Bradikardija (usporen rad srca)

Bradikardija (usporen rad srca) – uzrok, simptomi i liječenje

Simptomi

Bradikardija je medicinski naziv za smanjenje broja otkucaja srca odraslog čovjeka na manje od 60 otkucaja u minuti. Normalno srce kuca od 60 do 100 puta u minuti. Dijagnoza bradikardije znači da vaše srce kuca sporije od 60 otkucaja u minuti, povremeno ili stalno.

Iako usporeni rad srca može biti normalan za neke osobe, kao što su sportaši, drugim osobama može izazivati neugodne simptome ili predstavljati opasno stanje.

Kod dojenčadi, bradikardija predstavlja stanje u kojem je srčana frekvencija manja od 100 otkucaja srca u minuti jer je kod njih normalna brzina otkucaja srca u mirovanju veća nego u odraslih.

Bradikardija se najčešće manifestira bez pojave drugih simptoma, sve dok frekvencija ne padne ispod 50 otkucaja srca u minuti. Neki od simptoma bradikardije su: omaglica, umor, slabost, palpitacije (osjećanje lupanja srca) te nelagoda u prsima.

Bradikardija je pojava koja može biti uzrokovana poremećajima u radu srca ili bolestima srca.

Koji je uzrok?

Bradikardija se većinom javlja kod starije populacije. Mogući uzroci bradikardije su oštećenje srčanog tkiva koje je povezano s procesom starenja, oštećenje srčanog tkiva koje je posljedica srčanih oboljenja ili prijašnjeg srčanog udara, hipertenzija (visok krvni tlak), urođena srčana mana (poremećaj srca koji je bio prisutan pri rođenju, miokarditis (infekcija srčanog tkiva), komplikacije koje nastaju kao posljedica operacije srca, poremećaj elektrolita, prekid disanja tijekom spavanja, reumatska groznica, lupus, hemokromatoza, neki lijekovi.

Simptomi bradikardije

Ako imate bradikardiju, vaš mozak i drugi organi možda ne mogu dobivati dovoljnu opskrbu kisikom koja im je potrebna. Kao rezultat toga, možete iskusiti ove simptome bradikardije:

  • Osjećaj dolaska nesvjestice ili nesvjestica (sinkopa)
  • Vrtoglavica
  • Slabost
  • Umor
  • Kratkoća daha
  • Bolovi u prsima
  • Poremećen san
  • Zbunjenost ili oštećenje pamćenja
  • Lako umaranje za vrijeme fizičke aktivnosti

Kada je spor otkucaj srca normalan?

Ritam otkucaja srca sporiji od 60 otkucaja u minuti može biti normalan za neke ljude, posebno za zdrave, mlade osobe, ili profesionalne sportaše. U tim slučajevima, bradikardija se ne smatra zdravstvenim problemom.

Bradikardija – posljedice

Posljedice bradikardije razlikuju se ovisno o tome koliki je broj otkucaja srca. Najčešće posljedice neliječene bradikardije su česte nesvjestice, nemogućnost srca da pumpa dovoljno krvi te smrt koja je posljedica iznenadnog srčanog zastoja.

Osobe koje u povijesti obiteljske bolesti imaju iznenadnu srčanu smrt trebale bi se podvrgnuti dijagnostici jer je većina srčanih bolesti i poremećaja nasljedna. Ako oba roditelja imaju neku vrstu poremećaja u radu srca, šanse da će dijete razviti taj ili neki drugi poremećaj su iznimno visoke.

Vrste aritmije

Razumijevanje uobičajenih izraza vezanih za srčane aritmije pomaže u shvaćanju vrste ovog problema. Aritmije označavaju nepravilnosti u srčanom ritmu, a možemo ih kategorizirati u tri osnovne grupe:

Broj otkucaja – ako je broj otkucaja snižen ili manji od 60 u minuti, riječ je o bradikardiji. Ubrzani rad srca, odnosno broj otkucaja iznad 100 otkucaja u minuti naziva se tahikardija. Kod nekih osoba je 100 otkucaja normalna vrijednost koju nije potrebno ispravljati lijekovima.
Položaj – problematični položaj pomaže nam definirati aritmije. Supraventrikularni ritam je onaj koji potječe iz srčane pretklijetke. U tom slučaju je riječ o gornjim srčanim šupljinama, odnosno atriju. Ventrikularna aritmija je rezultat problema u srčanim klijetkama.
Nepravilnosti – jesu li otkucaji srca konstantni ili postoji određeni poremećaj ritma koji prelazi granice normalnog. Brzi nepravilni ritam može biti naznaka fibrilacije atrija.

Vrste bradikardija

Disfunkcija sinusnog čvora ili sindrom bolesnog sinusa (eng. sick sinus syndrom) – sinusni čvor je prirodni pacemaker srca, od kojeg kreće svaki otkucaj srca električnim signalom. Normalno, signal putuje iz sinusnog čvora prema atriju (pretklijetka – gornja srčana komora) pa potom dalje do ventrikula (klijetka – donja srčana komora).

Kada sinusni čvor ne radi ispravno, on može pokretati signale suviše sporo, ili ih može pokretati normalno, no blokada sinusnih čvorova može spriječiti neke od signala u dolasku do atrija. Neke osobe sa sindromom bolesnog sinusa mogu doživjeti ubrzani rad srca (tahikardija), dok se kod drugih sindrom može očitovati kao usporeni rad srca, ili pak izmjenične epizode bradikardije i tahikardije (ponekad se to naziva Tachy-Brady sindrom).

Atrioventrikularni blok označava blokadu „AV čvora“, odnosno blokadu električnog signala na putu od atrija do ventrikula. AV blok može odgoditi električne signale ili ih blokirati u potpunosti, a može se dijagnosticirati u tri stupnja:

Prvi stupanj – blokirani signali putuju kroz AV čvor sporije nego obično, no još uvijek mogu doći do komore.
Drugi stupanj – dio signala u potpunosti je blokiran te oni ne mogu doći do komore. Drugim riječima, ovo stanje uzrokuje preskakanje otkucaja srca.
Treći stupanj – ili potpuna blokada, može biti vrlo ozbiljan. U ovom slučaju svi signali su blokirani između atrija i ventrikula, što prisiljava komore da stvaraju vlastite signale, no oni su znatno sporiji, nepravilni i manje učinkoviti.

Testovi i dijagnoza bradikardije

Vaš liječnik će naručiti seriju testova kako bi izmjerili vaš srčani ritam, uspostavili vezu između sporog srčanog ritma i vaših simptoma i identificirali uvjete koji mogu biti uzrok bradikardije.

Elektrokardiogram (EKG)

Elektrokardiogram ili EKG, je primarni alat za procjenu bradikardije. EKG koristi male senzore (elektrode) koji su pričvršćeni na prsima i rukama kako bi snimali električne signale koji putuju kroz vaše srce. Liječnik može tražiti određeni uzorak u signalu kako bi se utvrdilo koju vrstu bradikardije imate.

Liječnik također može predložiti korištenje prijenosnog EKG uređaja, za uporabu kod kuće, kako bi dobili više informacija o srčanom ritmu te pomogli uspostaviti vezu između sporog ritma srca i pojave simptoma. Ti uređaji obuhvaćaju:

Holter monitor

Ovaj prijenosni EKG uređaj nosi se u džepu, na remenu ili na naramenici. On je u mogućnosti snimati srce i pratiti njegove aktivnosti u cijelom 24-satnom periodu, koji osigurava vašem liječniku produženi pregled ritma srca. Liječnik će vas vjerojatno tražiti da vodite dnevnik tijekom tih 24 sata. Opisat ćete simptome koje ste iskusili i zapisati vrijeme kada su nastali.

Snimač događaja

Ovaj prijenosni EKG uređaj je namijenjen za praćenje vaših srčanih aktivnosti tijekom nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci. Možete ga uključiti samo kad se pojave simptomi koji mogu biti povezane sa usporenim srčanim ritmom. Kada osjetite simptome, uključite uređaj i EKG traka pokazuje snimak prethodnih i sljedećih nekoliko minuta. Ovo će omogućiti liječniku da vidi vaš srčani ritam za vrijeme simptoma.

Liječnik također može koristiti EKG uređaj dok obavlja druge pretrage kako bi bolje razumio uzrok bradikardije. Ovi testovi uključuju:

Tilt table test

Ovaj test pomaže liječniku da bolje razumije kako vaša bradikardija doprinosi nesvjesticama. Ležite ravno na posebnom stolu, a zatim se stol nagne kao da stojite. Promjene u položaju mogu izazvati nesvjesticu, što omogućuje liječniku da uspostavi korelaciju između srčanog ritma i epizoda nesvjestica.

Test za vrijeme vježbanja

Vaš liječnik može pratiti stopu srčanog ritma dok hodate na pokretnoj traci ili se vozite na stacionarnom biciklu, kako bi vidio da li se srčani ritam povećava normalno odgovarajući na tjelesnu aktivnost.

Laboratorijski i ostali testovi

Liječnik će zatražiti krvni nalaz kako bi vidio da li ima uvjeta koji mogu pridonositi bradikardiji, kao što su infekcije, hipotireoza ili elektrolitska neravnoteža. Ako sumnja za doprinose bradikardiji pada na apneju za vrijeme spavanja, možete proći testove koji prate san.

Bradikardija – liječenje

Liječenje bradikardije uvelike ovisi o njezinom temeljnom uzroku te ozbiljnosti simptoma. Ako bradikardija uzrokuje učestale ili opasne simptome, srčani ritam moguće je ispraviti ugradnjom pacemakera (elektrostimulator srca).

Bradikardija uzrokovana lijekovima često može biti korigirana jednostavnim prestankom ili promjenom konzumacije lijekova, uz liječničku suglasnost, naravno. Neki od lijekova koji su namijenjeni liječenju drugih srčanih bolesti ili poremećaja – mogu izazvati bradikardiju.

Ako promjena lijekova ili ukidanje neke terapije ne pokažu rezultat – ugradnja pacemakera je neophodna.

Bradikardija uzrokovana starenjem najčešće zahtijeva ugradnju pacemakera. Većina asimptomatskih bradikardija je prolazna i ne zahtijeva ozbiljno liječenje.

Prevencija bradikardije

Najučinkovitiji način da se spriječi bradikardija je da se smanji rizik od srčanih bolesti. Ako već imate bolest srca, pratite ju i slijedite plan liječenja kako bi smanjili rizik od bradikardije.

Prevencija bolesti srca

Liječite ili uklonite faktore rizika koji mogu dovesti do bolesti srca. Poduzmite sljedeće korake:

  • Vježbajte i zdravo se hranite. Živite zdravo. Redovito vježbajte, jedite zdravu hranu, bogatu voćem, povrćem i integralnim žitaricama.
  • Održavajte zdravu tjelesnu težinu. Ako ste preteški, povećava se rizik od razvoja bolesti srca.
  • Držite krvni tlak i kolesterol pod kontrolom. Napravite promjene u načinu života i uzimajte lijekove kako je propisano radi ispravljanja visokog krvnog tlaka (hipertenzija) ili visokog kolesterola.
  • Nemojte pušiti. Ako pušite i ne možete prestati sami, razgovarajte sa svojim liječnikom o strategijama ili programima koji će vam pomoći da prestanete pušiti.
  • Ako pijete, činite to umjereno. Ako konzumirate alkohol, pijte umjereno. Za neke zdravstvene uvjete preporučljivo je u potpunosti izbjegavati alkohol. Pitajte svog liječnika za savjet specifičan za vaše stanje. Ako ne možete kontrolirati svoje konzumiranje alkohola, razgovarajte sa svojim liječnikom o uključenju u program za liječene alkoholičare.
  • Ne konzumirajte droge. Razgovarajte sa svojim liječnikom o potrebnom programu za vas ako trebate pomoć pri odvikavanju od droga.
  • Kontrolirajte stres. Izbjegavajte nepotreban stres i naučite usvajati tehnike za svladavanje stresa na zdrav način.
  • Idite na redovne preglede. Odlazite na redovite preglede i izvještavajte liječnika o bilo kakvim znakovima ili simptomima.

Pratite i liječite postojeću bolest srca

Ako već imate bolest srca, postoje koraci koje možete poduzeti kako bi smanjili rizik od razvijanja bradikardije ili drugih poremećaja srčanog ritma:

Slijedite plan. Budite sigurni da razumijete svoje plan liječenja i konzumirajte sve lijekove kako je prepisano.

Izvijestite o promjenama odmah. Ako se vaši simptomi promjene, pogoršaju ili se razviju novi simptomi, javite odmah liječniku.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *