Bakar kao lijek

Bakar kao lijek

Savjeti o prehrani

Bakar je mineral koji je tijelu potreban za stvaranje hemoglobina, mijelina, kolagena i melanina. S vitaminom C sudjeluje i u proizvodnji elastina. Bakar može djelovati i kao antioksidans u borbi protiv slobodnih radikala te kao pro-oksidans u stvaranju slobodnih radikala koji sudjeluju u razvoju Alzheimerove bolesti i cervikalne displazije. Bitno je održati pravilnu ravnotežu bakra i drugih minerala.

Za ljude su topljivi bakreni spojevi slabo otrovni, ali su zato ioni bakra vrlo snažni otrovi za niže organizme, posebno za bakterije, gljivice, alge, kukce i druge biljne štetočinje, iz čega proizlazi velika upotreba spojeva bakra kao fungicida.

Esencijalan metal – za sve žive vrste u sastavu enzima (u većoj količini) otrovan, posebno za beskralježnjake.


Bakar potiče pravilan rast tijela, učinkovito iskorištavanje željeza, odgovarajuće reakcije tijela na enzime, poboljšava zdravlje vezivnog tkiva, kose i očiju. Važan je za prevenciju prijevremenih znakova starenja i veću razinu energije. Regulira srčani ritam, rad štitnjače, ublažava simptome artritisa, potiče brže zacjeljivanje rana, povećava proizvodnju crvenih krvnih stanica i smanjuje razinu kolesterola.

Zdravstvene prednosti bakra su od ključne važnosti za funkcioniranje cjelokupnog organizma. To je mineral koji omogućava normalan metabolički proces, zajedno s aminokiselinama i vitaminima. Bakar ne može biti proizveden u tijelu pa ga trebate unositi putem prehrane. Bakar je treći najčešći mineral u tijelu, a najčešće se prenosi putem bjelančevina u plazmi. Da biste uživali u zdravstvenim blagodatima bakra, on mora biti uključen u svakodnevnu prehranu jer je neophodan za svakodnevno funkcioniranje organizma.

Simptomi nedostatka bakra su:

  • anemija
  • snižena temperatura tijela
  • krhke kosti
  • osteoporoza
  • proširene vene
  • nizak broj bijelih krvnih stanica
  • neujednačen rad srca
  • povišena razina kolesterola
  • česte infekcije
  • urođene mane
  • loša pigmentacija kože
  • poremećaji u radu štitnjače.

Neki od ostalih simptoma su pospanost, bljedilo, čirevi, edem, gubitak kose, anoreksija, proljev, krvarenje ispod kože i dermatitis. Menkesov sindrom je genetski poremećaj koji dovodi do manjka bakra. Može se javiti kod dojenčadi, kada je rana medicinska intervencija neophodna.

Bakar – funkcionalnost

Bakar je nužan za život ljudi, životinja i većinu biljaka. Prosječan ljudski organizam sadrži oko 75 do 150 miligrama bakra. Otprilike pola od toga se nalazi u kostima i u mišićima, a najveće koncentracije nalazimo u mozgu i jetri. Neophodan je za stvaranje pigmenta melanina pa životinje kojima se proizvede deficit bakra gube boju dlake i razvijaju bijele mrlje.

Bakar je također nužan za ugradnju hemoglibina u crvene krvne stanice, te deficit može uzrokovati anemiju. Prijeko je potreban i za stvaranje kolagena i elastina, proteina koji poput ljepila drže sve stanice i tkiva u tijelu povezanima pa je tako važan za zdravlje kostiju, hrskavica, noktiju, krvnih žila i drugih dijelova tijela. Enzim lizil oksidaza koji u sebi sadrži bakar potreban je za povezivanje kolagena i elastina te je stoga važan za zdravlje srčanog mišića i krvnih žila, a potreban je i u formaciji kostiju. Nedostatak bakra može uzrokovati krhke kosti, nokte i krvne žile.

Bakar je prisutan i u enzimima potrebnim u brojnim funkcijama mozga i središnjeg živčanog sustava. Enzim dopamin-beta-monooksigenaza katalizira transformaciju neurotransmitera dopamina u neurotransmiter i hormon noradrenalin. Neurotransmiteri su sastojci koji prenose živčane poruke pa su zato važni za gotovo sve aspekte našeg života. I monoaminooksidaza, enzim potreban za metabolizam neurotransmitera adrenalina, noradrenalina i dopamina, sadrži bakar i bez njega ne bi mogao postojati i funkcionirati. Monoaminooksidaza sudjeluje i u razgradnji hormona i neurotransmitera serotonina.

Citokrom-c-oksidaza je pak važan enzim ovisan o bakru prijeko potreban za proizvodnju energije za život i rad tijela. Ovaj je enzim nužan i za proizvodnju fosfolipida od kojih se sastoji mijelin živaca. Mijelin je omotač oko živca koji služi kao zaštita i izolator. Tako je bakar mineral neophodan za igradnju mijelina pa deficit može izazvati poremećaje u njegovoj proizvodnji i tako poremećaje u živcima.

Manje je poznato da je bakar jedan od minerala antioksidanata. Sastojak je važnog antioksidativnog enzima superoksidne dizmutaze potrebnog za razgradnju slobodnih radikala superoksida u vodikov peroksid kojega tada drugi antioksidativni enzimi razgrađuju u vodu. Intercelularni enzimi superoksidne dizmutaze prisutni su u svim stanicama tijela dok su ekstracelularni enzimi superoksidne dizmutaze naročito koncentrirani u plućima gdje ih štite od oksidativnih oštećenja. Tako su ti enzimi naročito potrebni za očuvanje zdravlja pluća.

Naposljetku valja spomenuti da je bakar prisutan i u faktorima koji reguliraju transkripciju nekih gena. Bez dovoljne količine bakra, ovi faktori ne bi mogli postojati niti funkcionirati kako treba.

Deficit bakra

Premda je ozbiljan deficit bakra rijetka pojava, nije rijetko da ljudi imaju granične ili suboptimalne količine bakra. Simptomi ozbiljnog deficita bakra u organizmu su promjene u pigmentaciji kose i kože, nepravilnosti i deformacije skeleta i vezivnog tkiva, reproduktivni problemi, pogoršana funkcija živčanog tkiva. Čest unos suplemenata cinka, visoke doze vitamina C ili željeza mogu doprinjeti ili uzrokovati manjinski status bakra u organizmu. Danas svakako nije rijetka pojava uzimanje ovih dodataka prehrani, a ponajprije na vlastitu ruku, bez savjetovanja sa stručnom osobom. Microcitična hipokromna anemija u prisustvu normalnih serumskih koncentracija feritina klinički je pokazatelj marginalnog deficita bakra u organizmu. Ta anemija, koja je hematološki ista kao i anemija usljed deficita željeza, razvija se kao rezultat poremećaja u korištenju željeza. Važnost bakra u održavanju koštane mase otkrivena je proučavanjem ostoporoze kod nedonoščadi rođene sa smanjenim rezervama bakra u organizmu.

Predoziranje je rijetkost

Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, unos bakra ne bi smio biti veći od 12 mg dnevno za odrasle muškarce i 10 mg za odrasle žene. To su najniže količine koje mogu izazvati nekakvu nuspojavu, a simptomi akutnog otrovanja bakrom uključuju mučninu, povraćanje te bolove u trbuhu i mišićima. Ipak, predoziranje bakrom je vrlo rijetka pojava jer u namirnicama tog elementa ima u vrlo malim količinama, a opisane nuspojave može izazvati tek dugotrajniji unos količine veće od 200 mg.

Otrovanje bakrom uglavnom je povezano s pripremom ili čuvanjem hrane u bakrenim posudama ili s nekim bolestima, poput Wilsonove, koje mogu dovesti do prekomjernih količina bakra u organizmu. U svakom slučaju, višak bakra iz tijela se može ukloniti specifičnim kelatiranim aktivnim tvarima ili konzumacijom veće količine cinka.

Višak bakra

Najčešći su problemi s koncentracijom i niža intelektualna sposobnost: primjerice, pokazalo se da djeca koja pate od ADHD-a imaju visoku razinu bakra a cinka nisku. Nakon četiri mjeseca unosa cinka, ponašanje i intelektualna sposobnosti kod ove djece značajno se popravila.

Visoka razina bakra se povezuje s bolestima kao što su Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest, shizofrenija, depresija i autizam. Prekomjerna razina bakra nađena je u ljudi koji pate od hipertenzije i raka. Najčešći problemi kao što su tjeskoba, nesanica, umor, depresija, promjene raspoloženja, gubitak kose, akne, bijele točke na noktima, alergije, problemi s pamćenjem, učenjem, itd. kao i kod ženskih problema, kao što su sindrom policističnih jajnika i predmenstrualni sindrom – sve to može biti uzrokovano viškom bakra (hypercupremia), a time i nedostatak cinka u tijelu. Bakar je općenito neurotoksin, a ako ga imamo previše to može poremetiti osjetljivu ravnotežu hormona, uključujući i razina dopamina, norepinefrina i histamin. Utjecaj bakra na metabolizam estrogena, histamina ili neurotransmitera može uzrokovati mnoge probleme kad ga u tijelu ima previše. Stvari se kompliciraju s godinama, a objasniti ću i zašto.

Stres kojemu smo izloženi svaki dan ima veliki utjecaj na razinu cinka u metabolizmu, koji uzrokuje pad ili porast razine bakra… Situacija je ovdje vrlo slična onoj koja se javlja između magnezija i njegovih antagonista. Nadalje, s obzirom na široku uporabu kemijskih gnojiva zemlja je sve siromašnija cinkom, tako postaje siromašnija i magnezijem. Procjenjuje se da je oko 2 milijarde ljudi na ovoj planeti pate od nedostatka cinka i viška bakra.

Također može biti značajna količina i u vodi iz slavine, ako su cijevi od bakra.

Isto tako unos bogat bakrom može biti od lijekova i multivitamina, što dugoročno može biti nezgodno. Kada žene stavljaju kontracepcijske spirale od bakra koje također uzrokuju opasan pad cinka, isto kao kad nosimo bakreni nakit (narukvice, itd.). Razlog za povećanje razine bakra u tijelu može biti od pesticida, plastike, kontracepcijskih pilula, hormonske nadomjesne terapije, duhanskog dima, aditiva u hrani, kozmetici ili sanitarnim sredstvima koji se koriste u bazenima.

Malo ljudi zna da se s godinama fiziološki povećava tjelesna potrebu za cinkom, a manje za bakrom. To je slična pojava koja se događa i kod kalcija i magnezija: povećava se sa starosnom dobi naša potražnja za magnezijem, a za kalcij smanjuje.

Smatra se da nesanica kod starijih osoba može biti posljedica nakupljanja bakra u moždanom tkivu. Uzimanje cinka i njegovih sinergista (molibden, mangan, vitamin C) u trajanju od 4 do 6 tjedna poboljšava tegobe nesanice. Slični učinci su postignuti i kod riješavnja još jedne vrlo neugodne bolesti zvane tinitus. Usput, također, poboljšava stanje kože, kose i noktiju, kojima nestaje bijela pigmentacija, tipično u slučaju nedostatka cinka.

Izvori bakra u hrani

Namirnice bogate bakrom su iznutrice, plodovi mora, orašasti plodovi, sjemenke, cjelovite žitarice, tamna čokolada, mahunarke, trešnje, suho voće (osobito šljive), mlijeko, zeleni čaj, piletina i krumpir.

Sadržaj bakra po tipičnom jediničnom serviranju:

  • pšenična klica, 2 jušne žlice 2,8 mg
  • pekan orah, 1/4 šalice 2,7 mg
  • integralna pšenična tjestenina, 1 šalica 1,9 mg
  • sjemenke bundeve, 1/4 šalice 1,7 mg
  • zobena kaša kuhana, 1 šalica 1,4 mg
  • ananas, svježi, 1/2 šalice 1,3 mg
  • školjke kamenice, kuhane 100g 1,2 mg
  • sok od ananasa, 1/2 šalice 1,2 mg
  • sok od rajčice, 1 šalica 1 mg
  • špinat, 1/2 šalice 0,9 mg
  • tofu, 1/2 šalice 0,8 mg
  • kupine 1/2 šalice 0,9 mg
  • smeđa riža, kuhana 1/2 šalice 0,9 mg
  • bademi, 1/4 šalice 0,8 mg
  • sok od grejpfruta, 1 šalica 0,9 mg
  • sjemenke suncokreta, 1/4 šalice 0,7 mg

Artritis

Bakar ima protuupalno djelovanje koje pomaže u ublažavanju simptoma artritisa. Postoje razni proizvodi koji u sebi sadrže visoku koncentraciju bakra i služe za površinsko nanošenje na zahvaćene dijelove.

Pravilan rast

Bakar je neophodan za normalan rast i zdravlje. Vrlo je važno unositi ovaj mineral putem uravnotežene prehrane. Koristan je kod zaštitite koštanog, živčanog i kardiovaskularnog sustava. Ako patite od manjka bakra, bit će otežan normalan i zdrav rast organa i tkiva. Nedostaci bakra su najčešći u zemljama trećeg svijeta, a očituje kod velikog broja djece s urođenim manama.

Pruža energiju

Uz dovoljne količine bakra u organizmu, lako ćete postići zavidnu razinu energije. Uz to on pomaže pri apsorbciji željeza koje je tijelu potrebno da bi moglo energiju iskoristiti. Ako se osjećate umrono, možda biste morali posegnuti za namirnicama bogatim bakrom.

Pigmentacija kose i očiju

Bakar je komponenta prirodnog tamnog pigmenta – melanina. On daje boju koži, kosi i očima. Melanin se može proizvoditi jedino u prisutnosti bakra. Unos dodataka bakra može pomoći u prevenciji prijevremenog javljanja sijedih vlasi. Također i održava boju očiju.

Brže zacjeljivanje rana

Povećan unos bakra preporučuje se kod anemije (manjka željeza), upalnih bolesti crijeva (npr. ulcerozni kolitis i Crohnova bolest), problema s kostima i zglobovima, problema s krhkim krvnim žilama koje lako pucaju… Također je bakar važan u zacjeljivanju opeklina i rana.

Stimulacija mozga

Bakar je poznat kao stimulans mozga, zbog čega se hrana s visokim udjelom bakra često klasificira kao „hrana za mozak“. Međutim, sadržaj bakra u prehrani mora biti u pravom omjeru jer previše bakra nije dobro za mozak. Bakar je povezan s poboljšanom koncentracijom, a istraživanja su pokazala da bakar povećava kreativnost i razmišljanje izvan okvira.

Iskorištavanje željeza i šećera

Bakar potiče apsorpciju željeza iz probavnog trakta. Također pomaže kod korištenja šećera u tijelu. Potičući apsorpciju željeza iz hrane i ostalih dopunskih izvora, bakar jamči održavanje zdravlja crvenih krvnih stanica. Bez odgovarajuće opskrbe željezom povećava se rizik od nastanka anemije, stanja koje uzrokuje umor, bolove u mišićima, probavne smetnje i kroničnu slabost.

Prijevremeno starenje

Bakar je snažan antioksidant koji štiti staničnu membranu od slobodnih radikala. Slobodni radikali napadaju različite organske sustave, a naročito povećavaju rizik od nastanka prijevremenih bora, staračkih pjega, makularne degeneracije, različitih vrsta raka i problema u radu s bubrezima.

Rad štitnjače

Bakar ima važnu ulogu u održavanju pravilnog rada štitnjače. Međutim, višak bakra je glavni uzročnik problema u radu štitnjače. Može doći do nastanka hormonske neravnoteže i povećava se rizik od nastanka hipotireoze ili hipertireoze.

Moguće interakcije

Ako koristite bilo koji od navedenih lijekova, ne smijete uzimati suplemente bakra bez savjetovanja s liječnikom: oralna kontracepcija i nadomjesna hormonska terapija estrogenom, nesteroidni protuupalni lijekovi (npr. ibuprofen), penicilamin, allopurinol, cimetidin, nifedipin i cink.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *