Borovica ili kleka

Borovica ili kleka

Korisni savjeti Savjeti o prehrani

Malo je koja biljka ljekovita cijela, kao borovica. I grančice i iglice, drvo, korijen i tamnoplave bobice imaju ljekovita svojstva, stoga nije ni čudo da su se borovici pridavala i brojna mistična svojstva…

Borovica ili kleka (lat. Juniperus communis) veoma je razgranat polegli ili uspravni grm, a ponekad i niže drvo. Listovi su oko centimetar dugi, tvrdi, šiljasti i bodljikavi te po tri rastu iz istog mjesta. Borovica raste po kamenjarima, proplancima, šumskim livadama, obroncima, a jako voli kamenite te krševite podloge.

Borovicu ni u kojem slučaju ne smiju koristiti trudnice i osobe s bolestima bubrega, ostali mogu bez ograničenja.

Obična borovica je najrasprostranjenija četinjača, nalazimo je na području Europe, zapadne i sjeverne Azije, sjeverne Afrike i Sjeverne Amerike. Ima je posvuda, jer se prilagođava svim vrstama tla i nadmorskim visinama. Borovica kao grm ili manje drvo raste na području cijele Hrvatske, nalazimo je u nizinskom i u planinskom pojasu. Raste po šumama (naročito hrastovim i bukovim), suhim obroncima i otvorenim pašnjacima.

Srodna vrsta joj je somina ili planinski gluhi smrič (Juniperus sabina L.) koji samoniklo raste na Velebitu i Biokovu. Za razliku od prave borovice, somina ima ljuskaste iglice te eterično ulje bogato sabinenom, što ovu biljku svrstava u kategoriju otrovnih, pa stoga treba biti vrlo oprezan i dobro razlikovati ove dvije biljke.

Također, duž jadranske obale raste drugi srodnik borovice poznat još pod imenima šmrika, smrič, primorska kleka ili crvena kleka (Juniperus oxycedrus). Šmrika ima čvrste i bodljikave iglice koje su u presjeku trokutaste, listovi s gornje strane imaju dvije uzdužne bijele pruge, a s donje izbočeno rebro.

Jača organizam

Borovica u prvom redu djeluje na urinarni, respiratorni, digestivni i živčani sustav. Na mjesta do kojih ne mogu prodrijeti ni antibiotici prodire borovica, npr. u urinarnim putovima u kojima postoje razna upalna žarišta uzrokovana bakterijom E. coli borovica kao urinarni antiseptik predstavlja pravi lijek, a rezultati su brzi i sigurni. Liječenje borovicom ne provodi se kod upale bubrega jer može izazvati krvarenje i pojavu bjelančevina u mokraći. Baktericidno djelovanje borovice dolazi do izražaja kod svih oboljenja u kojima su uzročnici bakterije, kao nefritis, cistitis, pielitis, itd. U crijevnoj flori uništava bakterije truljenja, a razvija bakterije vrenja što dovodi do detoksikacije crijeva, ali i čitavog organizma. To pridonosi njegovu jačanju i osvježenju, a raste i sposobnost reakcije organizma na bolesti.

Eterično ulje

Kao i većina eteričnih ulja, i eterično ulje borovice se izdvaja postupkom vodene destilacije. Ulje dobiveno iz samih plodova, bez grančica je najkvalitetnije, a obično je nusproizvod destilacije rakija od borovica (klekovača). Sadržaj eteričnog ulja u smrekinjama je relativno visok i kreće se od 1 do 2,5 posto, u njemu je utvrđen velik broj spojeva (40-70 različitih terpena).

Oko 80 posto spojeva otpada na alfa-pinen i beta-pinen koji su zaslužni za terpentinski miris ulja.

Od ostalih spojeva značajno su zastupljeni terpinen-4-ol, kariofilen, kariofilen epoksid, terpenilacetat i kamfor. Sadržaj pinena u ulju dobivena od zrelih plodova je znatno manji negoli u ulju nezrelih plodova, dok je obrnuto sa sadržajem terpinen-4-ola. Ako su u destilaciji korištene i grančice i nezreli plodovi, osim većeg sadržaja pinena ulje će u značajnoj količini sadržavati i bornilacetat, kojim se određuje čistoća ulja.

Sirup za liječenje dišnih organa

Borovice (oko 0,5 kg) se kratko prokuhaju u 3 l vode, plodovi se zgnječe i nastavi se kuhanje. Prokuhana smjesa se procijedi, a kada se ohladi doda se med. Sirup se prelije u staklenke sa širokim grlom. Preporučuje se jedna čajna žličica sat vremena prije svakog obroka (tri puta dnevno) za djecu i po dvije čajne žličice za odrasle.

Eliksir za mladost i začinska biljka

Korijen se posebno namače u rakiju i koristi kao eliksir za dugu mladost i dugovječnost. Bobice se koriste i kao dodatak jelima, kao začinska biljka i to jelima od divljači, kiselom kupusu, dodaju se raznim umacima, mesnim jelima i pečenkama.

Masti, kreme i ulja koriste se isključivo za vanjsku upotrebu kod nazeba, reuma, artritisa kao i kod bolova u mišićima te grčeva. Od bobica se radi poznata rakija klekovača ili brinjevac koji poboljšava probavu i cirkulaciju.

Čaj od bobica

Za pripremu ovog čaja uzimaju se osušene, smrvljene bobice i preliju s vrelom vodom. Nakon 5 minuta čaj se procijedi. Tijekom dana se trebaju popiti 3 šalice ovog čaja kako bi se potaknula izmjena tvari u organizmu.

Pripravljanje čaja: čajnu žlicu nagnječenih smrekinja preliti s 2,5 dl kipuće vode, poklopiti i procijediti nakon 5 minuta . Piti 2-3 šalice čaja . Kod dišnih tegoba čaj se može sladiti medom. Čaj se ne pije u kontinuitetu duže od deset dana. Plodovi borovice se često koriste u čajnim mješavinama koje se mogu piti i duže vrijeme.

Čaj kod šećerne bolesti: plod kleke, list borovnice, ljuske graha i list koprive izmiješati u jednakim omjerima. Jednu malu žlicu čajne mješavine preliti s 2,5 dl kipuće vode, poklopiti i procijediti nakon 5-10 minuta. Piti 2-3 šalice nezaslađenog čaja tijekom dana, između obroka.

Kapi od borovice

100 g suhih, nagnječenih smrekinja močiti u 500 mL 70%-tnog alkohola 3 -4 tjedna, uz povremeno protresanje.
Kasnije tekućinu procijediti i uzimati 2-3 puta dnevno po 20 kapi u malo vode.

Klekovača – rakija od kleke

Potrebno je pripremiti prozirnu staklenu bocu u koju ubacimo 15 plodova borovice/kleke i prelijemo s 1l rakije šljive ili jabukovače. Boca treba stajati na suncu do 40 dana. Povremeno protresti bocu. Rakija od kleke ima specifičnu žutu boju.

Prava klekovača se dobiva kada se plodovi koriste s plodovima šljive ili se dodaju u meku rakiju. Specifičan okus rakije se postiže pažljivom destilacijom.

Rakija se koristi i za obloge kod bolnih zglobova, artritisa, gihta.

Ulje za masažu

U staklenu bočicu se doda 100 ml maslinova ulja, 10 kapi eteričnog ulja borovice, 8 kapi eteričnog ulja ružmarina, 8 kapi eteričnog ulja timijana i 8 kapi eteričnog ulja limuna. Smjesa se promiješa i čuva u staklenoj bočici na hladnom i tamnom mjestu, a koristi se za masažu bolnih mjesta na tijelu, najčešće za ublažavanje bolova kod artritisa i reume.

Upotreba u veterinarskoj medicini

Poznato je da plodovi borovice povećavaju apetit domaćih životinja i djeluju protiv kolika, pa se zdrobljene smrekinje dodaju u hranu za životinje. Eterično ulje borovice pomiješano sa svinjskom masti kao i smjesa usitnjenih plodova i masti koristi se za liječenje kožnih bolesti. Za raskuživanje prostorija u kojima se drže životinje prostorije su se u prošlosti dimile tako da su se u njima palile grane borovice.

Recept za tinkturu od borovice

U pola litre alkohola, rakije, votke ili gina stavimo dvije šake zrelih tamno plavih bobica, te dvije šake sitno narezanih grančica s iglicama, sve to stavimo na sjenovito mjesto 21 dan uz povremeno protresanje. Nakon toga procijedimo u tamnu bocu i čuvamo na sjenovitu mjestu.

Tim pripravkom mažemo bolesne zglobove i mišiće a možemo koristiti kao kapi tako da nakapamo 11 do 21 kap na kocku šećera i lagano rastopimo u ustima pa propustimo kroz grlo.

Tinktura se može koristiti i za masažu kod išijasa i neuralgija ili razblažena hladnom, prokuhanom vodom kao oblog kod rana i kožnih bolesti.

Kompot za bolju probavu i jačanje apetita

Kompot se dobiva kada se plodovi borovice skuhaju sa šećerom. Kompot se pije, a plodovi se pojedu.

Borovica kao začin

Antimikrobno djelovanje eteričnog ulja borovice razlog je što su plodovi borovice bili često korišten začin kod teško probavljive hrane i prirodni konzervans u davna vremena kada nije bilo hladnjaka. Zahvaljujući ugodnom, aromatičnom mirisu i gorkasto smolastom okusu njihova se upotreba u kulinarstvu zadržala i danas. Svježe ili osušene, cijele ili nagnječene, bobice borovice se dodaju ribljim juhama, marinadama, paštetama, kobasicama, umacima, varivima, kiselom kupusu, pečenom mesu, a osobito divljači.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.