Bolovi u dojkama (mastalgija) je vrlo često stanje, koje pogađa oko 70% žena u nekom trenutku njihovog života. Bolovi u dojkama mogu biti blagi ili jaki, stalni ili povremeni, i mogu se javiti u jednoj ili obje dojke, ili u području ispod pazuha. Bolovi u dojkama mogu biti uzrokovani različitim čimbenicima, kao što su hormonske promjene, ciklički ili neciklički, benigni ili maligni tumori, upale, ozljede, lijekovi, stres, prehrana, grudnjak, ili nešto drugo. U većini slučajeva, bolovi u dojkama nisu povezani s rakom dojke, ali ako imate bilo kakve neobjašnjive, uporne ili neuobičajene promjene u dojkama, trebali biste se obratiti svom liječniku radi pregleda i dijagnoze.
Što je ciklička bol u dojkama?
Ciklička bol u dojkama je ona koja je povezana s menstrualnim ciklusom i promjenama razine hormona u tijelu. To je najčešći tip boli u dojkama, koji pogađa oko 50% žena u reproduktivnoj dobi. Ciklička bol u dojkama se obično opisuje kao osjećaj osjetljivosti, težine, nabreklosti ili zategnutosti u tkivu dojke. Bol se može javiti u oba dojke, posebno u gornjem, vanjskom dijelu, i može se širiti do područja ispod pazuha. Bol se obično pojačava u danima prije početka menstruacije, a zatim se smanjuje nakon završetka. Neki ljudi mogu osjetiti bol i tijekom ovulacije, koja se događa u sredini ciklusa. Ciklička bol u dojkama je obično najizraženija u 30-im i 40-im godinama života, te se smanjuje s menopauzom.
Ciklička bol u dojkama je uglavnom uzrokovana hormonskom neravnotežom, posebno između estrogena i progesterona, koji utječu na rast i razvoj tkiva dojke. Estrogen potiče rast mliječnih kanala, dok progesteron potiče rast mliječnih žlijezda. U drugoj polovici ciklusa, razina estrogena i progesterona se povećava, što može dovesti do oticanja i osjetljivosti dojki. Nakon menstruacije, razina hormona se smanjuje, što dovodi do smanjenja boli. Međutim, neke žene mogu imati previsoku razinu estrogena u odnosu na progesteron, ili prenisku razinu progesterona, što može uzrokovati jaču i dužu bol u dojkama. Također, neki drugi hormoni, kao što su prolaktin, oksitocin, tiroksin i kortizol, mogu utjecati na bol u dojkama, posebno ako su poremećeni zbog stresa, trudnoće, dojenja, bolesti štitnjače, ili drugih stanja.
Ciklička bol u dojkama se može liječiti na različite načine, ovisno o težini i trajanju boli, kao i o individualnim preferencijama. Neki od mogućih tretmana su:
- Promjena životnog stila. Neki jednostavni koraci koji mogu pomoći u ublažavanju boli u dojkama su: nošenje udobnog i potpornog grudnjaka, izbjegavanje kofeina, alkohola, soli, masne i začinjene hrane, prestanak pušenja, redovita tjelovježba, masaža dojki, tople ili hladne obloge, uzimanje protuupalnih lijekova, kao što su ibuprofen ili acetaminofen, i smanjenje stresa.
- Dodaci prehrani. Neki dodaci prehrani koji mogu pomoći u regulaciji hormona i smanjenju boli u dojkama su: vitamin E, vitamin B6, magnezij, omega-3 masne kiseline, ulje noćurka, ulje boražine, i ekstrakt vitexa (drvo čednosti).
- Hormonska terapija. Neki hormonski lijekovi koji mogu pomoći u smanjenju boli u dojkama su: oralni kontraceptivi, koji mogu stabilizirati razinu estrogena i progesterona, bromokriptin, koji može smanjiti razinu prolaktina, danazol, koji može blokirati proizvodnju estrogena i progesterona, i tamoksifen, koji može blokirati djelovanje estrogena na tkivo dojke. Međutim, ovi lijekovi mogu imati i neke nuspojave, kao što su krvarenje, debljanje, mučnina, glavobolja, promjene raspoloženja, i povećani rizik od krvnih ugrušaka, raka maternice, ili raka jajnika. Stoga, treba ih koristiti samo pod nadzorom liječnika i nakon pažljivog razmatranja rizika i koristi.
Što je neciklička bol u dojkama?
Neciklička bol u dojkama je ona koja nije povezana s menstrualnim ciklusom i ne ovisi o promjenama razine hormona u tijelu. To je manje čest tip boli u dojkama, koji pogađa oko 20% žena, uglavnom nakon menopauze. Neciklička bol u dojkama se obično opisuje kao osjećaj pečenja, probadanja, grčenja ili bolova u tkivu dojke. Bol se može javiti u jednoj dojci, u ograničenom području, ili se može širiti po cijeloj dojci. Bol može biti stalna ili povremena, i može se pogoršati ili poboljšati s vremenom.
Neciklička bol u dojkama može biti uzrokovana različitim čimbenicima, koji mogu biti povezani s dojkom ili s nekim drugim dijelom tijela. Neki od mogućih uzroka su:
- Benigni tumori dojke. Neki benigni tumori dojke, kao što su fibroadenomi, ciste, papilomi, ili lipomi, mogu uzrokovati bol u dojkama, posebno ako su veliki, brojni, ili se nalaze blizu živaca. Benigni tumori dojke se mogu dijagnosticirati pomoću mamografije, ultrazvuka, biopsije, ili magnetske rezonancije. Benigni tumori dojke se obično ne liječe, osim ako ne uzrokuju preveliku bol, nelagodu, ili kozmetički problem. U tom slučaju, mogu se ukloniti kirurškim zahvatom, aspiracijom, ili laserskom terapijom. Benigni tumori dojke ne povećavaju rizik od raka dojke, ali mogu otežati otkrivanje raka dojke na mamografiji. Zato je važno redovito pregledavati svoje dojke i pratiti bilo kakve promjene u njihovom izgledu, veličini, obliku, ili teksturi.
- Upala dojke. Upala dojke (mastitis) je stanje koje uzrokuje crvenilo, oticanje, toplinu, i bol u dojci. Upala dojke se najčešće javlja kod žena koje doje, zbog začepljenja mliječnih kanala, ili infekcije bakterijama koje ulaze kroz pukotine na bradavicama. Upala dojke se može liječiti antibioticima, analgeticima, toplim oblozima, i pravilnim dojenjem. Upala dojke se rijetko javlja kod žena koje ne doje, ali može biti uzrokovana nekim drugim stanjima, kao što su trauma, alergija, autoimuna bolest, ili rak dojke. Upala dojke se može dijagnosticirati pomoću kliničkog pregleda, krvnih testova, ultrazvuka, ili biopsije. Upala dojke može povećati rizik od raka dojke, posebno ako je uzrokovana infekcijom.
- Ozljeda dojke. Ozljeda dojke može biti uzrokovana udarcem, padom, nesrećom, operacijom, ili drugim traumatskim događajem. Ozljeda dojke može uzrokovati bol, modrice, oticanje, ili krvarenje u dojci. Ozljeda dojke se obično liječi mirovanjem, ledom, kompresijom, i podizanjem dojke. Ozljeda dojke se može dijagnosticirati pomoću kliničkog pregleda, ultrazvuka, ili mamografije. Ozljeda dojke obično ne povećava rizik od raka dojke, ali može dovesti do stvaranja ožiljnog tkiva, koje može otežati otkrivanje raka dojke na mamografiji.
- Lijekovi. Neki lijekovi mogu uzrokovati bol u dojkama, kao nuspojavu ili interakciju. Neki od tih lijekova su: hormonska terapija, oralni kontraceptivi, antidepresivi, antipsihotici, diuretici, steroidi, kardiovaskularni lijekovi, i drugi. Lijekovi mogu utjecati na bol u dojkama na različite načine, kao što su: mijenjanje razine hormona, zadržavanje tekućine, povećanje osjetljivosti živaca, ili iritiranje tkiva dojke. Lijekovi se mogu dijagnosticirati kao uzrok boli u dojkama pomoću anamneze, pregleda lijekova koje pacijent uzima, i isključivanja drugih mogućih uzroka. Lijekovi se mogu liječiti promjenom doze, vrste, ili prestankom uzimanja lijeka koji uzrokuje bol, uz savjetovanje s liječnikom.
- Stres. Stres je emocionalno ili fizičko stanje koje uzrokuje napetost, anksioznost, ili zabrinutost. Stres može uzrokovati bol u dojkama, jer može utjecati na razinu hormona, cirkulaciju krvi, mišićnu napetost, ili imunološki sustav. Stres se može dijagnosticirati kao uzrok boli u dojkama pomoću anamneze, procjene stresnih faktora u životu pacijenta, i isključivanja drugih mogućih uzroka. Stres se može liječiti različitim tehnikama opuštanja, kao što su: meditacija, disanje, joga, masaža, akupunktura, glazba, vježbanje, ili savjetovanje.
- Prehrana. Prehrana je skup namirnica koje pacijent konzumira. Prehrana može uzrokovati bol u dojkama, jer može sadržavati neke sastojke koji mogu utjecati na razinu hormona, upalu, ili osjetljivost tkiva dojke. Neki od tih sastojaka su: kofein, alkohol, sol, šećer, masnoća, začini, soja, mliječni proizvodi, ili gluten. Prehrana se može dijagnosticirati kao uzrok boli u dojkama pomoću anamneze, pregleda prehrambenih navika pacijenta, i isključivanja drugih mogućih uzroka. Ovo se može liječiti promjenom prehrambenih navika, izbjegavanjem ili smanjenjem unosa namirnica koje uzrokuju bol, i uvođenjem namirnica koje mogu pomoći u smanjenju boli, kao što su: voće, povrće, orašasti plodovi, sjemenke, riba, ili voda.
- Grudnjak. Grudnjak je odjevni predmet koji služi za podupiranje i oblikovanje dojki. Grudnjak može uzrokovati bol u dojkama, ako je neudoban, nepravilne veličine, ili nepravilnog oblika. Grudnjak može utjecati na bol u dojkama na različite načine, kao što su: pritiskanje, trljanje, stezanje, ili ograničavanje protoka krvi ili limfe u tkivu dojke. Grudnjak se može dijagnosticirati kao uzrok boli u dojkama pomoću anamneze, pregleda grudnjaka koji pacijent nosi, i isključivanja drugih mogućih uzroka. Grudnjak se može liječiti odabirom udobnog i potpornog grudnjaka, koji odgovara veličini, obliku, i potrebama dojki pacijenta.
- Ostali uzroci. Osim navedenih, postoje i neki drugi mogući uzroci boli u dojkama, koji su rjeđi, ali ne i nemogući. Neki od tih uzroka su: rak dojke, koji može uzrokovati bol u dojkama, ako je tumor velik, agresivan, ili se proširio na okolno tkivo ili kosti, bolest srca, koja može uzrokovati bol u dojkama, ako je srčani mišić oštećen ili nedovoljno opskrbljen krvlju, bolest pluća, koja može uzrokovati bol u dojkama, ako je plućno tkivo upaljeno, inficirano, ili oštećeno, bolest kostiju, koja može uzrokovati bol u dojkama, ako je kost dojke ili rebara slomljena, osteoporozična, ili zahvaćena tumorom, bolest živaca, koja može uzrokovati bol u dojkama, ako je živac koji inervira dojku ili prsni koš stegnut, oštećen, ili upaljen, ili neko drugo stanje, koje može uzrokovati bol u dojkama, kao što su:
- artritis, koji može uzrokovati bol u dojkama, ako je zahvaćen zglob između rebara i prsne kosti, ili zglob između ključne kosti i lopatice
- sindrom Tietzea, koji može uzrokovati bol u dojkama, ako je upaljen hrskavični dio rebara koji se spaja s prsnom kosti
- herpes zoster, koji može uzrokovati bol u dojkama, ako je zahvaćen živac koji prolazi kroz prsni koš i uzrokuje osip i mjehuriće na koži
- fibromijalgija, koja može uzrokovati bol u dojkama, ako je prisutna kronična bol i osjetljivost u mišićima, tetivama, i ligamentima
- sindrom policističnih jajnika, koji može uzrokovati bol u dojkama, ako je prisutna hormonska neravnoteža koja utječe na ovulaciju i menstruaciju
- refluks kiseline, koji može uzrokovati bol u dojkama, ako je prisutno vraćanje želučane kiseline u jednjak i grlo, što može iritirati sluznicu i uzrokovati žgaravicu
Neciklička bol u dojkama se može liječiti na različite načine, ovisno o uzroku, težini i trajanju boli, kao i o individualnim preferencijama. Neki od mogućih tretmana su:
- Liječenje osnovnog stanja. Ako je bol u dojkama uzrokovana nekim drugim stanjem, kao što je rak dojke, bolest srca, bolest pluća, bolest kostiju, bolest živaca, ili neko drugo stanje, potrebno je liječiti to stanje, kako bi se smanjila ili uklonila bol u dojkama. Ovo može uključivati različite metode liječenja, kao što su: kirurgija, kemoterapija, radioterapija, lijekovi, fizikalna terapija, ili alternativna terapija. Liječenje osnovnog stanja se mora provoditi pod nadzorom liječnika i nakon pažljivog razmatranja rizika i koristi.
- Simptomatsko liječenje. Ako je bol u dojkama uzrokovana nekim stanjem koje se ne može liječiti, ili ako je bol u dojkama prevelika ili dugotrajna, moguće je primijeniti neke metode liječenja koje ciljaju na ublažavanje boli, a ne na uzrok. To može uključivati različite metode liječenja, kao što su: analgetici, protuupalni lijekovi, lokalni anestetici, antidepresivi, antikonvulzivi, blokada živaca, akupunktura, hipnoza, ili savjetovanje.
Prevencija
Ako je bol u dojkama uzrokovana nekim čimbenicima koji se mogu izbjeći ili smanjiti, moguće je primijeniti neke mjere prevencije koje mogu spriječiti ili smanjiti pojavu boli u dojkama. Ovo može uključivati različite mjere prevencije, kao što su: redoviti pregledi dojki, mamografija, samopregled dojki, nošenje udobnog i potpornog grudnjaka, izbjegavanje ozljeda dojke, prestanak pušenja, smanjenje stresa, promjena prehrane, ili promjena lijekova.
Reference:
Goyal, A. and Mansel, R.E. (2020). Mastalgia. In: Feingold, K.R., Anawalt, B., Boyce, A., Chrousos, G., Dungan, K., Grossman, A., Hershman, J.M., Kaltsas, G., Koch, C., Kopp, P., Korbonits, M., McLachlan, R., Morley, J.E., New, M., Perreault, L., Purnell, J., Rebar, R., Singer, F., Trence, D.L., Vinik, A., Wilson, D.P., editors. Endotext [Internet]. South Dartmouth (MA): MDText.com, Inc.; 2000-. Available at:
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK562195/
Mayo Clinic. (2020). Breast pain. [online] Available at:
https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/breast-pain/symptoms-causes/syc-20350423
Cleveland Clinic. (2019). Breast Pain (Mastalgia). [online] Available at:
https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/15469-breast-pain-mastalgia
Breastcancer.org. (2019). Breast Pain. [online] Available at:
https://www.breastcancer.org/benign-breast-conditions/mastalgia
University of Rochester Medical Center. (2020). Mastalgia (Breast Pain). [online] Available at:
https://www.urmc.rochester.edu/encyclopedia/content.aspx?contenttypeid=85&contentid=P00154
Johns Hopkins Medicine. (2020). Mastalgia (Breast Pain). [online] Available at:
https://www.hopkinsmedicine.org/health/conditions-and-diseases/mastalgia-breast-pain
MSD Manual Professional Edition. (2020). Mastalgia (Breast Pain). [online] Available at:
https://www.msdmanuals.com/professional/gynecology-and-obstetrics/breast-disorders/mastalgia-breast-pain
Patient.info. (2019). Breast Pain. [online] Available at:
https://patient.info/womens-health/breast-problems/breast-pain
Royal United Hospitals Bath NHS Foundation Trust. (2017). Mastalgia (Breast Pain). [online] Available at:
https://www.ruh.nhs.uk/patients/patient_information/BRU022_Mastalgia.pdf
Slika je napravljena pomoću AI.
