Brusnica

Brusnica kao lijek

Savjeti o prehrani

Brusnica je naziv koji obuhvaća nekoliko vrsta zimzelenih grmova iz roda Vaccinium, porodice Ericaceae, od kojih su najzastupljenije američka (Vaccinium macrocarpon) i europska brusnica (Vaccinium vitis-idaea). Plod brusnice je crvena tvrda bobica kiselkastog okusa. Može se naći u hladnijim dijelovima sjeverne hemisfere, a kod nas raste u Gorskom kotaru i Lici. Vrlo je otporna na hladnoću, može izdržati temperature do -40°C.

Brusnica se uzgaja u područjima s hladnijom klimom, a za rast zahtijeva vlažno, kiselo tlo. Najviše se uzgaja u Sjevernoj Americi – Kanada i SAD proizvode čak 98% ukupne svjetske proizvodnje.

U časopisu Advances in Nutrition, znanstvenici koji proučavaju bioaktivne sastojke hrane izvijestili su o djelovanju brusnica na crijevni mikrobiom, zdravlje srca i metabolizam.

Mikrobiom je pojam koji se sve češće spominje u svijetu znanosti. Radi se o zajednici od trilijun mikroba koji žive u ljudskom organizmu. Neki autori smatraju da je crijevna flora, važan dio mikrobioma, zapravo „zaboravljeni organ“ s presudno važnim utjecajem na autoimune bolesti kao što su dijabetes, reumatoidni artritis, mišićna distrofija, multipla skleroza i fibromialgija. Istražuje se povezanost mikrobioma odnosno njegovih poremećaja na pretilost, depresiju, bipolarni poremećaj i psihičke poremećaje uzrokovane stresom.

Kolika je važnost istraživanja mikrobioma ukazuje i činjenica da je Bijela kuća u svibnju 2016 objavila National Microbiome Initiative –NMI (Nacionalna inicijativa za mikrobiom) u kojoj će se izdvojiti 121 milijun $ za znanost iz tog područja.

Širom svijeta se provode mnogobrojna istraživanja o utjecaju pojedinih namirnica na mikrobiom. U Jean Mayer USDA Human Nutrition Research Center of Aging na Sveučilištu Tufts u Bostonu, otkriveno je da bi brusnica mogla imati vrlo izražen povoljni učinak.

Utvrđeno je da su brusnice visoko rangirane među bobičastim voćem po bogatstvu polifenola koji pospješuju zdravlje. Ali sada, novija istraživanja su pokazala da polifenoli brusnica mogu komunicirati s drugim bioaktivnim spojevima brusnica koje štite crijevni mikrobiom, djeluju antioksidativno i protuupalno te od njih ima koristi kardiovaskularni sustav, metabolizam i imunološki sustav.


Njeni se plodovi jedu svježi ili sušeni, od nje se može napraviti džem, pekmez ili sirup, u kulinarstvu se sjajno spaja kao slatka delicija u kombinaciji s mesom divljači, odlična je u kolačima i pitama, pije se i u obliku soka ili čaja, ali možda je najpoznatija po svojim ljekovitim svojstavima zbog kojih spada među najzdravije biljke svijeta.

Jedinstven sastav
Brusnica je niskokalorična i zdrava, 100 grama svježih plodova sadrži samo 15 kalorija, dok je energetska vrijednost 100 grama suhih brusnica 60 kalorija. Bogata je vlaknima, vitaminima i mineralima, među kojima dominiraju vitamini B skupine, vitamini C i A, minerali kalcij, kalij, magnezij, željezo, mangan, bakar. Bogata je bioflavonoidima i drugim antioksidansima koji imaju snažna ljekovita svojstva.

Brusnica – upotreba i djelovanje

Brusnica se danas najviše koristi za prevenciju infekcija mokraćnog mjehura, iako jednoznačni dokazi o načinu djelovanja u tom smislu nisu potpuni.

Nasuprot uvjerenju iz dvadesetih, izgleda da zakiseljavanje mokraće nije glavni razlog uspjeha konzumacije brusnice u tretmanu infekcija. Nove studije fokusirane su na sposobnost kemijskih spojeva iz brusnice da blokiraju priljepljivanje bakterija za stijenku mjehura. Ukoliko se bakterije ne prilijepe, lakše ih je mokraćom “isprati” iz organizma. To naročito vrijedi za žene koje imaju učestale, ponavljajuće, upale kod kojih je zamijećeno da se bakterije lako priljubljuju uz stijenku mjehura.

Slično ponašanje zamijećeno je u preliminarnim studijama koje sugeriraju da brusnica izgleda može spriječiti i priljepljivanje bakterije Helicobacter pylori (uzročnik čira) na stijenku želuca i dvanaesterca.

Brusnica i Helicobacter pylori

Bakterija Helicobacter pylori najčešći je uzročnik nastanka i opstanka čira na želucu i dvanaesniku.

Dvije dobro provedene studije na pacijentima s kroničnom helicobacter infekcijom, ali bez čireva, uzimali su sok od brusnice u periodu od 90 dana nakon čega je zamijećena značajno manja koncentracija bakterije u želucu.

Studija koja se bavila ulceroznim pacijentima (177 sudionika) kojima je prepisana tzv. OAC terapija (kombinacija tri antibiotika), kako bi eliminirala helicobacter iz želuca, uključila je polovinu bolesnika u program dodatne suplementacije sokom od brusnice.

Rezultati su donekle obećavajući, ali i iznenađujući. Naime, kombinacija antibiotika i brusnice naspram kombinacije antibiotika i placebo soka, generalno nije učinila statistički značajnu razliku. Međutim, kada su pregledni rezultati po spolovima, utvrđeno je kako su ženske osobe koje su uzimale i brusnicu imale bolji uspjeh pri iskorjenjivanju bakterije u odnosu na žene koje su uzimale samo antibiotike.

Istraživači se za sada ograđuju od generalnih smjernica i smatraju da su dodatna istraživanja neophodna kako bi potvrdili radi li se doista o koristi konzumacije brusnice ili o slučajnoj pojavi.

Jača oslabljeni imunitet

Crvene bobe bogate su vitaminima B i C, te željeznom, bakrom i manganom. Riječ je o moćnoj kombinaciji koja jača oslabljeni imunitet, pa je brusnice dobro jesti kada se želite oduprijeti sezonskim prehladama i gripama, ili kada se oporavljate od bolesti.

Pomaže pri mršavljenju

U stotinu grama svježih bobica nalazi se tek 15 kalorija, dok sušene brusnice imaju četiri puta veću kalorijsku vrijednost. Smatraju se dijetalnom namirnicom koju je poželjno konzumirati kada želite skinuti kilograme. Povrh svega, ove su bobice pune prehrambenih vlakana koje potiču probavu i rad metabolizma.

Protiv kolesterola

Istraživanja su pokazala da brusnica pozitivno djeluje i na zdravlje kardiovaskularnog sustava. Brusnica je, naime, djelotvorna u snižavanju razine ukupnog kolesterola i u sprečavanju oksidacije LDL kolesterola, za koji se smatra da je glavni uzročnik nastanka ateroskleroze i koronarne bolesti srca. Smatra se da se taj pozitivan učinak može pripisati visokom udjelu antioksidansa bioflavonoida i polifenola, koji je u brusnici viši nego u ostalom voću. Brusnica obiluje i taninima, koji su važni za zdravlje srca. Ovo voće, osim toga, usporava pojavu problema koji nastaju s godinama, poput slabljenja koordinacije i memorije. Čaj od brusnice pije se i kod gihta ili reume te za prevenciju krvožilnih i tumorskih bolesti.

Uz brusnicu manje zubnog plaka

Redovito konzumiranje brusnica, pokazala su istraživanja, može spriječiti upalu zubnog mesa. Aktivni sastojci brusnice mogu, naime, smanjiti broj bakterija u usnoj šupljini, čime se izravno sprečava stvaranje zubnog plaka, glavnog uzročnika upale. U provedenim istraživanjima sredstvo za ispiranje usta s brusnicom znatno je smanjilo pojavu karijesa.

Sok od brusnice

Sok od brusnice je bogat vitaminima C, K, E, manganom, a sadrži niski udio natrija i masti. Nezaslađeni sok od brusnice sadrži malo šećera pa se brusnica često miješa s drugim voćem, poput jabuka, grožđa ili trešanja, koje sadrži više prirodnog šećera. Sok od brusnica ima visoke koncentracije antioksidanta fenola i fitokemikalija, koji se bore protiv raka te mogu pomoći u prevenciji bolesti srca i nekih oblika raka i jačanju imunološkog sustava.

Sok od brusnica se tijekom povijesti koristio za liječenje opeklina, rana, psorijaze, ekcema i ostalih kožnih bolesti. U dokumentima iz 17. stoljeća otkriveno je da su se brusnice koristile u ljekovite svrhe za želučane bolesti, probleme s jetrom te bolesti krvi, a brusnice su se koristile kao zaštita protiv skorbuta.

Ljekovita svojstva brusnice temelje se na visokom udjelu tanina, koji sprječava prolaz bakterija kroz stanične membrane. Dakle, redovitom konzumacijom brusnice može se značajno poboljšati imunološki sustav. Osim toga, brusnice povećavaju učinak antibiotika, pogotovo kad je riječ o liječenju bolesti probavnog sustava i infekcijama mokraćnog sustava.

Kao i kod većine voćnih sokova, sok od brusnica dolazi u dvije varijante: nezaslađen i s dodanim šećerom, a zdravija verzija je, naravno, nezaslađena.

Čaj od brusnice

Za čaj se najčešće koristi list brusnice, no može se naći i mješavina lista i ploda. Čaj od lista brusnice ima u prvom redu uroantiseptička svojstva, zbog veće koncentracije fenolskih glikozida. Čaj od brusnice sadrži manju koncentraciju tanina pa ga mogu koristiti i djeca, ne mlađa od 12 godina. Čaj se priprema tako da se jedna čajna žličica prelije s 2,5 dl kipuće vode, ostavi se poklopljeno do 15 minuta, zatim se procijedi i pije do tri puta dnevno.

Brusnice i nuspojave

Iako ih mnogi smatraju malim čudima iz prirode, brusnice ipak imaju neželjene posljedice kojih bi se svi trebali paziti.

  • sadrže visok udio oksalata, koji mogu utjecati na stvaranje bubrežnih kamenaca. Stoga, oprezno s konzumacijom!
  • osim uzrokovanja bubrežnih kamenaca, pretjerana konzumacija brusnica može imati laksativan učinak
  • osobe alergične na aspirin ne bi trebale konzumirati brusnice budući da su bogate salicilnom kiselinom, osnovnim sastojkom spomenutoga lijeka
  • dojilje i trudne žene također bi trebale izbjegavati brusnice

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *