Batat

Batat (slatki krumpir) kao lijek

Savjeti o prehrani

Batat (lat. Ipomoea batatas) je višegodišnja gomoljasta biljka porijeklom iz tropskih i suptropskih područja Srednje i Južne Amerike.
Spada u skupinu korjenastog povrća, zbog velikog korijena, koji se odlikuje škrobnim i slatkastim okusom.

Poznat je i kao slatki krumpir. Ova biljka je visokovrijedna namirnica, pa je odlična hrana za djecu i sportaše, te bolesnike i pretile osobe. Daje energiju, a ne deblja, jesti ga mogu i dijabetičari.

Meso batata se također razlikuje od sorte do sorte te može biti bijelo, žuto, narančasto, ružičasto ili čak ljubičasto. Kod nas je najčešći batat s narančastim mesom.

Najcjenjenije sorte su one koje nakon kuhanja imaju suhu i brašnastu teksturu. Manje kvalitetni korijeni batata nakon kuhanja ostaju vlažni i vlaknasti, te se kao takvi najčešće prerađuju (između ostalog, koriste se u proizvodnji alkohola)

Već dulje vrijeme predmet je istraživanja nutricionista, a istraživanja o batatu usredotočile su se na dva područja u kojima se iz njega, osim okusa, mogu izvući i zdravstvene koristi.
Tako se istražuju specifične bjelančevine iz te namirnice koje imaju značajan antioksidantni kapacitet. Studije su pokazale da te bjelančevine imaju trećinu antioksidativne moći glutationa, jednog od najmoćnijih antioksidansa koji se prirodno proizvode u ljudskom tijelu.

Osim jednostavnog škroba, slatki krumpir je bogat složenim ugljikohidratima , prehrambenim vlaknima, beta-karotena ( provitamin karotenoida ), vitamina C, vitamina B 6, mangana i kalija. Sadrži puno škroba, vitamina A, C i B, željeza i kalcija te male količine šećera. Ima jako veliku nutricionističku vrijednost. Dobra je hrana i za dijabetičare.

Glikemijski indeks

Običan krumpir ima viši glikemijski indeks nego batat. Pečeni batat ima GI 94, dok pečeni običan krumpir ima – 111. Međutim glikemijsko punjenje pečenog batata je 42, a krumpira – samo 33. To je važan podatak za dijabetičare, koji moraju kontrolirati šećer u krvi. Glikemijski indeks je mjera brzine kojom šećer u krvi raste nakon konzumiranja određene namirnice. Što je indeks namirnice viši, to se njezini sastojci brže pretvaraju u glukozu. Hrana s visokim glikemijskim indeksom izaziva nagli rast šećera u krvi i pridonosi nakupljanju masnoća.

Glikemijsko punjenje pokazuje koliko će se brzo određena vrsta ugljikohidrata pretvoriti u šećer. U praksi to znači da će hrana višeg GI-a koja ima nizak GL (glikemijsko punjenje ili glycemic load) sporo se pretvarati u šećer, odnosno neće dovesti do naglog podizanja njegove razine u krvi – a to je odlična vijest za dijabetičare. Pečeni krumpir ima nešto veći glikemijski indeks, no manje glikemijsko punjenje, tako da po pitanju podizanja razine šećera u krvi, pečeni batat nije ništa bolji od pečenog krumpira.

No, glikemijski indeks mijenja se i ovisno o načinu pripreme. Kuhanje obično dovodi do nižeg glikemijskog indeksa, jer se škrob veže s vodom. Tako kuhani batat ima puno manji glikemijski indeks nego kuhani krumpir – 46 naspram 82. Glikemijsko punjenje kuhanog batata je također manje od krumpira – 11 naspram 21, što čini kuhani batat idealnom hranom za dijabetičare.

Hranidbena i zdravstvena svojstva

Batat je visokoenergetska kultura (puno škroba, malo šećera), iznimo zanimljiva okusa i bogata mineralima i vitaminima.

Za jelo se rabe sekundarna zadebljanja korijena (koja se često pogrešno nazivaju gomoljima), ali i mlado lišće, koje se može upotrijebiti kao varivo ili salata. Prije upotrebe za jelo korijen i lišće potrebno je termički obraditi.

Zbog mnoštva minerala (K, Ca, Mg, Fe) i vitamina (A, B, C, E), batat opskrbljuje tijelo važnim antioksidansima.

Najveća mu je vrijednost velika količina beta-karotena (200 g batata daje istu količinu beta-karotena kao i 5 kg brokule). Samo 140 g batata posve osigurava dnevnu potrebu za vitaminom E, koji je izuzetno važan, jer štiti organizam od srčanih tegoba i začepljenja krvnih žila.

Antioksidansi su važni i za dobro funkcioniranje mozga (Alzheimerova bolest i sl.).

Batat je bez masti i kolesterola, što je vrlo važno za ljude koji imaju tegobe zbog povišenih masti u krvi i žuči. Vrlo je korisna hrana za dijabetičare zbog niskoga glikemijskog indeksa, koji osigurava sporiju absorpciju glukoze, pa nema štetna stresa za organizam.

Batat je velik izvor dijetalnih vlakana, nužnih za pravilno funkcioniranje probave, čime se smanjuje rizik od raka debelog crijeva i sličnih bolesti. Preporuka je da se batat za jelo (bez obzira na pripremu) rabi 2 – 3 puta tjedno, i to do 200 g.

Batat u kuhinji

Batat se može pripremiti na sve načine na koje se priprema krumpir. Uživajte u batatu u obliku pirea, pomfrita, čipsa, krem juhe ili ga jednostavno skuhajte u slanoj vodi i prema ukusu začinite. Dodajte batat uz pečenku ili oplemenite njime razna variva od povrća.

Još jedna komparativna prednost batata u odnosu na krumpir njegova je mogućnost primjene u pripremi slatkih jela i deserta. Tako se savijača (štrudla) i pita od batata pripremaju poput savijače i pite od slatke bundeve. Prava poslastica za posebne prilike su kremšnite od batata, koje se prave od pudinga i bez jaja.

Evo i nekih recepata od batata

Špagete u mediteranskom umaku (za 4 – 6 osoba)

-Sastojci:

-500 g špageta, 3 – 4 žlice maslinovog ulja, 3 režnja češnjaka, usitnjena, 2 žlice svježeg peršinovog lista, usitnjenog, 200 g šampinjona, narezanih na kriške, 150 g maslina bez koštica, 1 žlica kapara, 700 g batata s bijelim mesom, oguljenog i izrezanog na kockice, 3 – 4 lista svježeg bosiljka, usitnjenog (ili 1 žličice sušenog bosiljka) 1 dl bijelog vina, 250 ml vrhnja za kuhanje, 2 žlice parmezana, žličice metvice, sušene (po želji), sol, papar

Priprema:

U zasoljenu, kipuću vodu, s dodatkom žlice ulja, stavite špagete da se kuhaju. U manjoj posudi smiješajte maslinovo ulje, češnjak i peršinov list. U dubljoj tavi zagrijte mješavinu ulja i začina, i na njoj pržite šampinjone 3 minute. Dodajte batat i malo soli te pržite 3 minute. Dodajte masline, kapare, bosiljak, vino i vrhnje za kuhanje te kuhajte 1 – 2 minute. Dodajte još malo soli, malo papra i metvicu. Ocijedite špagete. Prelijte po njima umak i posipajte parmezan.

Lazanje od batata i bukovača (za 4 – 6 osoba)

Sastojci: 1 pakovanje gotovog tijesta za lazanje, 2 žlice margarina, 1 kg batata, oguljenog i narezanog na kockice, 350 g svježih bukovača 3 – 4 režnja češnjaka, usitnjena, 1 žličice ružmarina, sušenog, 1 žličica kadulje, sušene, 1 žličice origana, sušenog (po želji), bešamel umak 5 dl pasirane rajčice, 200 g trapista, naribanog, sol, papar

Priprema:

Rastopite margarin, dodajte ružmarin i kadulju te ih pržite dok ne zamirišu. Dodajte batat i malo soli te pržite 6 – 7 minuta. Dodajte češnjak i malo papra te maknite s vatre. Bukovače ispecite na roštilju, grilu ili tavi, a potom ih izrežite na manje komade. U nauljenu posudu za pečenje slojevito složite: tijesto za lazanje, nadjev od batata, sira, pola bešamel umaka, tijesto za lazanje, ostatak bešamel umaka, sira, bukovače, tijesto za lazanje, pasiranu rajčicu, origano i ostatak sira. Zagrijte pećnicu na 190° C i pecite 40 minuta.

Varivo od crvene leće i batata

Sastojci za četiri osobe:

2 šalice crvene leće, 2 mrkve, 1 batat, 1 zelena tikvica, 1 crveni luk, 2 žlice pasirane rajčice, 2 žlice maslinova ulja, 50 g dimljenog tofua, list peršina, malo soli, malo svježe mljevenog papra

Priprema

Crvenu leću dobro isperite pod mlazom hladne vode u cjedilu.
Mrkve, batat i tikvicu naribajte na ribežu.
U dublji lonac ulijte maslinovo ulje, dodajte sitno sjeckani luk i pirjajte dok ne zažuti.
Dodajte pire od rajčice. Kratko pirjajte i podlijte manjom količinom vode. Dodajte ribanu mrkvu i pirjajte još 5 minuta.
Dolijte 4 čaše vode, ispranu leću, ribani batat i tikvicu.
Kuhajte 15 – 20 minuta, po potrebi dolijte još vode, ako je pregusto.
Na kraju dodajte sjeckani peršin te posolite i popaprite po želji.
Kad je varivo gotovo, dodajte dimljeni tofu, rezan na kockice.

Rižoto od batata i bukovača (za 4 osobe)

Sastojci: 3 – 4 žlice ulja, 1 crvena paprika, izrezana na kockice, 1 žuta paprika, izrezana na kockice, 400 g batata, oguljenog i izrezanog na kockice, 150 g bukovača, izrezanih na kockice, 200 g riže, 3 režnja češnjaka, usitnjena, 2 lovorova lista, 1 dl bijelog vina, 5 – 6 dl vode, prstohvat kopra, sušenog, prstohvat ružmarina, sušenog, 1 žlica svježeg peršinovog lista, usitnjenog, 1 žličica Vegete, sol, papar

Priprema: Zagrijte ulje, dodajte papriku i pržite je 2 – 3 minute. Dodajte bukovače, češnjak, lovorov list i malo soli te pirjajte 3 minute. Dodajte rižu, ružmarin, vino i 4 dl vode te pirjajte 5 minuta. Dodajte batat, Vegetu, kopar i još malo vode (ovisno koliko je riža upila) te pirjajte još 5 – 6 minuta, odnosno dok riža ne bude mekana. Dodajte malo papra, maknite jelo s vatre, a prije nego što ga poslužite posipajte peršin.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *