Znanstvenici već duže vrijeme posvećuju veliku pozornost bobičastom voću, a brojne znanstvene studije pokazale su da konzumacija bobičastog voća može utjecati na prevenciju malignih bolesti.
Zahvaljujući visokom udjelu antioksidansa bobičasto voće dospjelo je na sam vrh liste od 25 namirnica koje djeluju protiv starenja. Pterostilben, koji možemo naći u jagodama, malinama, kupinama i grožđu, pozitivno djeluje na moždane funkcije i štiti moždane stanice od preranog oksidacijskog stresa.
U bobičasto voće ubrajamo:
- maline,
- kupine,
- borovnice,
- ribiz,
- brusnice.
- jagode,
- aroniju i drugo.
Često nismo svjesni vrijednosti bobičastog voća, no jedno je sigurno; prava je šteta dopustiti mu da propadne kad nudi obilje blagodati za dušu i tijelo.
Makro i mikronutrijenti
Među vitaminima, u bobičastom voću se svojom prisutnošću ističu vitamini C, E, mnogi vitamini B skupine, kao i karotenoidi. Posebno se sadržajem vitamina C ističu kupine. Svi ovi nutrijenti zajedno jačaju imunitet te ublažavaju upalne procese, a korisni su i u sprječavanju pojave bolesti srca i krvnih žila.
Od mineralnih tvari, u bobičastom voću nalazimo kalij, kalcij, magnezij i željezo. Iako je njihova prisutnost u voću manja nego u povrću, svakako doprinose ukupnom zadovoljavanju dnevnih potreba organizma za njima. Njihov doprinos zdravlju ogleda se u dopremi kisika do stanica, održavanju ravnoteže elektrolita, aktiviranju hormona, formiranju kostiju i sličnom.
Bobičasto voće sadrži zanemarivu količinu ulja što ga čini dobrodošlom namirnicom kod redukcijskih dijeta. Od jednostavnih šećera, ovo voće sadrži značajan udio fruktoze, šećera nižeg glikemijskog indeksa od glukoze, zbog čega je poželjno u prehrani dijabetičara.
Bobičasto voće je bogato antioksidansima
Bobice sadrže antioksidante, koji pomažu u održavanju slobodnih radikala. Slobodni radikali su nestabilne molekule koje u malim količinama djeluju blagotvorno, ali mogu oštetiti vaše stanice kad njihov broj postane previsok, uzrokujući oksidativni stres.
Bobice su odličan izvor antioksidanata, poput antocijana, elaginske kiseline i resveratrola. Osim što štite vaše stanice, ovi biljni spojevi mogu smanjiti rizik od bolesti. Dokazana je njezina djelotvornost i kod upalnih bolesti sluznice usne šupljine i ždrijela.
Sušeni list borovnice koristi se u čajnim mješavinama za liječenje povišenog šećera u krvi, a djeluje i kao blagi diuretik. Tamnoplavi plodovi su teški oko 2-3 grama. 100 g borovnica ima 84 kalorije te sadrži 0.6 g proteina.
Vrtna jagoda
Vrtna jagoda (Fragaria x ananassa) je najpopularnije bobičasto voće koje se i kod nas sve više uzgaja. Poznato je oko 600 sorti jagoda, uglavnom žarkocrvene boje (premda postoje i plodovi žute, bijele i ružičaste boje), koje se razlikuju po okusu, veličini i teksturi. Vrtna jagoda uzgojena je tek sredinom 18. stoljeća, no unatoč dugogodišnjim pokušajima, nije dobivena iz šumske jagode, već križanjem virdžinijske jagode (F. virginiana), poznate po finom okusu, i čileanske jagode (F. chiloensis), poznate po veličini ploda. Iako su jagode danas dostupne čitave godine prava sezona domaćih jagoda traje od svibnja do srpnja. Tada su najukusnije, najkvalitetnije i najjeftinije. Najbolje ih je jesti svježe, a u hladnjaku se mogu čuvati najviše 2-3 dana. Peru se neposredno prije uporabe, a nakon pranja odstranjuje se peteljka kako voda ne bi ušla u plod i pokvarila mu okus. Zamrzavanjem gube dio arome i čvrstoću pa ih je bolje zamrznuti u obliku pirea. 100 grama jagoda ima samo 33 kcal, a 90% ploda čini voda. Jagode sadrže čak 63 mg% C vitamina, više no što ga imaju limun i naranča, pa sa 100 grama jagoda unesemo više od polovine dnevne preporučene količine C vitamina. Tu su i znatne količine folne kiseline, kalija, kalcija, fosfora, željeza i mangana. Željezo iz jagoda se dobro apsorbira zbog prisutnosti C vitamina pa su one pogodne za slabokrvne osobe. Kalij pospješuje izlučivanje vode iz tkiva i povoljno djeluje na snižavanje krvnog tlaka. Ako se uzimaju prije jela, jagode blago potiču probavu i smanjuju glad. Fenolne fitokemikalije, antocijanini i elagična kiselina osiguravaju snažnu antioksidativnu i protuupalnu zaštitu. Velike količine jagoda prerade se u džemove , pekmeze i sokove, a koriste se i za izradu raznih kolača i slastica. Uz vrtnu jagodu u lipnju je i sezona šumskih jagoda (Fragaria vesca L.). U narodu je plod šumske jagode poznat kao lijek kod bolesti jetre, žuči i slezene, želučanih i crijevnih tegoba, reume i gihta, skleroze krvnih žila, povišenog tlaka i infekcija urinarnog trakta.
Kupine
Od dijelova kupine, u prehrani se koriste list, korijen te plod. Kupina, kao i svo ostalo bobičasto voće, sadrži elaginsku kiselinu, ali u manjoj količini nego malina.
Djeluje blagotvorno na probavne organe za što se koristi u obliku čaja od njenog lišća.
Bogata je:
- željezom,
- kalcijem,
- magnezijem,
- vitaminom C i A.
Od davnina je poznato da se kupinov sok i vino koristi za liječenje anemija i poboljšanje imuniteta. Preporučuje se i za regulaciju krvnog tlaka te poboljšanje cirkulacije.
Borovnica
Borovnica sadrži flavonoid antocijan od kojeg potječe modro plava boja bobica. Plodovi su bogati vitaminom C, sadrže i tanine, jabučnu i limunsku kiselinu. List sadrži arbutin koji pomaže brzom zarastanju rana.
U terapijske svrhe koriste se svježe i sušene bobice, sok i ekstrakt biljke sa 25 posto flavonoida, te sušeni list kao čajna mješavina. Biološki aktivne tvari biljke imaju povoljan učinak na lošu cirkulaciju, osobito kod proširenih vena te bolova i žarenja u nogama. Ekstrakt borovnice povećava elastičnost i čvrstoću kapilara i poboljšava mikrocirkulaciju, pa se savjetuju, primjerice, osobama oboljelima od šećerne bolesti.
Klinička ispitivanja talijanskih znanstvenika potvrdila su da utječu na poboljšanje vida (poboljšava prokrvljenost mrežnice) i usporavaju degenerativne procese na oku, poput katarakte (sive mrene). Dokazana je i njihova djelotvornost kod upalnih bolesti sluznice usne šupljine i ždrijela. Sušeni list borovnice koristi se u čajnim mješavinama za liječenje povišenog šećera u krvi, a djeluje i kao blagi diuretik.
Brusnice – prirodna zamjena za antibiotik
Ove privlačne crvene bobice su izuzetno cijenjene zbog svog snažnog nutritivnog sastava i mnogobrojnih pozitivnih efekata na zdravlje.
Njihovo pozitivno djelovanje potvrđeno je još davne 2001. godine u studiji koju je objavio British Medical Journal, a prema kojoj redovito ispijanje soka od brusnice uspješno prevenira infekcije urinarnog trakta i smanjuje potrebu za upotrebom antibiotika.
Prema tome, one su izvrsna prirodna zamjena za antibiotik, jer imaju sposobnost uništiti veliki broj štetnih bakterija.
Uspješno suzbijaju E. Colli te Helicobacter pylori, poznatog uzročnika čira na želucu i gastritisa.
Ovo ukusno voće ima povoljno djelovanje i na kardiovaskularni sustav.
Znanstvenici s američke klinike Mayo proveli su istraživanje koje je objavljeno u časopisu European Journal of Nutrition.
Prema ovom istraživanju, sok od brusnica može smanjiti količinu tvari u krvi koje su uzročnici stvrdnjavanja arterija.
Dokazano je da brusnice zahvaljujući svojim sastojcima uspješno sprječavaju pojavu i širenje malignih bolesti.
Ovo voće je korisno za dijabetičare, jer smanjuje razinu šećera u krvi.
Pomaže u eliminaciji stresa, ublažava reumu te brine o zdravlju zubi i zubnog mesa.
Zahvaljujući snažnim antioksidansima brusnice imaju velike zasluge u očuvanje zdravlja srca.
Prema istraživanjima, antocijanin i proantocijanin, flavonoidi prisutni u brusnici, su snažni zaštitnici očiju.
Šumske jagode
Šumska jagoda se posebno ističe svojim mirisom, bojom i okusom. To je omiljeno šumsko voće mnogih ljubitelja prirode. U terapijske svrhe koristi se plod, list i korijen biljke. Korijenje i listovi jagode služe za grgljanje, zaustavljanje proljeva, kod upale sluznice želuca, ali djeluju i kao blagi diuretik u čajnim mješavinama. Svježi plodovi jagode potiču rad jetre i žuči. Najukusnije su svježe, dok zamrzavanjem gube dio arome jer u tom slučaju popucaju stanične stijenke. Njihov okus odlično se slaže s mliječnim proizvodima kao što su jogurt, mlijeko, vrhnje ili sladoled. Jagoda obiluje vitaminom C, u 100 g ima ga oko 60 mg. Bogata je i vitaminima B skupine (B1, B2, B6) te sadržava folnu kiselinu i vitamin E. Od minerala najviše ima kalcija, kalija, željeza, magnezija, fosfora i mangana, dok su listovi bogati taninima.
Malina
Zreli plodovi maline sadrže limunsku i jabučnu kiselinu, tanine, pektin te minerale kalij, kalcij, fosfor i željezo. U ljekovite svrhe koriste se plodovi i listovi maline, koji sadrže vitamine A i C. Malina je, kao i borovnica, prikladna za dijetalnu prehranu osoba oboljelih od šećerne bolesti, kao i onih sklonih upalama sluznice želuca.
Čaj od listova maline koristi se zajedno s listovima kupine i jagode kao adstringens kod vodenaste stolice, upala sluznice crijeva, za čišćenje krvi i zaustavljanje krvarenja. Savjetuje se i kod kožnih osipa i suhog, nadražajnog kašlja.
Malinov sirup ili čisti nerazrijeđeni sok od maline savjetuje se kod povišene tjelesne temperature i groznice, primjerice kod infektivnih bolesti, pa je osobito omiljen kod djece. Naime, niti jedan drugi voćni sok nema tako uravnotežen stupanj kiseline, slatkoće, mineralnih tvari i koloidnih struktura.
Ribiz – bogati izvor vitamina C
Poznati su crveni i crni ribiz, a oba imaju blagotvorno djelovanje na zdravlje.
Crveni ribiz u svom sastavu ima vitamine C i K te minerale kalij, kalcij fosfor, željezo bakar i mangan te jabučnu i limunsku kiselinu.
Bogat je i vlaknima koji imaju veliku ulogu u regulaciji probave.
Koristan je kod išijasa, reume i kostobolje, pospješuje rad bubrega i čisti krv.
Pomaže u eliminaciji mokraćne kiseline i toksina iz organizma.
Crni ribiz obiluje vitaminom C.
100 g svježeg crnog ribiza sadrži čak 300% od preporučenih dnevnih potreba ovog vitamina.
Bogat je i antioksidansom antocijaninom koji štiti oči, održava cirkulaciju i brine o zdravlju krvožilnog sustava.
Ima antibakterijska i antiupalna svojstva, pomaže u zaštiti od malignih oboljenja te moždanog i srčanog udara.
Znanstvena istraživanja su pokazala da njegova konzumacija ima pozitivne učinke u prevenciji karcinoma, upala, neuroloških bolesti te prijevremenog starenja.
Grožđe
Grožđe sadrži veliku količinu vode, oko 82%, 16% glukoze i fruktoze, 0,40% masti i 0,80% bjelančevina. Zbog velikog sadržaja kalija i voćnih kiselina potiče mokrenje i pomaže u eliminaciji toksina iz organizma.
Bobičasto voće je najbolje konzumirati baš onakvo kako ih nalazimo u prirodi: svježe i bez dodatka industrijskog šećera.
