Bol u kuku je vrlo česta pojava s kojom se susreće veliki broj ljudi. U današnjem članku s vama ću podijeliti koji su sve mogući uzroci bolova u kukovima, kako se liječi bol u kuku, te kako možete prepoznati simptome bolnih kukova.
Zglob kuka je vrlo stabilan i snažan zglob. Poznat je kao zglob koga čine dva zglobna tijela: kuglasta glava natkoljenice i čahure karlične kosti. To je zato što je vrh bedrene kosti oblikovan poput lopte. Ova ‘kuglica“ sjedi unutar šuplje duplje u vašoj karlici. Loptasti zglobovi daju najviše pokreta od svih različitih vrsta zglobova u tijelu.
Zglob kuka drži zajedno puno mišića koji su pričvršćeni za kosti jakim tetivama. Ti mišići i tetive grade kapsulu oko zgloba i podupiru njegove pokrete. Pomažu u pokretima u zglobu, podupirući kretanje nogu i gornjeg dijela tijela. Unutar kapsule kuka nalazi se sinovija koja podmazuje zglob sinovijalnom tečnošću i održava hrskavicu zdravom.
Hrskavica se nalazi između kostiju u zglobu kuka kako bi se zaustavilo njihovo trljanje i smanjuje svaki udar prilikom hodanja ili pomicanja kuka. Hrskavica sa sinovijalnom tečnošću amortizuje pokrete u zglobu. Uz svu ovu podršku, neobično je da se kuk iščaši, čak i nakon povrede prilikom jakog udara. Bol u kuku je opći izraz za bol koja se osjeća u kuku ili oko zgloba kuka. Ne osjeća se bol uvijek u samom kuku, nego se bol može osjetiti u preponama ili butinama i širiti se do koljena.
Bol u kuku – uzroci
Područje kukova sačinjeno je od zglobova, hrskavice, ligamenata i mišića. Svaka od tih struktura podložna je trošenju, pucanju, istegnuću te će se prije ili kasnije, barem jednom u životu kod svake osobe pojaviti neka vrsta boli ”u kuku”.
Glavni razlog pojave boli u području zgloba kuka je nepravilno ili pogrešno opterećenje ili preopterećenje zgloba koje nastaje poremećenim odnosima snaga mišića kukova.
Bol u kuku kod mlađe populacije uvjetovana je prenaprezanjem mišića, a kod starijih progresivnim degenerativnim procesima koji se pojavljuju u srednjoj dobi ili ranoj starosti.
Poremećaj snage mišića nastaje radi smanjenog i nejednolikog korištenja mišića kukova, ali često i posljedičnog poremećaja statike i dinamike kretanja.
Ovakvo dugotrajno stanje dovodi do preopterećenja i „trošenja“ hrskavice zgloba, što uzrokuje reakciju okolnog tkiva – ograničavanje pokreta sa sve većim bolovima – koksartroza ili osteoartritis zgloba kuka.
Artritis će uzrokovati nastanak upale na području zgloba i oštećenje hrskavice koja smanjuje trenje – nakon toga nastaje bol.
Poremećen rad zgloba kuka narušit će statiku okolnih dijelova – kralježnice i koljena pa se tegobe proširuju.
Ono što često nazivamo ”uklještenje živca u kuku”, a praćeno je utrnulošću bedrene regije najvjerojatnije je problem uklještenja živca, ali ne u području kuka, nego u predjelu slabinske kralježnice.
Kada se radi o uklještenju živca, veliki broj osoba odgađa odlazak liječniku sve dok se situacija drastično ne pogorša te se bolovi uzrokovani oštećenjem živca više ne mogu ublažiti analgeticima (lijekovima za ublažavanje bolova).
Burzitis (trohanterični) je upalno stanje koje zahvaća male jastučiće (burze) koje štite mišiće i sprečavaju oštećenja zbog kretanja i ponavljanih pokreta. Kao rezultat ove upale nastaje bol u zahvaćenom zglobu.
Do avaskularne nekroze dolazi kada je dotok krvi na područje kuka smanjen, a koštano tkivo počinje “odumirati”. Može zahvatiti bilo koji dio koštanog sustava, no najčešće se javlja na području kuka.
Ozljede mišića odmicača kuka ili vanjskih rotatora mogu izazvati slabost i lošu ravnotežu.
Bol kuka se često javlja i zbog razlika u duljini nogu ili zbog problema sa stopalima, kada osoba automatski i nesvjesno mijenja svoj hod, a time i pokrete u kuku.
Bolovi u kuku često se mogu zamijeniti s lumbosakralnim išijasom. On zahvaća živac koji se proteže preko zgloba kuka i dalje u nogu te bol može nastati u području prepone/glutealnom području, što se povezuje sa samim zglobom.
Jedno od pitanja koja nam često postavljate je vezano uz bolove nakon operacije, točnije nakon ugradnje endoproteze zgloba kuka. Bolovi nakon operacije znaju biti teško izdrživi i iritantni tijekom prvih mjesec dana. Kvaliteta vašeg života može biti narušena te vas ograničavati u svakodnevnim aktivnostima.
Postoji mogućnost da ćete doživotno “osjećati kuk” koji ste operirali, ali je propadanje okolnog tkiva zaustavljeno, a oštećenje svedeno na minimalnu razinu. Operacijom izazvani bolovi u kuku mogu se javljati i do godinu dana nakon zahvata, ali ne u tako snažnom intenzitetu kao prvih 3 mjeseca.
Trajanje i intenzitet bolova ovise i o općem stanju osobe te životnoj dobi. Premda se vrši ista operacija, potpuno istom metodom – postoji bitna razlika.
Organizam osobe 25 – 50 godina ne oporavlja se jednako brzo. Zapravo, što više stari, tijelo se sve teže oporavlja, kako od prehlade tako i operacije ili ozljede u području kuka.
Naoružajte se strpljenjem i dobrom voljom te budite svjesni svojih ograničenja i nemojte ih prekoračivati tijekom rehabilitacijskog razdoblja.
Neki od uzroka boli u kuku su:
- Tendonitis – se može pojaviti u bilo kojoj od tetiva koje okružuju zglob kuka.
- Lumbalna bol – mnogi problemi s leđima i kralježnicom mogu izazvati simptome oko stražnjice i kuka. Najčešći problemi koji izazivaju bol u kuku su hernija diska i išijas.
- Prenaprezanje mišića – oko kuka i zdjelice također mogu uzrokovati bolove i grčeve. Najčešće je to slučaj s preponama i tetivama.
- Fraktura ili dislokacija zgloba kuka – najčešći je kod starijih osoba s osteoporozom. Liječenje slomljenog kuka zahtijeva operaciju kako bi se zamijenio slomljeni dio ili ugradila metalna ploča s vijcima.
- Frakture kuka kod sportaša – koji sudjeluju u zahtjevnim sportovima, poput trčanja na duge staze, također su česte. Liječenje je obično uspješno i uključuje izbjegavanje rizičnih aktivnosti.
Problemi u kuku mogu se javiti i u djetinjstvu, primjerice:
Razvojna displazija – predstavlja dislociranost kuka u ranom djetinjstvu te se on ne može pravilno razvijati. Zapravo je to iščašenje uzrokovano nedovoljnom razvijenošću zglobne čašice kuka. Iako to obično nije bolno za djecu, može dovesti do artritisa i problema s hodanjem. Većini ljudi s displazijom kukova dijagnoza je postavljena već pri rođenju. Kod inače zdravog djeteta, razvojni poremećaj kuka nastaje nešto prije ili poslije rođenja djeteta. Glavni simptom je bol u području zgloba.
Legg-Calvé-Perthesova bolest – je rijetka bolest slična osteonekrozi, no javlja se u djetinjstvu. U nekim slučajevima može dovesti do trajnog oštećenja kuka i artritisa. Simptomi su bol u kuku (osjećaj žarenja) ili preponi, koju pojačavaju pokreti u zglobu ili pokreti noge. Bol smanjuje pokrete u kuku i uzrokuje šepanje.
Kada posjetiti liječnika?
Ako niste sigurni koji je uzrok boli u kuku ili ako ne razumijete specifične preporuke za liječenje svog stanja, trebali biste potražiti liječničku pomoć.
Liječenje boli u kuku mora biti usmjereno na specifičan uzrok problema.
Neki od znakova koji ukazuju na potrebu liječničke intervencije su:
- nemogućnost normalnog hodanja,
- pojava šepanja,
- ozljede koje uzrokuju deformitet oko zgloba,
- bol koja se javlja noću ili dok se odmarate,
- bol koja traje nekoliko dana (više od 6),
- nemogućnost fleksije (savijanja) kuka,
- otekline u području kuka ili bedara,
- znakovi infekcije: groznica, crvenilo i toplina,
- svi ostali neobični simptomi.
Dijagnoza za bol u kuku
Ako se bolovi u kuku nisu smanjili nakon dvije sedmice, trebali biste posjetiti svog fizijatra. Fizijatar će vas pitati o vašem bolu, kada se bol u kuku javlja i pri kojim pokretima se pogoršava. Pitat će kako su počeli vaši simptomi, kako utiču na vaše svakodnevne aktivnosti i boli li vas noću.
Da li vas boli kada savijate kuk prilikom penjanja i silaženja niz stepenice ili kada oblačite čarape? Često su ovo znaci problema s kukovima. Doktor fizijatar će prilikom fizikalnog pregleda ispitat vaše kukove kako bi utvrdio koliki je obim pokreta u kukovima, a to će obično pružiti dovoljno informacija za planiranje vašeg liječenja. Ponekad su potrebni i druge dijagnostičke procedure kako bi se postavila tačna dijagnoza kod bola u kuku. Dijagnostičke procedure koje će zatražiti vaš fizijatar mogu biti :
RTG snimak kukova
Rentgenski snimak je često najbolja dijagnostička procedura koja pomaže ortopedu i fizijatru da otkriju šta nije u redu s vašim kukom jer pokazuju stanje kostiju. Oni također mogu pokazati probleme u karlici što bi moglo objasniti vašu bol u kuku. RTG snimci nisu toliko korisni za gledanje mekih tkiva oko zgloba.
CT skener kuka
CT (računalna tomografija) često može biti vrlo korisna za postavljanje dijagnoze ako zglob kuka ima neobičan oblik na prethodno učinjenom Rtg snimku. CT snimke koriste se rendgenskim zracima da bi se prikazali dijelovi ili slojeviti presjeci kuka, koje računar zatim sastavlja kako bi smo dobili 3D sliku kuka.
MRI snimke
MRI (magnetska rezonancija) skeniranje koristi elektromagnetne valove za izgradnju slike koja pokazuje što se događa s mekim tkivom, poput mišića i tetiva, unutar vašeg kuka i pomaže pri otkrivanju uzroka bolova u kuku. MRI kuka je posebno koristan za dijagnosticiranje bolnog stanja avaskularne nekroze, koja smanjuje protok krvi do krajeva kosti, uzrokujući njihovo propadanje tj.nekrozu kosti.
Krvne laboratorijske pretrage
Ako vaš fizijatar misli da je vaš bol u kuku uzrokovan infekcijom ili reumatoidnim artritisom, krvne pretrage često mogu pomoći u identifikaciji uzroka problema.
Liječenje boli u kuku
Liječenje boli u kuku ovisi o uzroku problema, stoga je precizna dijagnoza od velike važnosti.
Ako niste sigurni u uzrok boli ili težinu stanja, trebali biste potražiti savjet liječnika prije nego što započnete bilo koji tretman.
Navedeni tretmani nisu prikladni za svaki uzrok, no mogu biti od pomoći u vašoj situaciji:
- Odmor – prvi tretman za većinu uzroka koji uzrokuju bol u kuku je odmor i sprječavanje akutne upale. Potrebno je smanjiti ili prestati s aktivnostima koje uzrokuju bol. Često je to dovoljno za ublažavanje bolova u kuku. Ako su simptomi teški, pri hodanju upotrijebite štaku.
- Led i toplina – led se najčešće koristi kod akutnih ozljeda i unutar 48 sati od ozljede. On pomaže kod smanjivanja oteklina, ali i u nekim kroničnim slučajevima, primjerice kod sindroma prenaprezanja kod sportaša (obavezno nakon aktivnosti, a nikako prije nje). Toplinski tretman koristi se kod kroničnih slučajeva za opuštanje tkiva i poticanje protoka krvi, a kod njega vrijedi obrnuto pravilo – uvijek se primjenjuje prije aktivnosti, a nikada nakon nje, ili neposredno nakon ozljede.
- Istezanje mišića i tetiva – koje okružuju zglob može pomoći kod nekih uzroka boli u kuku.
- Fizikalna terapija – je važan aspekt liječenja gotovo svih ortopedskih ozljeda. Fizioterapeuti koriste različite načine za povećanje snage, vraćanje mobilnosti te pomažu pacijentu u rehabilitaciji.
- Antiupalni lijekovi – nesteroidni protuupalni lijekovi protiv bolova (NSAR) su najčešće propisivani lijekovi za bol u kuku, a osobito kod osoba kod kojih bol uzrokuje artritis, burzitis ili tendonitis.
- Ugradnja endoproteze zgloba kuka – kod starijih osoba kod kojih je prisutna fraktura bedrene kosti (dio zgloba kuka) ili kod onih kojima se hrskavica u potpunosti “istrošila”.
Fizikalna terapija za bol u kuku
Vaš će fizijatar preporučiti fizikalnu terapiju za bol u kuku na osnovu vaše dijagnoze . Fizioterapeut će vas naučiti vježbati, i naučiće vas važnosti povećanja ukupne dnevne tjelesne aktivnosti te kako zaštititi zglob kuka tokom hodanja, sjedenja, penjanja stepenicama, stajanja, nošenja tereta i kako ležati i spavati u krevetu.
Fizikalni pregled će otkriti sve vaše specifične fizičke probleme koji su povezani sa bolom u kuka, poput gubitka pokreta, slabosti mišića ili problema s ravnotežom. Rješavanje problema u okolnim dijelovima tijela, poput kičme i donjih ekstremiteta tj. nogu, važno je za liječenje bola u kuku.
Bol u kuku može se smanjiti jednostavnim, sigurnim i učinkovitim tjelesnim aktivnostima poput hodanja, vožnje biciklom ili plivanja. Iako tjelesna aktivnost može odgoditi nastanak invalidnosti zbog problema u kuku, ljudi najčešće izbjegavaju biti fizički aktivni zbog boli i ukočenosti koju osjećaju, zbunjenosti oko toga koliko i koju vježbu trebaju raditi i ne znajući kada će vidjeti korist. Vaš će vas fizioterapeut moći voditi u učenju osobnog programa vježbanja koji će vam pomoći smanjiti bol u kuku i ukočenost.
Vaš fizioterapeut će surađivati s vama kako bi smanjili bol u kukovima, poboljšali pokrete nogu, kuka i leđa, poboljšali svoju snagu, ravnotežu i hod. Vaš fizioterapeut može koristiti različite vrste fizikalne terapije za kontrolu i smanjenje vaše boli, uključujući led, električnu stimulaciju Compex tens, Interferentnu struju, galvanizaciju, diadinamske struje, laser, radiofrekvenu Tecar terapiju, vježbe i manualne terapeutske tehnike Syriax ili Muligan za bolju mobilizaciju zglobova i mobilizacije mekih tkiva.
Fizijatar i/ili fizioterapeut će osmisliti poseban program liječenja kako bi ubrzao vaš oporavak.
Kineziterapija
Važno je biti aktivan – trebali biste pokušati svakodnevno izvoditi vježbe koje su vam preporučene. Ponovite svaku vježbu između 5 i 10 puta i pokušajte izvoditi cijeli niz vježbi 2-3 puta dnevno. Vježbati počnite polako i s vremenom povećavajte broj ponavljanja. Ne zaboravite nastaviti čak i kada nemate bol u kuku, da bi se spriječilo vraćanje simptoma.
Također je dobra ideja pokušati povećati kondiciju redovitim hodanjem ili plivanjem, to će ojačati cijelo tijelo. Redovitim vježbanjem možete poboljšati vaše opće zdravlje, kondiciju i izgled. Važno je ne pretjerati ako vas boli. Normalno je osjećati bol u mišićima nakon vježbanja, ali trebali biste prestati i potražiti savjet fizijatra ili fizioterapeuta ako imate bolove u zglobovima koji traju više od nekoliko dana. Pitajte svog fizioterapeuta koje vam vježbe preporučuje za početak i kako ih izvoditi.
Vježba fleksije kuka izvodi se tako da se držimo za radnu površinu i hodamo na mjestu kako bismo izmjenično podizali koljena prema prsima. Ne dovodite bedro iznad 90 stupnjeva. Za ekstenziju kuka pomaknite nogu unatrag držeći koljeno ravno. Čvrsto stisnite stražnjicu i držite pet sekundi. Ne naginjte se naprijed. Držite se za stolicu ili radnu površinu za potporu.
Podignite nogu bočno, pazeći da je ne okrenete prema van. Zadržite pet sekundi i polako vratite nogu, držeći tijelo ravno tijekom izvođenja vježbi. Držite se za stolicu ili radnu površinu prilikom izvođenja vježbe.
Savijte koljeno tako da povučete petu prema dnu. Držite koljena u liniji, a koljeno neka je usmjereno prema podu. Čučnite dok koljena ne budu iznad nožnih prstiju. Brojite do pet ako je moguće. Držite se za radnu površinu za potporu ako primijetite da vam je potrebno. Za jačanje kvadricepsa smotajte ručnik i stavite ga ispod koljena. Stražnji dio bedara zadržite na ručniku i ispravite koljeno kako biste podigli nogu s poda. Zadržite pet sekundi, a zatim polako spustite. Bitno je ojačati donje trbušne mišiće. Lezite na leđa savijenih koljena. Stavite ruke ispod donjeg dijela leđa i povucite leđa prema podu. Držite 20 sekundi.
Lezite na leđa savijenih koljena i stopala ravnih na podu. Podignite zdjelicu i donji dio leđa od poda. Zadržite položaj pet sekundi, a zatim polako spustite dolje.
Kako sam sebi pomoći
Ne čekajte više – smršavite odmah!
Na svakih 4,5 kilograma dodatne tjelesne težine, dodaje se 22,5 kilograma pritiska na kukove i koljena. Ako osjećate da su vam zglobovi pod opterećenjem, razgovarajte sa svojim liječnikom o tome koja bi bila idealna težina za vas te o najboljim načinima za mršavljenje. Već prvih nekoliko izgubljenih kilograma ublažiti će bol u kukovima i olakšati vam kretanje.
Riješite se nepotrebnog tereta
Rijetko kad hodate gradom praznih ruku? Vaša težina nije samo zbog nakupljenog sala: kukovi također apsorbiraju težinu svega što nosite u rukama i na leđima. Da biste smanjili pritisak na zglobove, koristite kolica za namirnice i prtljagu s kotačima. Nosite li torbicu, razmislite o ruksaku jer će se tako težina ravnomjerno rasporediti.
Kretanjem do zdravih zglobova
Posve je razumljivo da nemate volju za kretanjem i želite samo odmarati kuk sve dok se bol ne smiri. Kad to postignete, u dogovoru s liječnikom prepišite si dnevnu dozu vježbanja za jačanje mišića i slabijeg intenziteta poput hodanja, plivanja ili joge.
Izbjegavajte vježbe visokog intenziteta
Kretanje pomaže bolnim i ukočenima kukovima, ali ovo nije vrijeme za trčanje uzbrdo ili kickboxing. Započnite polako s nekoliko minuta vožnje bicikla ili laganje šetnje. Kako mišići budu jačali bol će jenjavati, a vi ćete moći vježbati u duljim intervalima i jačim intenzitetom.
Blagodati vode
Želite li odraditi kvalitetan trening nižeg intenziteta, vježbanje u bazenu odličan je odabir.
Voda podupire vaše tijelo i pošteđuje vaše zglobove stresa. Također omogućuje slobodnije, glatke pokrete i pruža dobar otpor zbog kojeg mišići jačaju.
Razgovarajte sa svojim liječnikom ili fizikalnim terapeutom o vježbama u vodi koje će pomoći u ublažavanju bolova u kukovima.
Istegnite se, ojačajte mišiće i postignite stabilnost
Postoje specifične vježbe koje mogu pomoći kod bolova u kukovima. One su usmjerene na dijelove vašeg tijela koji podržavaju te zglobove, uključujući vaše noge i kralježnicu. Da biste postigli najbolji učinak i brže došli u formu, najbolje je raditi s profesionalcem, poput fizikalnog terapeuta. I nemojte pretjerivati – ako tijekom vježbanja osjetite bol, prestanite.
Topli i hladni oblozi
Imate li vrećicu smrznutog povrća pri ruci? Zamotajte je u tanak ručnik i pritisnite izravno na bolno mjesto kako biste ublažili bol. Neposredno prije vježbi istezanja istuširajte se vrućom vodom ili upotrijebite topli oblog kako biste opustili mišiće.
Recite ne visokim petama
Ponekad je odgovor na bolove u kukovima skriven točno ispod vaših nožnih prstiju. Visoke potpetice postavljaju stopalo pod neprirodan kut čime i cijelo tijelo dolazi u položaj koji može uzrokovati bol u kukovima. Odaberite ravne cipele i izbjegavajte predugo stajanje na jednome mjestu.
Bezreceptni lijekovi protiv bolova
Nesteroidni protuupalni lijekovi, poput ibuprofena, imaju „počasno mjesto“ u većini ormarića s lijekovima osoba koje se bore s bolovima u zglobovima. Ako ih ne možete uzimati (možda zbog alergija ili problema sa želucem), pokušajte s paracetamolom. Zatražite od svog liječnika da vam preporuči najbolji lijek i doziranje za vaše stanje jer prije nego ih počnete uzimati morate znati jesu li ta sredstva za olakšanje boli sigurna za vas.
Isprobajte alternativne metode liječenja
Ako konvencionalna medicina ne pomaže, prijeđite na alternativne metode koje liječe um i tijelo. Možda ćete imati više uspjeha s akupunkturom, masažom ili terapijom kod kiropraktičara.
