Bolesti štitnjače

Bolesti štitnjače

Simptomi

Štitnjača je žlijezda koja u krv izlučuje hormone trijodtironin (T3) i tetrajodtironin ili tiroksin (T4), a nalazi se ispred grkljana i početnog dijela dušnika. Hormoni štitnjače utječu na energiju u stanicama i tkivima kao i na metabolizam, pa njezini poremećaji mogu izazvati brojne zdravstvene tegobe. Najčešće se bolesti štitnjače zasnivaju na tome da štitnjača u krv luči ili premalo ili previše određenog hormona, od čega počinje bolest.

Tireotoksikoza je tako klinički sindrom povišene razine hormona štitnjače u krvi, a hipotireoza je klinički sindrom smanjenih lučenja hormona štitnjače. Štitnjača se osim toga može upaliti, podložna je tumorima i Hashimotovoj bolesti. Povećana štitnjača također je jedan od mogućih poremećaja, pa je pacijenti i sami mogu uočiti na vratu.

Umorni ste, zaboravljate, debljate se? Možda je problem u štitnjači..

Tireotoksikoza

Tireotoksikoza je klinički sindrom koji je posljedica povišene razine hormona štitnjače u krvi. Najčešći uzrok je hipertireoza, kod koje je pojačana produkcija hormona štitnjače. Hipertireoza je najčešće prouzročena autoimunom bolešću štitnjače (Graves-Basedowljeva bolest), a rjeđi uzroci su toksični adenom, multinodozna toksična struma, trudnoća i pojačan unos joda.

Tireotoksikozu mogu prouzročiti lijekovi (amiodaron) i upalne bolesti štitnjače kod kojih dolazi do pojačanog otpuštanja hormona iz oštećenih stanica štitnjače: Hashimotov kronični autoimuni tireoiditis, poslijeporođajni tireoditis te De Quervainov subakutni tireoiditis. Ponekad je tireotoksikoza prouzročena uzimanjem tiroksina u prekomjernoj dozi.

Simptomi

Tireotoksikoza uzrokuje ubrzani metabolizam i pojavu simptoma: umor, pojačan apetit, mršavljenje, nepodnošenje topline, znojenje, difuzno ispadanje kose, lomljivost noktiju, crvenilo dlanova, nepravilan i ubrzan rad srca, emocionalna nestabilnost i razdražljivost, nesanica, poremećaj menstrualnih ciklusa i neplodnost. Može se razviti i osteoporoza. Kod 30% bolesnika s Gravesovom bolešću javljaju se očne smetnje u obliku osjećaja peckanja u očima, dvoslika, otoka vjeđa, izbočenosti očnih jabučica (egzoftalmus), nemogućnosti zatvaranja očiju i preosjetljivosti na svjetlo.

Postavljanje dijagnoze

Laboratorijske pretrage: T3, FT3 (slobodni, engl. free T3), T4, FT4, anti-TPO antitijela, anti-tireoglobulinska antitijela i anti-TSH receptor antitijela
UZV štitnjače
Citološka punkcija čvorova
Scintigrafija štitnjače tehnecijem

Liječenje

Tri su metode liječenja tireotoksikoze:

medikamentozno
kirurško i
radioaktivnim jodom.

Osnovna metoda liječenja je medikamentozno liječenje kojim se uvijek počinje liječenje. Ako medikamentozno liječenje ne uspije dovesti do izlječenja ili je riječ o toksičnom adenomu, preporučuje se kirurško liječenje ili radioaktivnim jodom.

Hipotireoza i njeni simptomi

Hipotireoza je stanje smanjenog stvaranja hormona štitnjače, uzrokovano različitim mehanizmima. Najčešći uzrok hipotireoze jest kronična, autoimuna upala štitnjače – tzv. Hashimotov tiroiditis, pri čemu postepeno dolazi do propadanja tkiva štitnjače i posljedičnog gubitka njezine endokrine funkcije. Hipotireoza može biti i uzrokovana nekim vidom liječenja – zračenjem vrata, operativnim odstranjenjem tkiva štitnjače, primjenom radioaktivnog joda, uzimanjem određenih skupina lijekova, nedostatkom joda u prehrani, a može biti i posljedica poremećenog rada hipofize i hipotalamusa. U 95% slučajeva uzrok poremećaja leži u samoj štitnjači. Hipotireoza može biti i prolazna (u trudnoći, kao reakcija na liječenje hiperotireoze, nakon djelomičnog operativnog odstranjenja, uslijed akutnih upala štitnjače), a simptomi spontano prolaze kroz nekoliko tjedana.

Simptomi

Simptomi hipotireoze proizlaze iz usporenih metaboličkih procesa, s obzirom da se razvijaju postepeno, a po prirodi su općeniti, blagi i neodređeni često prolaze nezapaženi i neprepoznati u ranim fazama bolesti i mogu se naći i u drugim poremećajima.

Glavni tjelesni simptomi hipotireoze su:

-kroničan umor, malaksalost
-bolovi u mišićima i zglobovima
-usporenost, pospanost, gubitak apetita,
-snižena tjelesna temperature, nepodnošenje hladnoće
-usporen rad srca, edemi potkoljenica, lica
-smanjeno znojenje – suha koža i ispucala kosa koja pojačano opada
-promuklost (uslijed otoka glasnica), česte grlobolje
-usporen / smanjen rast u djece, blaža mentalna retardacija

Psihičke smetnje koje se učestalo i u potpunosti manifestiraju i prepoznaju već kod prve posjete liječniku su:

-upadljivo usporavanje svih mentalnih procesa, pospanost,
-progresivni gubitak inicijative i interesa za svakodnevne aktivnosti
-bezvoljnost, anksioznost, napetost, razdražljivost, promjene raspoloženje
-sniženo raspoloženje, pretjerana zabrinutost, ponekad do paranoidne razine
-psihotična dekompenzacija
-smetnje koncentracije i pamćenja
-mišljenje je često poremećeno, smeteno
-općenito intelektualno zakazivanje.

Kliničkom slikom uz tjelesnu simptomatiku dominira depresivna simptomatika, gubitak zadovoljstva, bezvoljnost sa kroničnim umorom i kroničnim bolovima, disfunkcionalnost, gubitak apetita, progresivno kognitivno zakazivanje a u iznimnim slučajevima sumanute ideje krivnje, propasti i beznađa te smetnje dosežu povremeno i psihotičnu razinu.

U ekstremnim slučajevima smetnje se mogu prezentirati sindromom demencije sa dezorijentacijom, dezorganiziranim ponašanjem ali i mišljenjem, smetenošću, kognitivnim zakazivanjem, zaboravljivošću (u ovom slučaju pseudodemencije) ali ako traju predugo mogu dovesti i do ozbiljnih trajnih oštećenja mozga.

Liječenje

Kako bolest ne bi napredovala, odnosno simptomi se sve više pogoršavali, potrebno je što prije započeti liječenje. Hipotireoza se vrlo efikasno liječi nadomjesnim hormonima štitnjače, najčešće sintetskim tiroksinom (T4). Liječenje se uvodi polako – doze se postupno prilagođavaju do djelotvornih, a liječenje je u pravilu doživotno.

Psihijatrijsko liječenje je uglavnom ambulantno te se po potrebi kod dijela bolesnika se vrlo racionalno uvodi psihijatrijska terapija /antidepresivi, anksiolitici / i nastavlja dalje psihijatrijsko ambulantno praćenje uz suportivnu psihoterapiju ali i edukaciju o bolesti kako bi se postiglo bolje razumijevanje poremećaja, prepoznavanje ranih simptoma pogoršanja ali i postigla adekvatnija adaptacija na bolest koja uključuje doživotno svakodnevno uzimanje tiroksina i redovite kontrole.

Hipertireoza i njeni simptomi

Drugo najčešće oboljenje štitnjače – hipertireoza, stanje je suprotno hipotireozi. Posljedica je brojnih procesa od autoimunih zbivanja, upale (subakutni i kronični tiroiditis) ili tumora što dovodi do prekomjernog stvaranja i izlučivanja hormona štitnjače. Često potaknuto stresom, trudnoćom, zračenjem vrata ili težom infekcijom, dolazi do stvaranja protutijela specifičnih za vlastite tireocite (stanice štitnjače), koja djeluju poput TSH – stimulirajući štitnjaču na pojačano stvaranje i lučenje T3 i T4. Hipertireoza može nastati i uslijed povećanog unosa joda, dugotrajnog, prekomjernog uzimanja sintetskih hormona štitnjače (u sklopu liječenja hipotireoze). Najčešće se javlja u žena (5 puta češće nego u muškaraca) u dobi od 20-40 godina, a glavni uzrok (u 70-80% slučajeva) jest Basedow-Gravesova bolest odnosno difuzna toksična guša.

Produženje stresa i emocionalne traume često su spominjani etiološki bitni faktori koji prethode razvoju hipertireoze. Iako hipertireoza može slijediti neki od ovih stresnih događaja, isto tako se ne može isključiti mogućnost da su upravo emocionalna labilnost i uznemirenost primarno posljedica početne faze tiroidne hiperaktivnosti, kao dijelić koji se prezentira prije potpune manifestacije hipertireoze kao takve.

Glavni tjelesni simptomi hipertireoze su:

-stalna tjelesna napetost, razdražljivost, nemir,
-tremor (drhtanje ruku, osjećaj “treperenja” tijela)
-pojačano znojenje, crvenilo lica,
-oznojeni, vlažni dlanovi i koža, nepodnošenje topline
-povišen krvni tlak, tahikardija (ubrzan rad srca)
-gubitak tjelesne težine
-dvoslike, smetnje vida, izbuljene oči/egzoftalmus/povlačenje kapaka
-opadanje kose, ubrzan rad crijeva, učestala stolica
-malaksalost
-guša (povećana štitnjača), osjećaj “knedle” u grlu, pritisak u vratu.

Psihičke smetnje vezane uz hipertireozu:

-izrazit anksioznost i napetost, logoreja
-emocionalna labilnost, fluktuirajuća depresija
-iritabilnost i razdražljivost, impulzivnost,
-psihomotorni nemir, agitacije, verbalne i fizičke agresije
-prenaglašena osjetljivost na buku
-nesanica
-smetenost, konfuzija, smanjena sposobnost koncentracije, poremećene pažnje i otežanog pamćenja, dezorijentacija te dezorganizirano ponašanje, što imitira simptome demencije
-psihotične reakcije sa sumanutim ideje proganjanja, propasti, delirantna stanja.

Osobe sa hiperaktivnom štitnom žlijezdom mogu patiti od izrazite anksioznosti, stalne i pretjerane zabrinutosti, iritabilnosti psihomotornog nemira i dezorganiziranog ponašanja, izrazite osjetljivosti na buku što uz tjelesne simptome koji ju prate često imitira simptome generaliziranog anksioznog poremećaja, socijalne fobije, paničnog poremećaja. Ujedno raspoloženje može varirati od izrazito povišenog sa psihomotornim nemirom i impulzivnošću, logorejom, nesanicom te imitirati maničnu epizodu bipolarnog afektivnog poremećaja. U drugim slučajevima raspoloženje ide do druge krajnosti, jer stalna tjelesna hiperaktivnost, psihička napetost i anksioznost, nesanica dovode do osjećaja potpunog iscrpljenja, sniženog raspoloženja, malaksalosti, manjka energije, kognitivnog i funkcionalnog zakazivanja, dezorganiziranog ponašanja. U ekstremnim situacijama se ove smetnje raspoloženja mogu prezentirati i uz psihotičnu dekompenzaciju sa gubitkom uvida u realitet, sumanutim paranoidnim idejama, idejama grandioznosti ili krivnje, odnosno delirantnim epizodama sa halucinatornim proživljavanjima kod tireotoksične krize.

Liječenje

Liječenju hipertireoze pristupa se – ovisno o uzroku – na nekoliko načina ovisno o nastanku: lijekovima (tireostatici propiltiouracil i tiomidazol) koji sprečavaju proizvodnju vlastitih hormona štitnjače, acetilsalicilnom kiselinom i prednizolonom u slučaju upalne etiologije, radioaktivnim jodom ili operativnim zahvatom. U nekim slučajevima se promjene i spontano povlače uz obavezno praćenje hormonalnog statusa ali i po potrebi beta-blokatore i/ili verapamil i kardiotonike.

Kod dijela bolesnika se vrlo racionalno uvodi psihijatrijska terapija (anksiolitici, hipnotici, po potrebi antipsihotici) te se nastavlja dalje psihijatrijsko ambulantno praćenje uz suportivnu psihoterapiju ali i edukaciju o bolesti kako bi se postiglo bolje razumijevanje poremećaja, prepoznavanje ranih simptoma pogoršanja ali i bolja suradnja sa osobljem usvajanje tehnika relaksacije i eventualno uključivanje u psihoterapiju ( kogniitvno-bihevioralnu, grupnu dinamsku).

Promijenite stil života

Sve teže psihičke i fizičke aktivnosti tijekom dana pokušajte odraditi tijekom prijepodneva i u ranim popodnevnim satima, kada je tijelo u tzv. prirodnom stresu, i stvara više energije. Tijekom poslije podnevnih sati smanjite intenzitet aktivnostima. Usmjerite se na ljude i koji vas opuštaju i zabavljaju. Također, bilo bi dobro ranije krenuti na počinak, kako biste odmorili organizam za novi dan.

Bez pravilne prehrane nema zdrave štitnjače, stoga izbjegavajte šećer, gluten, kvasac, kravlje mlijeko i sve procesuirane namirnice. Povećajte unos prehrambenih vlakana jer osobe oboljele od hipotireoze sklone su slabijoj probavi i konstipaciji (zatvoru). Namirnice koje obiluju vlaknima su povrće, voće i cjelovite žitarice.

Namirnice koje je svakako dobro uključiti u svoju prehranu, a ujedno pogoduju funkciji štitnjače su: mrkva, špinat, marelice, šparoge, maslinovo ulje, avokado, sjemenke suncokreta, cjelovite žitarice, banane i riblje ulje.
Dok su namirnice čiji bi unos trebalo smanjiti zbog mogućnosti ometanja apsorpcije joda: kupus, kelj, brokula, gorušica (senf), lima grah, sjemenke lana, slatki krumpir, kikiriki i proizvodi od soje. Nemojte ih u potpunosti izbaciti već ograničite unos na dva do tri puta tjedno.
Probiotici utječu na regulaciju mikroflore crijeva, konzumirajte probiotičke jogurte, kefir, kiseli kupus i ostalo ukiseljeno povrće.

Izbjegavajte pića bogata kofeinom (kava, neka gazirana pića bogata kofeinom, neki čajevi), te stimulanse kao što su pušenje i alkohol. Povećajte unos vode – slab rad štitnjače direktno utječe na metabolizam, a za povećanje metaboličkih procesa potrebno je dnevno konzumirati najmanje 8 do 12 čaša vode. Voda hidrira cijelo tijelo i pomaže tijekom probave hrane te poboljšava osjećaj sitosti.

Važno je i dovoljno spavati, odvojite tijekom dana vrijeme samo za sebe sebi i svoje potrebe te slušajte poruke koje vam šalje tijelo – ne tjerajte ga preko granica izdržljivosti. Odredite vrijeme posvećeno samo vama, ispunjeno aktivnostima koje će vas relaksirati te ispuniti pozitivnim emocijama i mislima.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *