Beta-karoten

Beta-karoten kao lijek

Savjeti o prehrani

Beta karoten je antioksidans koji se u ljudskom tijelu pretvara u vitamin A te pokazuje mnoge zdravstvene dobrobiti. Ime mu je izvedeno od latinske riječi za mrkvu. Beta karoten otkrio je znanstvenik H. Wackenroder, koji ga je 1831. kristalizirao upravo iz tog narančastog povrća.

Odgovoran je za crvenu, žutu i narančastu boju velikog broja voća i povrća. Ostali članovi obitelji antioksidansa karotenoida su: astaksantin, kriptoksantin, alfa karoten, zeaksantin, lutein i likopen. Za razliku od beta karotena, većina ovih nutrijenata ne pretvara se u vitamin A u značajnim količinama.

Vitamin A možemo u organizam nositi putem hrane ili kao dodatak prehrane. Prednost prehrambenog beta karotena je da ga tijelo pretvara u vitamin A, samo onoliko koliko mu je potrebno. Višak vitamina A može biti toksičan, a najčešće se stvara ako konzumiramo previše dodataka prehrani.

Redovita konzumacija smanjuje rizik od srčanog udara za 60%, a beta karoten poznat je i kao pomagač u prevenciji raka – jak je antioksidant koji ne može izliječiti nastale tumore, ali uvelike reducira njihov nastanak. Postoji samo jedan izuzetak, kada je dokazano da sintetizirani beta karoten može pozitivno utjecati na nastanak raka grla i pluća kod pušača, stoga bi ga oni trebali izbjegavati i konzumirati isključivo prirodni.

Nedovoljan unos – Važnost svakodnevnog uzimanja beta-karotena potvrdile su brojne studije, a prema preporukama trebalo bi ga uzimati 10 do 60 mg svaki dan.
Osobe koje se hrane uravnoteženo, hranom bogatom voćem i povrćem, dobivaju vjerojatno dostatne količine beta-karotena. Međutim, smatra se da moderni čovjek prehranom uzima samo 2 mg beta-karotena na dan. Epidemiološki podaci govore da u zapadnom svijetu, npr. u SAD-u, čak oko 45 posto stanovništva ne unosi dovoljnu količinu vitamina A, što posredno govori da je nedovoljan i unos beta-karotena.

Ako malo pretjeramo? – Podaci iz literature navode da beta-karoten, uzima li se u dozama od 30 do 180 mg na dan, ne izaziva štetne nuspojave. Doze iznad 60 mg na dan mogu obojiti kožu u žuto (ksantoza), a osobe koje dulje vrijeme uzimaju beta-karoten u dozi većoj od 30 mg može pogoditi bezopasna i prolazna hiperkeratonemija.

Budući da apsorpcija beta-karotena nije velika te da se sporo metabolizira u vitamin A, kod unosa većih količina ne postoji opasnost od hipervitaminoze vitamina A. Beta-karoten se kao provitamin topljiv u mastima uglavnom pohranjuje u masnom tkivu, a ne u jetri, tako da su rijetka toksična oštećenja jetre.

Primjena u trudnoći – Kako nije dokazan mogući štetan utjecaj beta-karotena na zametak, pripravke s beta-karotenom mogu uzimati i trudnice. S obzirom na to da se beta-karoten mnogo koristi u prehrambenoj, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji kao bojilo, provedena su brojna toksikološka ispitivanja in vitro i na životinjama. Budući da ne postoje dokazi o potencijalnim mutagenim, teratogenim ili kancerogenim učincima, Američka agencija za hranu i lijekove (US FDA) ocjenjuje ga kao sigurnim.

Beta-karoten i vid

Učinci beta-karotena na zdravlje očiju bili su predmet nekoliko istraživanja. Istraživanje iz 2016. godine je zaključilo da povećani unos karotenoida smanjuje rizik od senilne makularne degeneracije (AMD). Osim toga, rezultati istraživanja iz 2017. godine ukazuju na činjenicu da veći unos voća i povrća ne sadrži samo beta-karoten, nego i alfa-karoten i vitamin C, te da može imati pozitivan učinak protiv AMD-a kod pušača. AMD je kratica za bolest oka, koja uzrokuje zamagljen vid, na primjer prilikom čitanja. Glavni je uzrok gubitka vida kod osoba starijih od 50 godina. Konzumiranjem mrkve i sličnog povrća i voća nećete “progledati”, ali možete podržati vitalnost svojih očiju u poodmakloj dobi.

Beta-karoten i koža

Adekvatan unos beta-karotena, koji se u tijelu pretvara u vitamin A je koristan za zdravlje kože. Može pomoći u zaštiti od alergija na sunce. To je reakcija kože izložene sunčevoj svjetlosti. Često ćete je prepoznati po crvenim osipima, oteklinama ili svrbežu. Preciznije, riječ je o alergiji na ultraljubičasto zračenje, koje se obično javlja na početku sezone sunčanja. Ako niste znali za ovu alergiju, budite sretni, 10 do 15% nordijske populacije ima problema s ovom vrstom alergije.

Kakvu vezu ima beta-karoten s alergijama na sunce? Ljudsko tijelo se može samo zaštititi od utjecaja sunčevih UV zraka sa svojim pigmentom, koji se naziva melanin. Osim lijepog tena, melanin ima i zaštitnu funkciju. “Brončani pigment” štiti kožu od štetnih sunčevih zraka. Beta-karoten ima sposobnost zaštite od alergija na sunce zbog povećanja proizvodnje melanina. Indirektno to znači da mrkva nije samo korisna za pravilno funkcioniranje očiju, nego i za prekrasan ten i štiti kožu od osipa uzrokovanim suncem.

Beta-karoten i kognitivne funkcije

Učinak beta-karotena na kognitivne funkcije nije posebno izvanredan, ali je vrijedno spomenuti ga. Predstavljen je u istraživanjima iz 2018. godine, koja su se temeljila na 8 istraživanja fokusiranih na učinak antioksidansa na kognitivne funkcije. Ukazuje na malu važnost uporabe beta-karotena tijekom 18 godina (ne govorimo o godinama, nego o trajanju uzimanja), ali ima i određenu važnost. Sustavna suplementacija antioksidansima može također podržati borbu protiv pogoršanja kognitivnih oštećenja.

Beta-karoten i zdravlje kostiju

U znanstvenoj studiji provedenoj na 189 žena u postmenopauzi ustanovljeno je pozitivno djelovanje beta karotena na zdravlje kostiju. Naime, rezultati studije pokazali su povećanje mineralne gustoće kostiju lumbalne kralježnice.

Namirnice bogate beta karotenom

Beta karoten se pretežno nalazi u voću i povrću crvene, narančaste ili žute boje. Međutim, i tamnozeleno lisnato povrće sadrži veliku količinu ovog antioksidansa.

Namirnice koje sadrže najviše beta karotena su mrkva, slatki krumpir, kelj, špinat, rimska salata, tikva, dinja, crvena i žuta paprika, marelica, grašak i brokula. Beta karoten nalazi se i začinskom bilju kao što su paprika, kajenski papar, čili, peršin, korijander, ružmarin, kadulja i korijander.

Beta karoten bolje će se apsorbirati ako ga unosimo konzumacijom termički obrađenih namirnica u odnosu na sirovu hranu. Također, kombinacija navedenih namirnica, bilja i začina sa zdravim masnoćama poput maslinovog ulja, avokada ili orašastih plodova i sjemenki može pomoći apsorpciji beta karotena.

Sve više u kozmetologiji i dermatologiji

Zbog važne funkcije zaštite kože od opasnog spektra UV-zračenja, beta-karoten sastavni je dio pripravaka koji se uzimaju oralno nekoliko mjeseci prije sezone sunčanja i krema za sunčanje. Pripravcima za oralnu primjenu često se dodaju tvari koje pojačavaju njegovo djelovanje ili, pak, one koje dodatno djeluju na zaštitu kože, a to su: vitamini C i E te element u tragovima selen. Vitamin C snažan je antioksidans koji neutralizacijom slobodnih radikala sprječava oštećenja kože i utječe na bržu regeneraciju već oštećene kože. Nepotrebno je podsjećati koliko je djelotvoran kod oslabljenog imuniteta, infekcija, umora i iscrpljenosti.

Vitamin E sudjeluje u mnogim metaboličkim reakcijama u organizmu, što uz snažno antioksidativno djelovanje blagotvorno djeluje na stanje kože.

Selen pojačava antioksidativno djelovanje vitamina E, što dodatno štiti kožu od štetnog UV zračenja. Redovitim uzimanjem nekog od pripravaka beta-karotena, koji po mogućnosti sadrži i tvari koje dodatno pridonose njegovu blagotvornom učinku, možemo učiniti mnogo za pravilnu funkciju i zaštitu kože i sluznica, ali i organizma u cjelini.

Ostale prednosti beta-karotena

Istraživanja nisu samo fokusirana na važnost beta-karotena u poboljšanju zdravlja očiju, kože i njegovih antioksidativnih svojstava. Istraživanje iz 2016. godine pruža pregled i ostalih ispitanih potencijalnih učinaka i koristi karotenoida na ljudsko tijelo:

Dijabetes tipa 2 – prehrana bogata beta i alfa-karotenom je povezana s manjim rizikom od dijabetesa tipa 2.
Osjetljivost na inzulin – beta-karoten ima pozitivan učinak na osjetljivost na inzulin kod pretilih ljudi, što može uključivati pozitivnu regulaciju adiponektina.
Trovanje olovom – antioksidativna svojstva beta-karotena su važna u liječenju trovanja olovom.

Smanjena apsorpcija kolesterola – dokazano je da beta karoten smanjuje apsorpciju kolesterola u crijevima i njegovo povećano izlučivanje u feces.

Usporavanje tijeka ateroskleroze – karotenoidi u prehrani s visokim udjelom 9-cis-β-karotena korisni su u usporavanju tijeka ateroskleroze, posebno u prehrani bogatoj masnoćama.
Učinci na oštećenje jetre – upotreba beta-karotena u obliku dodatka prehrani je korisna u sprečavanju oštećenja jetre zbog etanola.

Potencijalni antikancerogeni učinci – pokazalo se da beta-karoten utječe na “mikrookruženje” tumora.

Slika preuzeta sa www.istockphoto.com

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.