Za razliku od mnogih drugih metaboličkih i genetskih poremećaja koja su posljednih godina doživjela strmoglav uspon na ljestvicama popularnosti kako u medijima, tako u farmaceutskom svijetu, u liječničkim i nutricionističkim krugovima nefrolitijaza, čini se, uživa nešto manje pozornosti. S obzirom da je to poremćeaj poznat stotinama godina te još uvijek zahvaća populacije diljem svijeta, a pritom spada među „najbolnije bolesti“ današnjice, nije naodmet upoznati se bolje s nekim značajkama i dobiti uvid u mogućnosti prevencije.
Osnovna uloga bubrega je održavanje ravnoteže tekućina, elektrolita i organskih spojeva. Bubrezi svakodnevno filtriraju krv što rezultira izlučivanjem prosječno 1,5 litre urina svaki dan.
Postoji širok spektar bubrežnih bolesti u koje se ubrajaju:
- bubrežni kamenac,
- akutna ozljeda bubrega,
- kronična bubrežna bolest,
- bubrežno zatajenje.
Prehrana kod bubrežnih bolesnika jedna je od najzahtjevnijih za dijetetičko planiranje. Razlikuje se ovisno o bubrežnoj bolesti o kojoj je riječ.
Prehrana kod bubrežnih bolesnika – bubrežni kamenac
Postoje 3 vrste bubrežnih kamenaca:
- kamenci od kalcijeva fosfata ili kalcijeva karbonata,
- kamenac od oksalata,
- kamenac od urata.
Prehrana se razlikuje ovisno o vrsti bubrežnog kamenca. Općenito, karakterizira ju:
- povećan unos tekućine,
- smanjen unos proteina,
- smanjen unos oksalata,
- adekvatan unos kalcija,
- smanjen unos fosfora.
Uz to, pretilost je važan rizični čimbenik pojave bubrežnih kamenaca. Porastom tjelesne mase dolazi do povećanja izlučivanja kalcija, oksalata i urata koji su upravo zaslužni za stvaranje kamenaca. Stoga, preporučuje se održavanje tjelesne mase u normalnom rasponu odnosno indeksa tjelesne mase u intervalu 18,5-25 kg/m2.
Kamenci od kalcijevog fosfata ili karbonata najučestaliji su. Osim adekvatnog unosa tekućine, preporučuje se smanjenje unosa proteina koji ne potječu iz mliječnih proizvoda i soli. Proteini i natrij iz kuhinjske soli potiču izlučivanje kalcija urinom, što može povećati rizik od nastanka bubrežnih kamenaca.
Također, iako kamenci nastaju iz kalcija, ipak je važan adekvatan unos kalcija. Preporučuje se primarno unos kalcija iz hrane. U slučaju nemogućnosti zadovoljavanja potreba za kalcijem samo iz hrane može se posegnuti za dodacima prehrani. Pri tome, dodatke prehrani koji sadrže kalcij trebalo bi unositi uz obroke i ne prekoračivati preporučene doze.
Potrebu za adekvatnim unosom kalcija potvrđuje i istraživanje objavljeno 2013. godine u časopisu Journal of Urology u kojemu je skupina znanstvenika iz Harvard Medical School došla do zaključka da “Visoki unos kalcija iz mliječnih i ne mliječnih izvora neovisno utječe na smanjivanje rizika od bubrežnog kamenca.”
Dovoljan unos kalcija važan je i za sprječavanje nastanka oksalatnih kamenaca jer se kalcij veže za oksalat u crijevima time sprječavajući njegovu apsorpciju. Prekomjeran unos vitamina C također može dovesti do stvaranja oksalatnih bubrežnih kamenaca. Zbog toga, osobe s bubrežnim problemima trebaju se posavjetovati s liječnikom prije uzimanja dodataka prehrani koji sadrže vitamin C.
S obzirom na to da se oksalatni kamenci stvaraju iz oksalata, preporučuje se smanjenje njegova unosa.
Namirnice koje sadrže veće količine oksalata pa bi se trebale izbjegavati su:
- kuhana cikla,
- špinat,
- prženi kikiriki,
- čokolada,
- paprika,
- tikvice,
- zelene mahune,
- patlidžani,
- rabarbara,
- jagode,
- sezam i tahini,
- blitva,
- proizvodi od integralne pšenice,
- crni i zeleni čaj,
- velika količina kurkume.
Posljednja vrsta bubrežnih kamenaca su kamenci od urata. Meso, ribu i perad trebalo bi jesti u umjerenim količinama, dok se namirnice koje su bogate purinom preporučuje izbjegavati. To su:
- iznutrice,
- inćuni,
- sardine,
- haringe,
- temeljci i umaci od mesa.
Prevencija je najbolji put ka zdravlju
S obzirom na tendenciju ponovnog pojavljivanja kamenaca te na obiteljsku odnosno metabočliku predispoziciju, u borbi protiv nefrolitijaze izrazito je važna prevencija. Najbitnija preventivna mjera je obilna hidracija, odnosno uzimanje više od 2.5 litre tekućine dnevno. Velika količina tekućine razrjeđuje mokraću smanjujući koncentraciju rizičnih spojeva, pa tako redoviti unos više od 2.5 litre dnevno smanjuje rizik od nastanka kamenaca za gotovo 40%.
Najmanje 50% unesene tekućine trebala bi biti voda, a na pijenje ne bi trebalo zaboraviti niti tijekom noći. Neke studije pokazale su kako pijenje vina – ukoliko se uz njega unosi i dovoljno vode, smanjuje rizik od nastanka kamenaca za 50%.
Savjetuje se ograničiti i dnevni unos bjelančevina, pogotovo životinjskog porijekla, na manje od 1,0 g/ kg tjelesne mase dnevno. Studije su pokazale kako pojedinci koji unose 80 i više grama životinjskih bjelančevine dnevno imaju rizik za nastanak kamenaca čak 33% viši od pojedinaca koji taj unos ograniče na manje od 50 grama.
Vegetarijanska prehrana, putem reduciranja postotka unešenih (životinjskih) bjelančevina, smanjuje i izlučivanje kalcija, oksalata i urične kiseline te osigurava veći unos kalija i magnezija. Vegetarijanska prehrana također putem cjelovitih žitarica osigurava organizmu veće količine fitinske kiseline koja za čak 40% smanjuje formiranje kamenaca kod pojedinaca koji je dnevno unose u dozi većoj od 900 mg.
Osim (pogršene) prehrane, postoji niz čimbenika koji pogoduju u razvoju bubrežnih kamenaca kao to su recidivi infekcija mokraćnog sustava, dugotrajno mirovanje, klimatski uvjeti koji uzrokuju dehidraciju, poremećaj inervacije mokraćnog sustava, narušeni anatomski odnosi odvodnih puteva, hormonalna neravnoteža i uzimanje određenih lijekova (neki diuretici, antacidi na bazi kalcija.). Kod ponavljanja nefrolitijaze treba dakle obratiti pozornost na moguće bolesti endokrinog sustava, urički artritis (giht), (upalne) bolesti crijeva i bolesti bubrega.
S obzirom da nefrolitijaza sa sobom može donijeti i niz komplikacija, važno je pravovremeno postavljanje dijagnoze i provođenje terapijskog postupaka. Najčešće su komplikacije začepljenje mokraćovoda, ožiljci bubrega, smanjenje i gubitak funkcije zahvaćenog bubrega, a u najozbiljnijim slučajevima ako i akutno zatajenje.
Najčešći terapijski postupci koji se provode u nefrolitijazi su davanje diuretika hidroklortiazida, provođenje antibiotske terapije (kod struvitnih kamenaca), davanje Alopurinola (kod uričkih kamenaca), primjena analgetika i spazmolitika (uslijed nefrokolika – bolova uzrokovanih spuštanjem kamenca), uklanjanje paratireoidnih žlijezda (u liječenju hiperparatireoidizma; ponekad je dovoljno uklanjanje i samo jedne od četiri žlijezde u sprečavanju nastanka kalcijskih kamenaca) te litotripsija. Litotripsija odnosno „razbijanje kamenaca“ metoda je koja primjenjuje elektrohidraulike valove stvorene izvan tijela, a koji prodiru kroz kožu i organe te dolaze do kamenaca. Udarajući u njih, usitnjavaju ih do pijeska koji pacijenti kasnije izmokre. Ta je metoda uspješna u oko 80 % slučajeva, iako kod malog broja pacijenata može doći do poremećaja srčanog ritma i pojave hipertenzije (povišenog krvnog tlaka).
Hrana koja povećava rizik od bubrežnog kamenca
Životinjske bjelančevine
Prehrana bogata životinjskim bjelančevinama (odnosno proteinima), kao i ribom i morskim plodovima, može potaknuti stvaranje kamenaca urične kiseline.
Mliječni proizvodi
Mliječni su proizvodi slični životinjskim proteinima te pretjerana konzumacija može potaknuti izlačivanje kalcija putem mokraće, što je povezano s većim stvaranjem bubrežnog kamenca.
Kofein
Kofein se ne nalazi samo u kavi, već i u gaziranim sokovima, energetskim napitcima i čajevima, a ako ne pripazite, može doći do pretjerane konzumacije kofeina. Kofein može utjecati na pojavu bubrežnog kamenca jer se povećava razina kalcija u bubrezima.
Natrij
Ograničenje unosa soli važno je ne samo za očuvanje normalne funkcije rada bubrega, već i za smanjivanje rizika od drugih kroničnih oboljenja, poput onih srčanih. Hrvati, prema podatcima Hrvatske agencije za hranu, unose čak 12-16 grama soli, dok su svjetske preporuke ograničiti unos soli na maksimalno pet grama, a kod već postojećih kroničnih oboljenja savjetuje se ograničiti na 2-3 grama dnevno.
Slika preuzeta www.depositphotos.com
