u bilo kojoj dobi. Simptomi tipa 1 dijabetesa mogu biti žeđ, učestalo mokrenje, gubitak težine, umor, slabost, mučnina, povraćanje i zamagljen vid. Tip 1 dijabetes je neizlječiva bolest koja zahtijeva doživotnu primjenu inzulina putem injekcija ili pumpi. Tip 1 dijabetes također zahtijeva redovito praćenje razine šećera u krvi, uravnoteženu prehranu i tjelesnu aktivnost.
- Celijakija: netolerancija na gluten, protein koji se nalazi u pšenici, raži i ječmu. Gluten izaziva upalu i oštećenje sluznice tankog crijeva, što ometa apsorpciju hranjivih tvari i uzrokuje proljev, nadutost, bol u trbuhu, anemiju i gubitak težine. Celijakija se obično otkriva u djetinjstvu ili odrasloj dobi, iako se može pojaviti u bilo kojoj dobi. Liječenje celijakije je stroga bezglutenska dijeta, koja isključuje sve proizvode koji sadrže gluten. Celijakija je kronična bolest koja se može pogoršavati tijekom vremena i dovesti do komplikacija kao što su osteoporoza, neplodnost, neurološki poremećaji i rak.
- Psorijaza: kronična upalna bolest kože, koja uzrokuje crvene, ljuskave, svrbežne i bolne mrlje na koži. Psorijaza može zahvatiti bilo koji dio tijela, ali najčešće pogađa laktove, koljena, vlasište, leđa i nokte. Psorijaza može također utjecati na zglobove, oči, usta i druge organe. Psorijaza se obično javlja u odrasloj dobi, iako se može pojaviti u bilo kojoj dobi. Uzrok psorijaze nije poznat, ali se smatra da je povezan s genetskim, imunološkim i okolišnim čimbenicima. Liječenje psorijaze uključuje kreme, losione, šampone, fototerapiju, oralne lijekove i biološke lijekove. Psorijaza je neizlječiva bolest koja se može mijenjati tijekom vremena i dovesti do invaliditeta i komplikacija.
- Hashimotov tireoiditis: upala štitnjače, koja uzrokuje smanjenu proizvodnju hormona štitnjače. Ovo može dovesti do hipotireoze, stanja koje uzrokuje usporen metabolizam, debljanje, umor, depresiju, suhu kožu i kosu, osjetljivost na hladnoću i zatvor. Hashimotov tireoiditis je najčešći uzrok hipotireoze, i češće se javlja kod žena nego kod muškaraca. Hashimotov tireoiditis se obično otkriva u srednjoj ili starijoj dobi, iako se može pojaviti u bilo kojoj dobi. Liječenje Hashimotovog tireoiditisa je zamjenska terapija hormonima štitnjače, koja se uzima oralno. Hashimotov tireoiditis je kronična bolest koja se može pogoršavati tijekom vremena i dovesti do komplikacija kao što su srčani problemi, neplodnost, mišićna slabost i koma.
Osim ovih, postoje i mnoge druge vrste autoimunih bolesti, kao što su:
- Gravesova bolest: prekomjerna proizvodnja hormona štitnjače, koja uzrokuje ubrzan metabolizam, gubitak težine, nervozu, tremor, lupanje srca, izbočenje očiju i gušu. Gravesova bolest je najčešći uzrok hipertireoze, i češće se javlja kod žena nego kod muškaraca. Gravesova bolest se obično otkriva u mladoj ili srednjoj dobi, iako se može pojaviti u bilo kojoj dobi. Liječenje Gravesove bolesti uključuje antitiroidne lijekove, radioaktivni jod, kirurško uklanjanje štitnjače ili blokiranje simpatičkog živčanog sustava. Gravesova bolest je kronična bolest koja se može pogoršavati tijekom vremena i dovesti do komplikacija kao što su srčani problemi, očni problemi, osteoporoza i tirotoksična kriza.
- Vitiligo: gubitak pigmenta u koži, koji uzrokuje bijele mrlje na različitim dijelovima tijela. Vitiligo može zahvatiti bilo koji dio tijela, ali najčešće pogađa lice, ruke, noge i genitalije. Vitiligo može također utjecati na kosu, oči, usta i unutarnje organe. Vitiligo se obično javlja u djetinjstvu ili mladosti, iako se može pojaviti u bilo kojoj dobi. Uzrok vitiliga nije poznat, ali se smatra da je povezan s genetskim, imunološkim i okolišnim čimbenicima. Liječenje vitiliga uključuje kreme, losione, fototerapiju, lasersku terapiju, oralne lijekove, transplantaciju kože ili kozmetičko maskiranje. Vitiligo je neizlječiva bolest koja se može mijenjati tijekom vremena i dovesti do psiholoških problema i socijalne stigme.
- Alopecija areata: gubitak kose u obliku okruglih ili ovalnih ćelavih područja na vlasištu ili drugim dijelovima tijela. Alopecija areata može zahvatiti bilo koji dio tijela, ali najčešće pogađa vlasište, obrve, trepavice i bradu. Alopecija areata se obično javlja u djetinjstvu ili mladosti, iako se može pojaviti u bilo kojoj dobi. Uzrok alopecije areate nije poznat, ali se smatra da je povezan s genetskim, imunološkim i okolišnim čimbenicima. Liječenje alopecije areate uključuje kreme, losione, injekcije, oralne lijekove, fototerapiju, lasersku terapiju ili kozmetičko maskiranje. Alopecija areata je neizlječiva bolest koja se može mijenjati tijekom vremena i dovesti do psiholoških problema i socijalne stigme.
- Sjogrenov sindrom: suhoća očiju, usta i drugih sluznica, koja uzrokuje peckanje, svrbež, crvenilo, bol i povećan rizik od infekcija. Sjogrenov sindrom može također utjecati na zglobove, pluća, bubrege, jetru, živce i krvne žile. Sjogrenov sindrom je češći kod žena nego kod muškaraca, i obično se javlja u srednjoj ili starijoj dobi, iako se može pojaviti u bilo kojoj dobi. Uzrok Sjogrenovog sindroma nije poznat, ali se smatra da je povezan s genetskim, imunološkim i okolišnim čimbenicima. Liječenje Sjogrenovog sindroma uključuje kapi, gelove, sprejeve, pastile, oralne lijekove, imunosupresive ili biološke lijekove. Sjogrenov sindrom je kronična bolest koja se može pogoršavati tijekom vremena i dovesti do komplikacija kao što su karijes, glaukom, upala pluća, bubrežna insuficijencija i limfom.
Kako se dijagnosticiraju autoimune bolesti?
Dijagnoza autoimunih bolesti može biti teška, jer simptomi mogu biti nespecifični, promjenjivi i slični drugim bolestima. Dijagnoza se obično temelji na kombinaciji simptoma, medicinske povijesti, fizikalnog pregleda i laboratorijskih testova. Neki od testova koji se mogu koristiti za dijagnozu autoimunih bolesti su:
- Krvne pretrage: može se provjeriti razina antitijela, upalnih markera, hormona, šećera, proteina i drugih tvari u krvi koje mogu ukazivati na autoimunost. Neki primjeri testova krvi koji se mogu koristiti su antinuklearna antitijela (ANA), reumatoidni faktor (RF), C-reaktivni protein (CRP), eritrocitni sedimentacijski stupanj (ESR), tireoglobulin (TG), tireoperoksidaza (TPO), glikirani hemoglobin (HbA1c), transglutaminaza tkiva (TTG) i imunoglobulin A (IgA).
- Biopsija: može se uzeti uzorak tkiva iz zahvaćenog organa i pregledati pod mikroskopom kako bi se vidjela prisutnost upale, oštećenja ili abnormalnih stanica. Neki primjeri biopsije koji se mogu koristiti su biopsija sinovijalne membrane, biopsija bubrega, biopsija štitnjače, biopsija kože i biopsija sluznice tankog crijeva.
- Slikovni pregledi: mogu se koristiti različite tehnike snimanja, kao što su rendgenski snimci, ultrazvuk, CT, MRI ili PET, kako bi se vidjela struktura i funkcija zahvaćenih organa. Neki primjeri imaginga koji se mogu koristiti su rendgenski snimci zglobova, ultrazvuk štitnjače, CT mozga, MRI kralježnice i PET srca.
Kako se liječe autoimune bolesti?
Liječenje autoimunih bolesti ovisi o vrsti, težini i uzroku bolesti. Cilj liječenja je ublažiti simptome, smanjiti upalu, zaštititi organe od oštećenja i poboljšati kvalitetu života. Neki od mogućih načina liječenja su:
- Lijekovi: mogu se koristiti različiti lijekovi za kontrolu imunološkog sustava, smanjenje upale, ublažavanje boli, zamjenu hormona ili liječenje infekcija. Neki primjeri lijekova koji se mogu koristiti su kortikosteroidi, nesteroidni protuupalni lijekovi, imunosupresivi, biološki lijekovi, antihistaminici, inzulin i antibiotici. Lijekovi mogu imati nuspojave i interakcije s drugim lijekovima, pa je važno pratiti dozu i učinak lijekova pod nadzorom liječnika. Neki od mogućih nuspojava lijekova su glavobolja, mučnina, povraćanje, proljev, osip, svrbež, krvarenje, infekcije, alergijske reakcije, osteoporoza, dijabetes, visoki krvni tlak, srčani problemi, depresija, psihoza i rak. Neki od mogućih interakcija lijekova su smanjenje ili povećanje učinka lijekova, povećanje rizika od nuspojava, promjena razine lijekova u krvi i stvaranje toksičnih spojeva. Stoga je važno obavijestiti liječnika o svim lijekovima koje uzimate, uključujući i one bez recepta, biljne lijekove, dodatke prehrani i alkohol.
- Kirurgija: može se koristiti za uklanjanje oštećenih ili zaraženih dijelova organa, transplantaciju organa ili ublažavanje pritiska na živce ili krvne žile. Neki primjeri kirurških zahvata koji se mogu koristiti su tireoidektomija, splenektomija, transplantacija bubrega ili srca, dekompresija živca, artroplastika, artrodeza i sinovektomija. Kirurgija može biti djelotvorna za poboljšanje funkcije i smanjenje boli, ali također nosi rizike od komplikacija, kao što su krvarenje, infekcija, odbacivanje transplantata, ožiljci, gubitak osjeta, paraliza i smrt. Stoga je važno razmotriti prednosti i nedostatke kirurgije prije odluke o liječenju.
- Fizikalna terapija: može se koristiti za poboljšanje pokretljivosti, snage, fleksibilnosti i ravnoteže zglobova i mišića. Ona može uključivati vježbe, masažu, toplinu, hladnoću, električnu stimulaciju ili ultrazvuk. Fizikalna terapija može biti korisna za smanjenje upale, boli, ukočenosti i deformacije, te za povećanje raspona pokreta i funkcije. Fizikalna terapija također može pomoći u prevenciji ili usporavanju progresije bolesti, te u poboljšanju kvalitete života. Fizikalna terapija se obično provodi pod nadzorom fizioterapeuta, koji će odrediti najprikladniji program vježbanja i tretmana za svakog pacijenta.
- Psihološka podrška: može se koristiti za pomoć u suočavanju s emocionalnim i mentalnim aspektima bolesti, kao što su stres, anksioznost, depresija, ljutnja, krivnja ili strah. Što može uključivati savjetovanje, psihoterapiju, grupnu terapiju, meditaciju, relaksaciju, hipnozu ili biofeedback. Psihološka podrška može biti korisna za smanjenje negativnih emocija, poboljšanje samopoštovanja, jačanje otpornosti, poboljšanje odnosa s drugima i pronalaženje smisla i svrhe u životu. Psihološka podrška se obično provodi pod nadzorom psihologa, psihijatra, socijalnog radnika ili drugog stručnjaka za mentalno zdravlje.
Osim liječenja, važno je i voditi zdrav životni stil koji može pomoći u smanjenju simptoma i poboljšanju općeg zdravlja. Neki od savjeta su:
- Pravilna i uravnotežena prehrana koja sadrži dovoljno vitamina, minerala, antioksidanata i vlakana, a izbjegava alergene, toksine i upalne namirnice, kao što su gluten, mliječni proizvodi, šećer, alkohol i prerađena hrana.
- Dovoljno sna i odmora koji pomažu u obnavljanju energije, smanjenju stresa i jačanju imuniteta.
- Redovita tjelesna aktivnost koja poboljšava cirkulaciju, raspoloženje, kondiciju i otpornost na bolesti, ali ne pretjeruje i ne izaziva ozljede ili iscrpljenost.
- Smanjenje stresa i negativnih emocija koje mogu pogoršati upalu i simptome, te poticanje pozitivnog stava, opuštanja, meditacije, hobija i druženja s ljudima koje volite.
Autoimune bolesti su složene i izazovne za liječenje, ali uz pravovremenu dijagnozu, adekvatno liječenje i zdrav životni stil, moguće je poboljšati kvalitetu života osoba koje pate od njih.
Reference:
National Institute of Environmental Health Sciences, 2019. Autoimmune Diseases. [online] Available at:
https://www.niehs.nih.gov/health/topics/conditions/autoimmune
Cleveland Clinic, 2019. Autoimmune Diseases. [online] Available at:
https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/21624-autoimmune-diseases
Bridger, S., 2016. List of autoimmune diseases. Medical News Today. [online] Available at:
https://www.medicalnewstoday.com/articles/list-of-autoimmune-diseases
Healthdirect, 2019. Autoimmune diseases. [online] Available at:
https://www.healthdirect.gov.au/autoimmune-diseases
Healthline, 2018. Autoimmune Disorders. [online] Available at:
https://www.healthline.com/health/autoimmune-disorders
Nordqvist, C., 2017. What are autoimmune diseases? Medical News Today. [online] Available at:
https://www.medicalnewstoday.com/articles/311852
WebMD, 2019. Autoimmune Diseases. [online] Available at:
https://www.webmd.com/a-to-z-guides/autoimmune-diseases
Slika je napravljena pomoću AI.
