Bršljan

Bršljan kao lijek

Korisni savjeti Savjeti o prehrani

Neke biljke prepoznaju na svojim staništima samo stručnjaci. Bršljan prepoznaju svi. Ova zanimljiva, neobično otporna, puzajuća biljka obrasta cijele kuće ili stabla i katkad je prava napast. No, zanimljivo, vrlo malo ljudi doista zna koliko je ljekovit. Kad bi samo sve žene znale koliko je djelotvoran kod celulita, drukčijim bi očima gledale obrasle zidove.

Bršljan je prava zvijezda fitoterapije i stoljećima upotrebljavani lijek protiv kašlja. U oštroj konkurenciji brojnih biljaka koje se koriste protiv kašlja, a uključuju sljez, divizmu, trputac, jaglac, plućnjak i divizmu, bršljan je odnio punu marketinšku pobjedu na tržištu. Budućnost bršljana je sve samo ne neizvjesna. Prije svega jer je planetarni hit u tretmanu celulita: želja za ljepotom nikad nije pitala za vrijeme ili cijenu.

Bršljan je grmoliki puzavac koji se brojnim stabljičnim korijenjem penje po drveću, Iako se često misli da bršljan šteti drveću (kao imela), to nije tako nego se bršljan penje po drveću samo iz razloga da dođe do više svjetla.

Listovi bršljana su zimzeleni, mlađi sa dlakama a stariji bez. S gornje strane su najčešće tamnozeleni a sa donje svijetlozeleni. Cvjetovi su zelenkansto-žuti, sakupljeni u okrugli cvat. Iz cvjetova se razvijaju plavi plodovi koji su otrovni. U medicini se koristi list i u manjoj mjeri drvo.

Vrijeme sabiranja i nalazište

Listovi bršljana mogu se brati cijelu godinu, iako je sadržaj ljekovitih tvari najveći prije cvatnje (rana jesen).
Sabrani listovi se postepeno suše na zraku. Što se nalazišta tiče, bršljan je vrlo česta biljka te ga se može lako naći u bilo kojoj šumi na drveću, ili pak na tlu.
Također nije rijetkost da se bršljan penje i po starim zidovima u urbanim sredinama, a dobro podnosi i kamenita i vapnenasta tla, voli vlažan zrak.

Bršljan kao lijek

Riječ je o vrlo ljekovitoj biljci koja se koristi od najdavnijih vremena.
Već od davnih vremena bršljan je stekao iznimnu važnost u medicini i postao je jedan od glavnih sastojaka za liječenje kašlja. Ljekoviti bršljan, o kojemu je ovdje riječ, raste posvuda oko nas, a botaničko mu je ime “Hedera helix Linné”. Plodovi bršljana (bobice) su otrovni, međutim pojedini spojevi izdvojeni iz lista bršljana posebnim metodama su ljekoviti i najčešće se koriste samo u obliku gotovih farmaceutskih pripravaka.

Tri su ljekovita načina djelovanja bršljana na dišni sustav:

  • Olakšava iskašljavanje – saponini iz lišća olakšavaju iskašljavanje jer otapaju gustu sluz u bronhima.
  • Ublažava kašalj – otopljena sluz može se uklanjati trepetljikama, čime se olakšava kašalj i smanjuje potreba za kašljanjem.
  • Pomaže u suzbijanju napadaja kašlja – smanjivanjem potrebe za kašljanjem opuštaju se mišići bronha, olakšava disanje i smanjuje grčeviti kašalj. Zbog učinkovitog djelovanja na dišne putove ova ljekovita biljka se upotrebljava i prilikom borbe protiv astme.

Za lijek se upotrebljavaju listovi i plod. Listovi bršljana služe kod problema sa dišnim sistemom, posebno kod dugog i nadražajnog kašlja. Olakšava iskašljavanje i razrijeđuje sluz. Njihova vanjska primjena pogodna je kod gljivičnih infekcija kože i povoljno djeluje na celulit.

Bršljanov list već u malim količinama djeluje na krvne stijenke i srce. Koristi se za liječenje bolesti slezene, polipa u nosu, bolesti očiju, mekih kostiju, kamenca i pijeska u bubrezima, upale mokraćnog mjehura i bijelog pranja kod žena.

Koristi se, zatim, u liječenju kožnih bolesti, rana i skrofulozne djece (koju je potrebno kupati u uvarku od bršljanova lista).

Bršljanov plod potrebno je oprezno koristiti. Miješanjem s preslicom i nanom koristi se u liječenju nekih unutrašnjih bolesti. Sa velikim se oprezom čaj od lista bršljana može upotrijebiti za reumatske i žučne tegobe, za čišćenje kože, čišćenje krvnih žila kod arterioskleroze, kod upale želuca i crijeva, te za regulaciju ciklusa mjesečnice, te kod kašlja, bronhitisa i astme.

Ušmrknut bršljanov sok liječi od nosnih polipa. Ako se svake večeri kosa ispire čajem od lista bršljana, ukloniti će se perut, a pijenjem će se očistiti tijelo od trovanja pesticidima i štetna radioaktivna zračenja. Nije preporučljivo uzeti više od dvije žlice usitnjenog lista bršljana u litri vode. Bobice bršljana ne ostavljajte na dohvat male djece i nemojte ih koristiti za pripravljanje čaja.

Kemijski sastav i farmakološko djelovanje

Ljekoviti dijelovi biljke su listovi i dijelovi stabljike s cvjetovima, ali se kao droga upotrebljavaju samo listovi (Hederae helicis folium) koji se beru u svibnju ili lipnju i nakon sušenja koriste za proizvodnju raznih pripravaka.

Listovi sadrže sastavnice koje pripadaju različitim skupinama spojeva. Ključna za farmakološko djelovanje je smjesa različitih triterpenskih saponina (hederosaponina) i njihovih spojeva sa šećerima (saponozida), koji kao aglikon imaju hederagenin, oleanolnu kiselinu i 2beta-hidroksihederagenin. Može ih biti 2,5-6%. Tri dominantna saponina su: hederasaponin C, hederasaponin B i hederasaponin D (saponin K10). Pojedini hederasaponini zastupljeni su u različitim omjerima: (C:B:D:E:F:G:H:I) oko (1000:75:45:10:40:15:6:5). Među ostalim saponinskim spojevima najvažniji je alfa-hederin koji iz svježeg lista vjerojatno nastaje tijekom procesa njegova sušenja zbog hidrolitičkog cijepanja jednog od lanaca šećera na C-28 (slika br. 1.). Djelovanje saponina u najužoj je vezi s njihovim svojstvom topljivosti u vodi u kojoj stvaraju pjenu koja nastaje kao posljedica njihove površinske aktivnosti. U drogi se također nalaze i:

  • flavonoidi kao što su kvercetin i kemferol, uključujući njihove glikozide
  • derivati kavene kiselina i drugi fenolni spojevi
  • kumarinski glikozid skopolin
  • poliacetileni: falkarinol i dehidrofalkarinol
  • fitosteroli (stigmasterol, sitosterol, spinasterol, kampesterol i dr.)
  • eterična ulja (0,1-0,3% u svježem listu).

Primjena bršljana u pučkoj medicini vrlo je široka (unutarnja: kod bolesti jetre, slezene i žući, kod gihta i reume; vanjska: kod različitih upalnih bolesti kože, čireva, opeklina, upala živaca i vena, te protiv ušiju). Iako se neprestano ispituje njegova djelotvornost u olakšavanju svih nabrojanih bolesti i tegoba, znanstvena istraživanja su za sada sa sigurnošću potvrdila opravdanost njegove primjene kod upala dišnih putova praćenih kašljem, posebno kod kroničnih bolesti bronha. Odobren je kao biljni lijek i uvršten, između ostalog, u monografije Europske agencije za lijekove (EMEA), ESCOP-e (European Scientific Cooperative on Phytotherapy) te Europske farmakopeje i E Monografije.
Brojni farmakološki učinci bršljana koji su potvrđeni znanstvenim ispitivanjima, laboratorijskim pokusima i kliničkim studijama, rezultat su zajedničkog djelovanja svih aktivnih tvari koje ulaze u njegov sastav. Međutim, prema dostupnim podacima, najvažniju ulogu pri tome imaju spojevi iz skupine triterpenskih saponina.
Među potvrđenim djelovanjima bršljana monografije navode:

  • spazmpolitičku aktivnost za koju je utvrđeno da važnu ulogu imaju fenolni spojevi te hederasaponin C, alfa-hederin i hederagenin. Zbog relativno velikog udjela, saponinski spojevi ipak doprinose tom učinku više nego esteri kavene kiseline i drugi fenolni derivati;
  • sekretolitički učinak se javlja najvećim djelom kao posljedica površinske aktivnosti saponina. Njihovim prisustvom smanjuje se površinska napetost bronhijalne sluzi. U obliku monomolekularnog filma šire se iz ždrijela na okolnu sluznicu respiratornog trakta i tako djeluju lokalno na razrjeđivanje i izlučivanje guste bronhijalne sluzi. Saponini također nadražuju želučanu sluznicu i putem živčanog refleksa izazivaju povećanu sekreciju u bronhima čime se olakšava iskašljavanje razrijeđenog bronhijalnog sekreta, pa djeluju i kao ekspektoransi. Sekretolitičkom učinku pridonose uz saponine i fenolne sastavnice eteričnog ulja iz ekstrakta bršljana;
  • protuupalno djelovanje također se povezuje s aktivnostima alfa-hederina i hederasaponina C, iako u ovom slučaju, ovisno o vrsti i stupnju upalnog procesa, ponekad važniju ulogu imaju flavonski derivati;
  • antibakterijska aktivnost pripisuje se većem broju sastavnica bršljana. Naglasak mnogih istraživanja bio je ipak na antagonističkom djelovanju saponina na pojedine vrste mikroorganizama. Pri tome je utvrđeno da i oni imaju baktericidni učinak na veliki broj bakterija, uključujući i neke koje se svrstava među najrezistentnije na djelovanje standardnih antibiotika (Staphylococcus aureus, Salmonella para A, Shigella flexneri, Bacillus anthracis, Streptococcus mutans). Uz ostale spojeve, izraženu antibakterijsku aktivnost pokazao je falkarinol iz skupine poliacetilena;
  • antivirusno djelovanje bršljana referirano je još 1974. godine. Pri tome je pokusima in vitro utvrđeno zapaženo djelovanje triterpenskih saponina, posebno hederakozida C na redukciju virusa influence;
  • antifungalno djelovanje saponina raznih biljnih vrsta ima još dužu istraživačku povijest. Pri tome je poznato da različiti saponini ostvaruju učinke različitih intenziteta, ovisno o vrsti gljivica na koje djeluju. Najsnažnije djelovanje među saponinima bršljana pokazali su alfa-hederin i hederasaponin C, a zapaženu antimikotičku aktivnost imaju i falkarinon i falkarinol;
  • antagonističko djelovanje na jednostanične organizme (protozoa) poznato je od davnine, a potvrđeno istraživanjima proteklih desetljeća. Pokusima je dokazana djelotvornost smjese saponina bršljana u uništavanju raznih jednostaničnih organizama (Fasciola hepatica, Dicrocoelium lanceolatum, Leishmania infantum i L. tropica, Trypanosoma brucei i dr.);
  • hepatoprotektivno djelovanje još je jedno od dokazanih svojstava bršljanovog lista. Utvrđeno je, između ostalog, da alfa-hederin utječe na povećanje sadržaja glutationa (GHS) u jetri, čime pridonosi njezinoj detoksicirajućoj ulozi, posebno kod trovanja izazvanih kemijskim agensima;
  • antioksidativna aktivnost bršljana vrlo je važna za njegovo ukupno farmakološko djelovanje. Uz neosporan učinak flavonskih derivata, antioksidativna aktivnost usko je povezana s mehanizmom djelovanja svih saponina, među kojima najsnažnije djeluju, ponovo, alfa-hederin i hederasaponin C;
  • antieksudativni učinak također je posljedica djelovanja saponinskih spojeva u bršljanu.
  • Sve spomenute aktivnosti čine bršljan djelotvornom pomoći kod katara gornjih dišnih putova kao i kod kroničnih upalnih bronhijalnih bolesti praćenih kašljem. Njegove sastavnice razrjeđuju gustu sluz nakupljenu u bronhima i pospješuju iskašljavanje (djeluju ekspektorantno). Pored toga, djeluju spazmolitično (opuštajuće na glatke mišiće dišnih putova) čime se ublažava podražaj na kašalj. Antimikrobna i protuupalna aktivnost pridonose ukupnom učinku koji se manifestira u smanjenju upalne reakcije i olakšanju disanja.

Zbog širokog spektra djelovanja, bršljan se koristi i kod suhog i kod produktivnog kašlja te kod katara pušača. Najviše se ipak upotrebljava za razrjeđivanje sluzi pri upornu, suhu kašlju, hripavcu i spastičnom bronhitisu.

Eksperimenti kojima je uz protuupalno dokazano i analgetičko djelovanje, pridonijeli su pojašnjenju primjene bršljana u tradicionalnoj medicini u svrhu olakšavanja glavobolje, bolova u leđima ili u tretmanima upalnih procesa kao što su hemoroidi, reumatizam ili koronični giht.

Čaj od bršljana

Čaj od bršljana pripremamo od jedne žlice suhih listova (0,9 grama). Treba ih preliti šalicom vruće vode i ostaviti tako 10 minuta. Zasladiti ga medom i piti po dvije do tri šalice na dan. Koristi se i izvana, kao kupka za noge, ako ste skloni gljivičnim infekcijama, kao i za ispiranje rana. Čaj se pije samo kraće vrijeme (najduže dva tjedna). Ovaj čaj katkad se koristi i za reumatske tegobe, za čišćenje kože i čišćenje krvnih stijenki.

Čaj za astmu i bronhitis

Za čajnu mješavinu potrebna je po 1/5 lista bršljana, vrhovi plućnjaka, cvjeta jaglaca, vrhova marulje ( Calamintha officinalis), te lista i cvijeta crnoga sljeza. Četiri kašike čajne mješavine preliti litrom vrele vode, ostaviti poklopljeno dvadesetak minuta, procijediti i piti po 1,5 dl zaslađeno medom od kestena, 5 – 7 puta dnevno.

Tinktura od jabučnog octa

Sitno narežite bršljanovo lišće i njime napunite teglu. Do vrha nalijte jabučni ocat i ostavite da stoji na toplom mjestu tjedan dana. Ova tinktura je odličan lijek protiv kožnih bolesti – oboljelo mjesto treba mazati tinkturom tijekom 10 dana.

Kupka

Kupke od bršljana bile su dugo zaboravljene, a potom su početkom ovog stoljeća ponovno postale popularne. Modernu upotrebu kod celulita potaknula su istraživanja djelovanja aktivnih spojeva na vene i enzime koji grade međustanični matriks, odnosno održavaju zdravu funkciju tkiva.

Priprema kupke: 40 g listova prelijte litrom kipuće vode, ostavite 15 minuta, ocijedite i ulijte u kadu.

Vinski uvarak

Sitno narežite 50 g svježih listova i stavite u litru crnog vina. Lagano kuhajte da se količina tekućine upola smanji, procijedite, ohladite i dodajte još 500 ml kuhanog vina. Po jedna čaša pije se 8-10 dana prije doručka kao lijek protiv žučnih, bubrežnih i mokraćnih kamenaca.

Protiv kurjih očiju

Dobro usitnjena četiri svježa lista bršljana treba svaku večer staviti na kurje oko, dobro omotati gazom i ostaviti da tako stoji najmanje jedan sat. Nakon 7-10 dana kurje oko će omekšati tako da će ga biti lako ukloniti.

Čaj za reumatske tegobe

Za čajnu mješavinu uzima se po 1/5 lista bršljana, lista i cvijeta gomoljaste suručice (Filipendula vulgaris), vrškova zlatnice (Solidago virgaaurea), vrškova ivanjskog cvijeća (Galium verum) i korijena jaglaca (Primula vulgaris). Tri žlice čajne mješavine preliti litrom uzavrele vode, ostaviti poklopljeno 10 minuta, procijediti i piti po 1,5 dl nezaslađeno, pola sata prije jela i između obroka, pet do sedam puta dnevno, nakon 14 dana pauza od 7 dana.

Oblog od listova

U anticelulitnim pripravcima koriste se i vodeni ekstrakti i uljni macerat lista bršljana.

Za razliku od nevena i gospine trave, macerat lista bršljana rijetko se spravlja u našim krajevima, premda je vrlo jednostavan za pripremu – dovoljno je potopiti suhi list bršljana u hladno prešano ulje poput badema, marelice, suncokreta, pa čak i masline, i ostaviti četiri tjedna.

Dobije se macerat vrlo neutralna mirisa koji se stoljećima koristi kod venskih tegoba, gljivičnih infekcija kože, a u modernim vremenima i protiv celulita.

U tradicionalnoj medicini, kupke od bršljana koristile su se kod reumatskih tegoba. Premda je ta upotreba danas zaboravljena, nije za odmet zapamtiti ovaj podatak – kupke od bršljana doista je lako spraviti.

Sirup

Oprano svježe lišće iscijediti u sokovniku ili istisnuti sirup tako da se mljeveni listovi procijede kroz gazu. 1 litru dobivenog soka pomiješati sa 2 kg meda ili prokuhati 10 minuta sa 2 kg šećera. Uzima se 4-5 puta dnevno po jedna žlica.

Uljni macerat

Staviti suhi list bršljana u hladno prešano ulje badema, marelice, suncokreta ili masline i ostaviti mjesec dana te procijediti.

Ulje pomaže protiv celulita, tegoba s venama i gljivičnih infekcija kože. Zahvaćena mjesta treba redovito mazati uljem, a dobro ga je kombinirati s kupkama.

Protiv uboda kukaca

Kod uboda ose ili pčele bol možemo ublažiti tinkturom bršljana, a ako je nemamo možemo posegnuti za svježim sokom od zgnječenih listova bršljana. List bršljana možemo samljeti u stroju za meso, močiti u alkoholu sat-dva, protisnuti kroz gazu i upotrijebiti.

Gel od bršljana protiv celulita

Uzeti po 50 ml tinkture lista bršljana, ulja cvjetova nevena i ulja korijena čička na jednu litru otopljene neslane svinjske masti ili maslaca. Miješati i zagrijati na oko 70 C te dodati 50 ml otopljenog pčelinjeg voska, razliti u posudice i dobro zatvoriti. Svaku večer petnaestak minuta utrljavati mast u kožu gdje se pojavio celulit.

Čaj od bršljana za mršavljenje

Čaj za pojačani metabolizam i izlučivanje, koji se koristi uz ovaj tretman, priprema se na sljedeći način: u jednakim dijelovima se uzmu vrhovi plućnjaka, vrhovi oputine, vrhovi konopljuše – ( Eupatorium cannabinum ), vrhovi zlatnice i korijen jaglaca, tri žlice čajne mješavine preliti litrom uzavrele vode, ostaviti poklopljeno dvadeset minuta, procijediti i piti mlaki nezaslađeni čaj, po 1,5 dl svaka tri sata. Kura traje 28 dana. Nakon toga se napravi prekid od 14 dana.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.