Bol u prsima

Bol u prsima – znak za uzbunu ili ništa

Simptomi

Bol u prsima je čest simptom. Neki od uzroka boli u prsima su banalni, poput bolnosti nakon blage ozljede ili bolnosti mišića i zglobova prsnog koša. S druge strane, neki bolovi su opasni po život, kao npr. srčani infarkt ili puknuće aorte.

Bol u prsima može biti oštrog ili tupog karaktera, može stalno trajati ili se javljati periodički, može se pojavljivati u fizičkom naporu ili iznenada u mirovanju.

Najvažnije je utvrditi i isključiti da li je uzrok boli u prsima bolest koja životno ugrožava, a to je infarkt srčanog mišića, upala srčanog mišića, disekcija aorte (pucanje stijenke aorte) , plućna embolija (ugrušak u plućnoj arteriji). To su stanja koja zahtijevaju brzu medicinsku intervenciju i bolničko liječenje. Kad je uzrok boli u prsima kardiološki, bol je najčešće karaktera pritiska ili probadanja. Češće se javlja u fizičkom naporu, no ponekad može i u mirovanju i može biti praćena simptomima poput preznojavanja, nedostatka zraka, brzog umaranja pa čak i gubitka svijesti. U takvim stanjima potrebno je što prije javiti se u Hitnu službu radi utvrđivanja uzroka boli.

Vrste boli

Bol se može klasificirati na razne načine. Periferni zahvaća mišiće i tetive. Centralni može biti odraz oštećenja ili disfunkcije središnjega živčanog sustava (mozak i leđna moždina). Funkcioniranje živaca koji prenose osjet može biti normalno ili narušeno. Normalna reakcija organizma na ozljedu naziva se akutni bol. Traje kratko i obuhvaća razdoblje cijeljenja. Ima zaštitnu ulogu tako da ozlijeđeno ili upalno područje i okolno tkivo učini preosjetljivim na sve vrste podražaja i izbjegne bilo kakav vanjski utjecaj.

Kroničan bol traje i nakon procesa cijeljenja što znači da može postojati neovisno o stanju koje je uzrokovalo bol. Može biti spontan ili provociran. Spontani se bol događa u mnogim stanjima kroničnog bola, moguće radi narušenog živčanog puta kojim se bol prenosi. Primjer je tzv. fantomska bol, kad boli ud koji je amputiran. Provocirani je bol potaknut nekim podražajem, ali je osjet bola preuveličan. Tako bolesnicima s postherpetičkom neuralgijom blagi dodir kože uzrokuje jaki osjet bola.

U svakom slučaju, ponekad je možda bolje i zbog straha posjetiti liječnika nego mjesecima ignorirati simptome upozorenja te završiti na hitnoj te da se bore za vaš život.

Bol u prsima koja se ne pojavljuje često i ne izaziva dugotrajne tegobe ili znatniju nelagodu – uglavnom je bezopasna i osjeti ju manje više svaki čovjek.
Takva bol može biti posljedica tjeskobe, stresa ili prenaprezanja. Međutim, čak i tada ako se bolovi u prsima počinju javljati češće – potrebno je posjetiti liječnika.

Simptomi boli u prsima

Općenito, bol u prsima uzrokovana problemima sa srcem može biti povezana s:

  • osjećajem pritiska ili stezanja u prsima,
  • žestokom boli koja se reflektira na leđa, vrat, čeljust, ramena ili ruke (posebno lijeva ruka),
  • boli koja traje više od nekoliko minuta, prestaje i ponovno se javlja te varira u intenzitetu,
  • kratkoćom daha, hladnim znojenjem, vrtoglavicom ili mučninom.

Bol u prsima koja nije uzrokovana problemima sa srcem češće je povezana s:

  • osjećajem žarenja u području iza prsnog koša,
  • osjećajem kiselosti u ustima ili osjećajem ponovnog vraćanja hrane u usta,
  • problemima s gutanjem,
  • boli koja se pogoršava ili je manjeg intenziteta nakon promjene položaja tijela,
  • boli koja se pojačava prilikom dubokog disanja ili kašlja,
  • boli u području lopatica,
  • manjkom apetita, mučninom,
  • osjetljivosti uslijed pritiska na prsa.

Ukoliko imate nove ili neobjašnjive bolove u prsima ili sumnjate da imate srčani udar, odmah pozovite hitnu medicinsku pomoć.

Uzroci boli u prsima

Postoji mnogo mogućih uzroka boli u prsima, no gotovo svi zahtijevaju liječničku pomoć. Mogući uzroci boli u prsima povezani sa srcem su:

Srčani infarkt

Srčani infarkt (srčani udar, infarkt miokarda) još je uvijek ubojica broj jedan – kako u drugim razvijenim zemljama svijeta, tako i u Hrvatskoj. Uzrokovan je naglim začepljenjem jedne od triju krvnih žila koje hrane srčani mišić, poznate kao koronarne arterije. Bol kod srčanog infarkta je nagla i intenzivna, a javlja se u sredini prsiju ili s lijeve strane prsnog koša. Rjeđe može zahvaćati čitav prsni koš, početi u gornjem trbuhu ili između lopatica. Često se bol širi prema vratu i vilici ili prema lijevom ramenu i ruci, a može se protezati sve do vrhova prstiju.

Tipično za infarktnu bol jest da se ne pojačava niti jenjava pokretom, promjenom položaja tijela kao ni pritiskom na bolno mjesto (masaža u ovom slučaju ne pomaže). Bol kod infarkta traje preko 20 minuta. Može započeti i u mirovanju i u naporu, ali se za razliku od nekih drugih stanja mirovanjem ne smanjuje, dok se naporom bol obično pojačava. Bol u infarktu obično prate drugi simptomi: preznojavanje, mučnina i povraćanje, nedostatak zraka (dispneja), blijedilo, osjećaj nepravilnog rada srca (palpitacije), kao I ubrzano disanje (tahipneja).

Slična bol se javlja u tzv. predinfarktnom stanju. Službena medicina ovu bolest naziva nestabilna angina pektoris, te je zajedno s pravim infarktom svrstava u akutni koronarni sindrom. Ovdje se ne radi o kompletnom začepljenju koronarne arterije već o njenom kritičnom suženju. Sve navedeno za infarktnu bol vrijedi i za bol kod nestabilne angine, samo što je trajanje boli kraće od 20 minuta.

Angina pectoris

Angina pectoris je bolest uzrokovana suženjem srčanih arterija, zbog čega je smanjen dotok krvi i kisika u srčani mišić. Bolovi su obično koncentrirani u sredini grudnoga koša, ali nisu ograničeni na jedno mjesto. Javljaju se najčešće kod fizičkog napora (kada organizmu i mišićima treba više kisika) i kod emocionalnog uzbuđenja. Obično se javlja bol u obliku stezanja iza grudne kosti, uz osjećaj pritiska ili tereta, koji ponekad može biti vrlo jak, ne pojačava se pri disanju ili pokretu niti ako se rukom pritisnu rebro i grudni mišići. Često se širi prema vratu i donjoj vilici, kao i k lijevom ramenu i lijevoj ruci. Osim boli mogu se javiti nesvjestica, osjećaj mučnine, otežano disanje, pacijenta oblijeva hladan znoj. Potrebno je napraviti EKG pa, ako ima poremećaja u srčanom radu, potrebno je učiniti holter i ergometriju. Ako nalazi pokažu da se radi o angini pectoris, preporučuju se dalja ispitivanja, što podrazumijeva hospitalizaciju i pripremu za koronarografiju – invazivno rendgensko snimanje koje omogućava da se pomoću katetera i kontrastnog sredstva vide koronarne arterije i procijeni stupanj njihove suženosti.

Disekcija aorte

Disekcija aorte – po život opasno stanje koje nastaje zbog uzdužnog rasijecanja slojeva stijenke aorte. Krv pritom ulazi u pukotinu i stvara lažni lumen aorte. Očituje se žestokim bolovima koji se naglo pojavljuju, počinju u prednjem dijelu prsišta i šire se prema natrag i dolje kako disekcija napreduje.

Hipertrofična kardiomiopatija (HCM)

Hipertrofična kardiomiopatija (HCM) nastaje kad srčani mišić s vremenom zadeblja, što srcu otežava pumpanje krvi. Zadebljanje se obično događa u lijevoj komori – komori zaduženoj za pumpanje krvi bogate kisikom u tijelo. To stvara probleme jer srce ne može ispumpati normalnu potrebnu količinu krvi ili blokira protok krvi iz srca. Neki ljudi neće imati simptoma. Drugi mogu imati bolove u prsima koji se javljaju kao napor, lupanje srca i otežano disanje. Samo rijetko osobe s HCM-om dožive srčani udar. Ipak, treba redoviti vršiti preventivne preglede i razmisliti o preventivnim tretmanima poput beta-blokatora.

Probavne tegobe koje mogu uzrokovati bol u prsima su:

Žgaravica

Osjećaj pečenja u grudima, poznatiji pod nazivom, javlja se zbog povratka želučane kiseline u jednjak zbog koje se i javlja neugodno pečenje. Ova se bol obično javlja do sat vremena nakon obroka, a osim hrane uzroci mogu biti i različiti lijekovi, emocionalni stres i pušenje, ali i brzo gutanje hrane, kao i ležanje nakon jela. Žgaravica se može prevenirati sporim jedenjem, žvakanjem hrane, izbjegavanjem ljute hrane i sl.

Gušterača

Samo zato što uzrok boli u srcima ne upućuje na srčani udar, ne znači da je bol bezopasna. Naime, intenzivni bolovi u prsima mogu upućivati da nešto nije u redu s vašom gušteračom, i to često može označavati neku infekciju. Ako vam bol potraje, trebali biste se svakako javiti liječniku, a tretman će obično uključivati antibiotike i lijekove protiv boli.

…tu su i još gastritis, GERB, ruptura jednjaka, problemi sa žučnim mjehurom,…

Bol u prsima koja je uzrokovana problemima s mišićima ili kostima

Prsni koš je satkan od brojnih koštanih i zglobnih struktura, povezanih hrskavičnim, ligamentnim i mišićnim vezama. Svaka od navedenih struktura može biti izvor boli. Ovakva bol je ovisna o pokretu odnosno položaju tijela, a ponekad se pojačava udahom. Pritisak na bolno mjesto ili dlanom na čitav prsni koš može pogoršati bol, dok kratkotrajna masaža ponekad može riješiti čitav problem. Bol nije praćena drugim simptomima, a obično se javlja se u mirovanju ili nakon određene fizičke aktivnosti (npr. pilanje drva ili čišćenje snijega). U slučaju da ne traje dulje od 24 sata smatramo je bezopasnom i možemo je tretirati lijekovima protiv boli (npr. ibuprofen). U protivnom je uputno javiti se liječniku.

Upala plućne ili srčane maramice

Ovo su rjeđi uzroci boli u prsima, no uslijed tipičnog karaktera boli lako ju je prepoznati. Pluća i srce obavijaju tanke opne između kojih je smještena mala količina tekućine. Ovakva anatomija omogućuje slobodno kretanje, odnosno klizanje površine pluća i srca. U slučaju upale (najčešće virusne, ali i bakterijske, autoimune, tuberkulozne i slično) dvije se opne slijepe i njihovo klizanje je onemogućeno. Upala izaziva bol koja je lokalizirana na jednom mjestu, pojačava se udahom ili prilikom isprsavanja, a jenjava izdahom i u pogrbljenom položaju. Može biti praćena povišenom tjelesnom temperaturom, kašljem u slučaju pleuritisa, no nema drugih ozbiljnijih simptoma kao kod srčanog udara. Iako se najčešće radi o virusnoj infekciji, ipak se savjetuje posjet liječniku zbog mogućih ozbiljnijih komplikacija. Treba naglasiti kako bolest obično prolazi bez posljedica.

Neuropatska bol

Neuropatska bol je oblik kroničnog bola koja nastaje kao posljedica prilagodbe osjetnog dijela živčanog sustava nakon periferne ili centralne ozljede. Uglavnom je žarećeg karaktera, probadajuća i poput strujnog udara te se teško liječi. Tkiva zahvaćena upalom, kroničnom ili akutnom, spontano su preosjetljiva kao odraz aktivnosti raznih medijatora upale koji se stvaraju u zahvaćenom tkivu. Također, drugačije se doživljava bol podrijetlom iz mišića ili kosti, od onog koji dolazi iz unutarnjih organa i teško mu je odrediti točnu lokaciju.

Međurebrani bolovi

Probadanje između rebara jedno je od najčešćih bolnih stanja u grudnom košu, a uzrok treba tražiti u međurebranim mišićima, međurebranim hrskavicama, rebrima i kralježnici. Bol je jaka, probadajuća, slična ubodu igle, ali bezopasna. Najčešće traje nekoliko sekundi, javlja se na točno određenom mjestu i ne širi se na druge dijelove grudnog koša.

Promjene na kralježnici

Diskus hernija je bolest uzrokovana promjenama i propadanjem diskusa koji se nalazi između kralježaka, a do bolova dolazi zbog pritiska na korijen međurebranog živca, na mjestu na kojem izlazi iz kralježnice, ili zbog upale kojom je zahvaćen korijen živca. Bol dugo traje i obično prati linije samog živca, protežući se od kralježnice duž grudnoga koša, a pojačava se pri kašljanju i promjeni položaja tijela.

Kostokondritis

Ovo stanje zapravo označava upalu hrskavice u grudnome košu. Točan uzrok je nepoznat, a pretpostavlja se da može biti trauma od neke fizičke ozljede, fizički napor, neki virusi ili određene vrste artritisa. Kod liječenja ovoga stanja najčešće se koriste lijekovi za ublažavanje boli.

Iscrpljenost i stres

Bol u grudnom košu može se javiti i kao posljedica neurednog života, iscrpljenosti, obiteljskih i poslovnih problema, pa se u tom slučaju javljaju i drugi simptomi (lupanje i preskakanje srca – aritmije, gušenje…). Kada se isključe svi ostali uzroci, tek se tada može posumnjati da je riječ o tom problemu. Bol u prsima, pogotovo ako se ponavlja, zahtijeva konzultaciju s liječnikom koji će odrediti načine dijagnosticiranja i otklanjanja uzroka.

Dijagnostika

Kako bi se otkrio uzrok ili barem isključio potencijalno životno ugrožavajući, potrebno je učiniti:

  • rendgenski snimak srca i pluća,
  • EKG,
  • krvnu sliku i
  • čimbenike zgrušavanja.

Liječenje boli u prsima

Liječenje boli u prsima razlikuje se ovisno o temeljnom uzroku boli. Kada je bol privremena i uzrokovana stresom ili fizičkim naporom, može se koristiti analgetik (aspirin) ili nitroglicerin u slučaju dijagnosticirane angine pektoris. U tom slučaju, najviše vam može pomoći i pauza od napornih aktivnosti te izbjegavanje stresnih situacija kako bi se tijelo oporavilo samo od sebe.

Međutim, kod boli jačeg intenziteta ili dužeg trajanja potrebno je posjetiti liječnika kako bi se utvrdio točan uzrok boli i pritiska u prsima te odredila terapija, bilo medikamentozna bilo kirurška ovisno o težini kliničke slike.

Bol u prsima može ukazivati na ozbiljne zdravstvene probleme, stoga se preporučuje odmah posjetiti liječnika.

U slučaju da je bol uporna i uzrokuje veću nelagodu potrebno je što prije posjetiti liječnika jer hitne službe svjedoče prizorima dolaska pacijenata u relativno ”dobrom” stanju koji se žale na bolove u prsima, koji nažalost nisu stigli primiti svoju terapiju jer su tijekom pretraga preminuli.

Bitno je naglasiti da kod osoba koje boluju od dijabetesa, bol u prsima ne mora biti nekog značajnijeg intenziteta jer su kod takvih osoba često oštećeni živci koji ne prenose bol u njenoj punoj jačini. S tim na umu, dijabetičari trebaju pomno paziti na svoj kardiovaskularni sustav kako ne bi slučajno “prehodali” lakši srčani udar koji može prethoditi sljedećem potencijalno smrtonosnom.

Neka vam ovo bude upozorenje koliko je lako izgubiti život te da liječnici nisu roboti koji mogu spasiti život u bilo kojoj situaciji. Ponekad nije moguće provesti adekvatno liječenje čak ni kada je uzrok poznat.

Većina liječnika će vam preporučiti vođenje malih zdravstvenih dnevnika u koje možete unositi podatke o svojoj boli, primjerice u kojem dijelu prsnog koša se bol pojavila, u koliko sati, kakva je bol, kojeg intenziteta, koliko dugo je bol trajala i jeste li osjetili neke druge simptome.

Apsolutno svaki podatak koji vam se može činiti bitnim, pa i okolnost prilikom koje je bol nastala, presudni su za postavljanje ispravne dijagnoze.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *