Brownov sindrom je rijetko stanje oka koje uzrokuje ograničeno kretanje oka prema gore i prema nosu. To znači da osoba s Brownovim sindromom ne može podići oko kada je oko okrenuto prema nosu. To može dovesti do dvostrukog vida, kose glave ili abnormalnog položaja oka. Brownov sindrom je nazvan po Haroldu W. Brownu, američkom oftalmologu koji ga je prvi opisao 1950. godine.
Koji su uzroci Brownovog sindroma?
Uzroci Brownovog sindroma su različiti, ovisno o tome je li stanje prisutno od rođenja ili se razvilo kasnije u životu. Evo nekih mogućih uzroka:
- Kongenitalni Brownov sindrom je najčešći i obično je uzrokovan abnormalnim vezivanjem tetive mišića koji podiže oko (trohlearni mišić) za kost očne šupljine. Ovo sprječava normalno klizanje tetive i ograničava kretanje oka. Nije poznato što uzrokuje ovu anomaliju, ali se smatra da postoji genetska predispozicija.
- Stečeni Brownov sindrom može biti uzrokovan raznim faktorima koji oštećuju ili upale tetivu ili mišić koji podiže oko. Neki od tih faktora su:
- Trauma, kao što su ozljede oka ili lica.
- Upala, kao što su sinusne infekcije, orbitalni celulitis, trohleitis ili tenosinovitis.
- Infekcija, kao što su bakterijske, virusne ili gljivične infekcije koje zahvaćaju oko ili okolno tkivo.
- Tumor, kao što su benigni ili maligni tumori koji rastu u očnoj šupljini ili pritiskaju na tetivu ili mišić.
- Operacija, kao što su kirurške korekcije strabizma, katarakte, glaukoma ili drugih stanja oka koje mogu oštetiti ili promijeniti položaj tetive ili mišića.
- Autoimune bolesti, kao što su reumatoidni artritis, Sjögrenov sindrom ili tiroidna bolest oka, koje mogu uzrokovati upalu ili oticanje tetive ili mišića.
U nekim slučajevima, uzrok Brownovog sindroma nije poznat (idiopatski) i može se spontano poboljšati ili pogoršati.
Koji su simptomi Brownovog sindroma?
Simptomi Brownovog sindroma mogu biti različiti, ovisno o težini i uzroku stanja. Neki od mogućih simptoma su:
- Ograničeno kretanje oka prema gore i prema nosu. Znači da osoba s Brownovim sindromom ne može podići oko kada je oko okrenuto prema nosu.
- Dvostruki vid, posebno kada se gleda prema gore ili prema nosu. Ovo se događa jer se oči ne poravnavaju pravilno i stvaraju dvije različite slike.
- Kosa glava, obično nagnuta prema suprotnoj strani zahvaćenog oka. Na ovaj način se izbjegne dvostruki vid i poboljša vidna oštrina.
- Abnormalan položaj oka, obično spušten prema dolje i prema nosu. Događa se jer se oko ne može podići dovoljno visoko da bude u ravni s drugim okom.
- Razlika u veličini zjenica (anizokorija). Događa se jer se zjenica zahvaćenog oka širi više od zjenice zdravog oka kada se gleda prema gore.
- Bol, crvenilo ili oticanje oka. Ovo se događa ako je Brownov sindrom uzrokovan upalom, infekcijom, traumom ili tumorom.
- Klik ili pucketanje koje se čuje ili osjeti kada se pomakne oko. Ovo se može dogoditi ako je tetiva mišića koji podiže oko zadebljana ili zakačena za kost očne šupljine.
- Ptoza (spušteni kapak). Događa se ako je mišić koji podiže kapak oslabljen ili oštećen.
Dijagnoza Brownovog sindroma
Dijagnoza Brownovog sindroma se obično postavlja na temelju pregleda oka i testova kretanja oka. Liječnik će provjeriti vid, poravnanje oka, reakciju zjenice i raspon pokreta oka. Liječnik će također pitati o povijesti bolesti, simptomima i mogućim uzrocima stanja. U nekim slučajevima, mogu biti potrebne dodatne pretrage, kao što su rendgenski snimak, magnetska rezonanca (MR), kompjuterizirana tomografija (CT) ili ultrazvuk, kako bi se isključili drugi uzroci ograničenog kretanja oka.
Glavni znak Brownovog sindroma je ograničeno podizanje oka prema gore i prema nosu. Ovo se može vidjeti kada se uspoređuje kretanje oba oka u različitim položajima pogleda. Također se može primijetiti razlika u veličini zjenica ili položaju kapaka između zahvaćenog i zdravog oka.
Da bi se potvrdila dijagnoza Brownovog sindroma, liječnik može napraviti test prisilne duktacije. To je test koji se sastoji od lagane manipulacije oka prstima ili pincetom, kako bi se provjerilo postoji li mehanička prepreka kretanju oka. Ako je test pozitivan, to znači da postoji ograničenje tetive ili mišića koji podiže oko. Ako je test negativan, to znači da postoji drugi razlog za ograničeno kretanje oka, kao što je slabost mišića ili živca.
Test prisilne duktacije se obično radi pod općom anestezijom, jer je bolan i neugodan za pacijenta. Stoga se ne preporučuje raditi ga u djece bez anestezije
Liječenje Brownovog sindroma
Liječenje Brownovog sindroma ovisi o težini, uzroku i dobi pacijenta. U nekim slučajevima, Brownov sindrom se može spontano poboljšati ili nestati bez liječenja. U drugim slučajevima, liječenje može uključivati:
- Nošenje naočala ili kontaktnih leća za korekciju vida i sprječavanje dvostrukog vida. Ovo može biti dovoljno za pacijente s blagim ili povremenim simptomima.
- Primjena kapi za oči ili masti za smanjenje upale ili infekcije. Ovo može biti korisno za pacijente s Brownovim sindromom uzrokovanim upalnim ili infektivnim stanjima.
- Vježbe za oči za poboljšanje koordinacije i fleksibilnosti oka. Može biti korisno za pacijente s Brownovim sindromom koji imaju slabost mišića ili živca.
- Botulinum toksin (Botox) injekcije za opuštanje mišića koji ograničavaju kretanje oka. Može biti korisno za pacijente s Brownovim sindromom koji imaju zadebljanje ili zakačenje tetive ili mišića.
- Kirurška korekcija tetive ili mišića koji uzrokuju Brownov sindrom. Može biti potrebno za pacijente s Brownovim sindromom koji imaju trajno ili teško ograničenje kretanja oka, dvostruki vid, kose glave ili abnormalan položaj oka.
Kirurška korekcija Brownovog sindroma se obično radi pod općom anestezijom i može uključivati različite tehnike, kao što su:
- Produljenje, oslabljenje ili presijecanje tetive ili mišića koji podiže oko.
- Presađivanje ili premještanje tetive ili mišića koji podiže oko na drugo mjesto na očnoj jabučici.
- Operacija na drugom mišiću oka koji pomaže u kretanju oka prema gore ili prema dolje, kako bi se uskladilo oko s Brownovim sindromom.
Kirurška korekcija Brownovog sindroma može poboljšati kretanje oka, vid i izgled, ali može imati i neke rizike i komplikacije, kao što su:
- Infekcija, krvarenje, ožiljci ili oštećenje oka ili okolnog tkiva.
- Prekomjerna ili nedovoljna korekcija, koja može zahtijevati dodatnu operaciju.
- Novi ili pogoršani simptomi, kao što su dvostruki vid, kose glave, ptoza ili drugi poremećaji kretanja oka.
Reference:
Brown Syndrome. In: Adam MP, Ardinger HH, Pagon RA, Wallace SE, Bean LJH, Mirzaa G, Amemiya A, editors. GeneReviews® [Internet]. Seattle (WA): University of Washington, Seattle; 1993-2021. 2019 Nov 21 [updated 2020 Aug 27].
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK563210/
Kekunnaya R, Gupta A, Sachdeva V, Rao HL, Vaddavalli PK. Brown syndrome: clinical features, management, and outcomes. J AAPOS. 2012 Dec;16(6):512-7. doi: 10.1016/j.jaapos.2012.08.010. PMID: 23237737; PMCID: PMC8697048.
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC8697048/
Brown Syndrome. Cleveland Clinic. 2020.
https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/24195-brown-syndrome
Brown Syndrome. Oxford University Hospitals NHS Foundation Trust. 2018.
https://www.ouh.nhs.uk/patient-guide/leaflets/files/64741Pbrowns.pdf
Brown Syndrome. National Organization for Rare Disorders. 2017.
https://rarediseases.org/rare-diseases/brown-syndrome/
Brown Syndrome. American Association for Pediatric Ophthalmology and Strabismus. 2019.
https://aapos.org/glossary/brown-syndrome
Brown Syndrome. EyeWiki. 2020.
https://eyewiki.aao.org/Brown_Syndrome
Brown Syndrome. WebMD. 2020.
https://www.webmd.com/eye-health/what-is-brown-syndrome
Mandal A. What is Brown Syndrome? News Medical. 2019.
https://www.news-medical.net/health/What-is-Brown-Syndrome.aspx
Slika je napravljena pomoću AI.
