Bakterijemija

Bakterijemija – uzrok, simptomi i liječenje

Simptomi

Bakterijemija, prisutnost bakterija u krvotoku, je česta i obično ne uzrokuje simptome. Bijele krvne stanice brzo uklanjaju većinu bakterija koje ulaze u krvotok. Katkada, međutim, ima previše bakterija pa ih se ne može lako ukloniti te se razvije infekcija koju se naziva sepsa, a uzrokuje teške simptome. U nekim slučajevima, sepsa vodi do po život opasnog stanja zvanog septični šok.

Bakterijemija i sepsa

Bakterijemija označava prisutnost bakterija u krvotoku. Sepsa je infekcija u krvotoku.

Vrlo se blaga, prolazna bakterijemija, može pojaviti kada osoba čvrsto stisne čeljust, jer su bakterije koje žive oko zubi stjerane u krvotok. Bakterije često ulaze u krvotok iz crijeva, ali ih se brzo uklanja prolazom krvi kroz jetru.

Sepsa je vjerojatnija kada postoji u tijelu neka infekcija, kao u plućima, trbuhu, mokraćnom sustavu ili koži. Sepsa može nastati i kada se napravi kirurški zahvat na inficiranom području ili na dijelu tijela na kojem bakterije normalno rastu, kao što su crijeva. Postavljanje bilo kakvog stranog tijela―kao što je intravenski kateter, mokraćni kateter ili dren―može također izazvati sepsu. Što se predmet dulje vremena nalazi na postavljenom mjestu povećava se vjerojatnost od nastanka sepse. Sepsa obično nastaje kada ovisnik injicira sebi drogu. Vjerojatnija je također u osobe čiji imunološki sustav ispravno ne funkcionira―npr. osoba koja prima lijekove protiv raka.

Etiologija i patofiziologija

Bakterijemija može imati mnoge uzroke, uključujući zubarske zahvate ili čak presnažno četkanje zuba; kateterizaciju zaraženog donjeg mokraćnog sustava; kirurško liječenje apscesa ili zaražene rane i naseljavanje uvedenih, osobito IV i intrakardijalnih katetera, katetera mokraćne cijevi i cijevi i pomoćnih sredstava kod stome. Gram–negativna bakterijemija kao posljedica infekcije obično započinje u mokraćno–spolnom ili probavnom sustavu ili na koži bolesnika s dekubitalnim vrijedovima. Kronični i imunokompromitirani bolesnici su u povećanoj opasnosti od gram–negativne bakterijemije. Oni također mogu dobiti bakterijemiju uzrokovanu gram–pozitivnim kokima, anaerobima i gljivicama. Stafilokokna bakterijemija je česta u intravenskih narkomana. Bakterijemija uzrokovana Bacteroidesom se može razviti u bolesnika s infekcijama abdomena i zdjelice, osobito ženskog spolnog sustava. Ako bakterijemiju izazove infekcija u abdomenu, uzročnik je najvjerojatnije gram–negativni bacil. Ako bakterijemiju izazove infekcija smještena iznad ošita, uzročnik je najvjerojatnije gram–pozitivan.

Uslijed prolazne ili trajne bakterijemije može nastati metastatska infekcija moždanih ovojnica ili seroznih šupljina, poput perikarda ili većih zglobova. Stvaranje višestrukih apscesa je osobito često kod stafilokokne bakterijemije. Bakterijemija može izazvati endokarditis, najčešće ukoliko je uzročnik enterokok, streptokok ili stafilokok, a on je rjeđi kod gram–negativnih bakterijemija i rasapa gljivica. Bolesnici s bolešću srčanih zalistaka, umjetnim zalistcima ili drugim umetcima u zalistke skloniji su endokarditisu, koji može nastati nakon nekih zubarskih zahvata. Stafilokoki mogu uzrokovati gram–pozitivni endokarditis, osobito u intravenskih narkomana, te može zahvatiti trikuspidalni zalistak.

Simptomi bakterijemije

Neki slučajevi bakterijemije su asimptomatski. U tim će slučajevima vaš imunološki sustav često očistiti bakterije, a da to ne znate.

Kada bakterijemija rezultira infekcijom krvotoka, vjerojatno ćete doživjeti simptome kao što su:

  • groznica
  • zimica
  • drhtanje

Dijagnoza bakterijemije

  • Hemokultura

Ukoliko se sumnja na bakterijemiju, sepsu ili septički šok, najčešće se uzima uzorak krvi iz kojeg se u laboratoriju pokušavaju kultivirati i identificirati bakterije (hemokultura). Ako je potrebno, liječnici mogu pokušati kultivirati bakterije iz drugih uzoraka (kao što su urin ili sputum).

Liječenje bakterijemije

Bakteriemija zahtijeva hitne i odgovarajuće antibiotike. Kašnjenje u davanju odgovarajućih antibiotika povezano je s povećanim morbiditetom i mortalitetom. Empirijski antibiotici trebali bi slijediti logičan pristup temeljen na povijesti i trenutnom raspoloženju bolesnika. Na primjer, je li infekcija stečena u zajednici ili u bolnici, kakva je pacijentova nedavna izloženost zdravstvenoj skrbi, nedavno medicinsko ili kirurško liječenje i kakva je lokalna rezistencija na antibiotike? Prije dovršetka bojenja po Gramu, svi bi pacijenti trebali primiti antibiotike širokog spektra koji pokrivaju gram-pozitivne i gram-negativne bakterije, što uključuje cefalosporine produljene generacije ili inhibitor beta-laktamaze. Pokriće za Pseudomonas primjenjivo je za bakterijemiju stečenu u bolnici, kao i kod pacijenata koji su nedavno bili izloženi zdravstvenoj skrbi. Dodatno, treba dodati vankomicin kako bi se pokrili rezistentni gram-pozitivni organizmi, ponajprije rezistentni na meticilin rezistentni Staphylococcus aureus (MRSA). Kada liječnik dobije konačne kulture, antibiotike treba tretirati prema usmjerenoj terapiji počevši od bojenja po Gramu i na kraju, antimikrobne osjetljivosti. Ne postoji optimalno trajanje liječenja. U većini slučajeva, liječenje antibioticima treba trajati sedam do 14 dana i uvijek se treba primijeniti parenteralno. Oralni lijekovi se preporučuju kada su pacijenti bili afebrilni najmanje 48 sati i inače su klinički stabilni.

Prevencija

Osobe koje su izložene visokom riziku od komplikacija zbog bakterijemije (kao što su one koje imaju umjetne srčane zaliske ili abnormalnosti određenih srčanih zalistaka) često dobivaju antibiotike prije postupaka koji mogu uzrokovati bakterijemiju:

  • dentalni zahvati
  • kirurško liječenje inficiranih rana

Antibiotici pomažu u sprječavanju bakterijemije, a time razvoj infekcija i sepse.

Reference:
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK441979/
http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-za-pacijente/infekcije-i-zarazne-bolesti/bakterijemija-i-septicni-sok
https://www.hemed.hr/Default.aspx?sid=18163
https://www.msdmanuals.com/home/infections/bacteremia-sepsis-and-septic-shock/bacteremia
https://www.healthline.com/health/bacteremia

Slika preuzeta sa https://www.myupchar.com/en/disease/bacteremia

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *