Celijakija – uzrok, simptomi i liječenje

Celijakija je imunološka reakcija na gluten, protein koji se nalazi u pšenici, ječmu i raži. Kod osoba koje imaju celijakiju gluten izaziva imunološki odgovor u tankom crijevu.

Tijekom vremena ta reakcija dovodi do upale koja oštećuje tanko crijevo i spriječava apsorpciju nekih nutrijenata (malapsorpcija). To može uzrokovati gubitak težine, nadutost, a ponekad i proljev. Analogno tome, mozak, živčani sustav, kosti, jetra i drugi organi mogu biti lišeni hranjivih tvari.

Kod djece, malapsorpcija može utjecati na rast i razvoj. Iritacija crijeva može uzrokovati bol u želucu, posebice nakon jela.

Ne postoji lijek za celijakiju, ali držeći se strogih dijeta bez glutena osobe oboljele od celijakije mogu ublažiti simptome i tako potaknuti crijeva na ozdravljenje.

Što je gluten?

Gluten je mješavina strukturnih bjelančevina u zrnu pšenice, žitarice koja se najviše koristi, a isti sastojak nalazi se i u raži i ječmu. Gluten prirodno čini 80% bjelančevina u žitu, no za industrijsku proizvodnju kultiviraju se sorte dodatno obogaćene strukturnim bjelančevinama jer one poboljšavaju kvalitetu tijesta dajući mu elastičnost. Uobičajenom zapadnjačkom dijetom dnevno unosimo u tijelo oko 10-20 grama glutena, znatno više nego prije 100-200 godina kod prehrane divljim žitaricama. Gluten nije neophodan sastojak prehrane za normalni rast, razvoj i funkcioniranje odraslog organizma, a pojedinim osobama može štetiti i uzrokovati bolest. Prema različitim mehanizmima nastanka bolesti razlikujemo celijakiju, alergiju na pšenicu i preosjetljivost na gluten. U svim je slučajevima bezglutenska dijeta blagotvorna, ali su to različite bolesti s različitim kliničkim slikama, dijagnostičkim postupnikom i prognozom.

Etiologija i epidemiologija

Celijakija je nasljedna bolest uzrokovana osjetljivošću na glijadin, frakciju glutena, bjelančevine koji se nalazi u pšenici. Slične bjelančevine nalazimo u riži i ječmu. U genetski osjetljivih osoba, T–limfociti osjetljivi na gluten aktiviraju se u prisustvu bjelančevina proisteklih iz glutena. Upalni odgovor dovodi do vilozne atrofije sluznice tankog crijeva.

Prevalencija se kreće od 1/150 u Jugozapadnoj Irskoj do 1/5000 u Sjevernoj Americi. Bolest se javlja u otprilike 10 do 20% rođaka u prvom koljenu. Češće pogađa žene (omjer žene–muškarci iznosi 2:1). Bolesti se obično manifestira u djetinjstvu ali može nastati i u odrasloj dobi.

Simptomi celijakije

Znakovi i simptomi celijakije mogu jako varirati i razlikuju se kod djece i odraslih.
Probavni znakovi i simptomi za odrasle uključuju:

• Proljev
• Umor
• Gubitak težine
• Nadutost i plinovi
• Bolovi u trbuhu
• Mučnina i povračanje
• Zatvor

Međutim, više od polovice odraslih osoba s celijakijom ima znakove i simptome koji nisu povezani s probavnim sustavom, uključujući:

• Anemija, obično zbog nedostatka željeza
• Gubitak gustoće kostiju (osteoporoza) ili omekšavanje kostiju (osteomalacija)
• Svrbež, mjehurasti kožni osip (dermatitis herpetiformis)
• Čirevi u ustima
• Glavobolje i umor
• Oštećenje živčanog sustava, uključujući obamrlost i trnce u stopalima i rukama, moguće probleme s ravnotežom i kognitivno oštećenje
• Bol u zglobovima
• Smanjena funkcija slezene (hiposplenizam)

Simptomi celijakije kod djece

Djeca s celijakijom češće nego odrasli imaju probavne probleme, uključujući:

• Mučninu i povračanje
• Kronični proljev
• Natečen trbuh
• Zatvor
• Plin
• Blijede, smrdljive stolice

Nemogućnost apsorpcije hranjivih tvari može rezultirati:

• Zastoj u razvoju (kod dojenčadi)
• Oštećenje zubne cakline
• Gubitak težine
• Anemija
• Razdražljivost
• Niski rast
• Odgođeni pubertet
• Neurološki simptomi, uključujući poremećaj pažnje/hiperaktivnost (ADHD), poteškoće u učenju, glavobolje, nedostatak koordinacije mišića i napadaje

Dermatitis herpetiformis

Intolerancija na gluten može uzrokovati ovu bolest kože s mjehurićima i svrbežom. Osip se obično javlja na laktovima, koljenima, torzu, tjemenu i stražnjici. Ovo stanje često je povezano s promjenama na sluznici tankog crijeva identičnim onima kod celijakije, ali stanje kože možda neće uzrokovati probavne simptome.

Liječnici liječe dermatitis herpetiformis dijetom bez glutena ili lijekovima, ili oboje.

Kada posjetiti liječnika

Obratite se svom liječniku ako imate proljev ili probavne tegobe koje traju dulje od dva tjedna. Posavjetujte se s djetetovim liječnikom ako je vaše dijete blijedo, razdražljivo ili ako ne raste ili ima trbuščić i smrdljivu, glomaznu stolicu.

Svakako se posavjetujte s liječnikom prije nego što isprobate bezglutensku prehranu. Ako prestanete ili čak smanjite količinu glutena koju jedete prije testiranja na celijakiju, možete promijeniti rezultate testa.

Celijakija je obično nasljedna. Ako netko u vašoj obitelji ima ovo stanje, pitajte svog liječnika trebate li se testirati. Također pitajte svog liječnika o testiranju ako vi ili netko u vašoj obitelji imate faktor rizika za celijakiju, kao što je dijabetes tipa 1.

Koji još zdravstveni problemi mogu pratiti celijakiju?

Celijakija može učiniti pacijenta ranjivim na druge zdravstvene probleme, uključujući:

• Pothranjenost.
• Osteoporoza, bolest koja slabi kosti i dovodi do lomova. Do nje dolazi jer osoba ima problema s apsorpcijom dovoljno kalcija i vitamina D.
• Neplodnost.
• Rak crijeva (vrlo rijetko).

Osobe koje imaju celijakiju mogu imati i druge autoimune bolesti, uključujući:

• Bolest štitnjače.
• Dijabetes tipa 1.
• Lupus.
• Reumatoidni artritis.
• Sjogrenov sindrom.
• Autoimuni poremećaji jetre.

Neki ljudi imaju “neklasičnu celijakiju”, kao kada je jedini simptom anemija. Neklasična celijakija postaje najčešći oblik celijakije. Drugi mogu imati “asimptomatsku celijakiju”, što je bolest bez ikakvih simptoma.

Dijagnostika celijakije

Celijakija predstavlja kroničnu, sustavna autoimunu bolest koja se viđa u genetski predisponiranih osoba. Uslijed patofiziološke reakcije na gluten nastaje tzv. enteropatija – upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Pri sumnji je prvi korak odrediti karakteristična antitijela u krvi. Visoko specifična i osjetljiva su protutijela na tkivnu transglutaminazu (anti-tTG) i endomizijska protutijela (EMA) IgA klase. Protutijela IgG klase nisu dovoljno informativna, pa se koriste samo u osoba koji imaju manjak IgA imunoglobulina; onda se najčešće određuju IgG protutijela na deamidirani peptid glijadina (DGP). Sve osobe s pozitivnim protutijelima na celijakiju treba uputiti gastroenterologu bez obzira na kojem su organskom sustavu prisutni simptomi. Drugi serološki testovi (npr. ispitivanje antiglijadinskih protutijela), kao i brzi testovi i testovi iz sline i stolice niske su specifičnosti i nisu dovoljno pouzdani, te nemaju dijagnostičku vrijednost.

Sljedeći korak je patohistološka analiza sluznice crijeva. Uzorci se uzimaju tijekom endoskopskog pregleda – gastroduodenoskopije i analiziraju se prema jasno utvrđenom protokolu. I jednu i drugu pretragu – krv za serološku analizu i biopsiju sluznice – treba učiniti dok je osoba na uobičajenoj prehrani koja sadrži gluten, jer bez glutena nema okidača za upalne promjene u crijevu.

Postavljanje dijagnoze bez biopsije i probir

U malom broju slučajeva može se dijagnoza postaviti i bez biopsije. To vrijedi isključivo za djecu i to samo ako je utvrđena desetorostruka ili još viša količina specifičnih protutijela na celijakiju. HLA tipizacija, odnosno određivanje rizičnih genskih lokusa za celijakiju nije potrebna, jer ne daje dodatnu potvrdu dijagnozi i ne može zamijeniti gore opisani dijagnostički postupak. U dvojbenim slučajevima, a takvih u medicini uvijek ima, testiranje HLA DQ2 i DQ8 lokusa može koristiti u odbacivanju dijagnoze, jer ako ih nema, gotovo sigurno se ne radi o celijakiji. Odluku o ovome će donijeti liječnik-gastroenterolog koji provodi konačni dijagnostički postupak.

Osim u osoba sa simptomima, probir na celijakiju (ispitivanje protutijela) opravdano je učiniti i u ljudi koji ne pokazuju nikakve znakove bolesti, ali spadaju u rizičnu skupinu. To su bliski srodnici oboljelih (osobe u prvom koljenu), osobe s nekim već spomenutim autoimunim bolestima često udruženim s celijakijom, osobe s određenim kromosomopatijama i osobe s niskom koncentracijom ukupnog IgA. Budući da 30-40% oboljelih nema nikakve simptome, važno je raditi probir, a ako se bolest utvrdi treba je uvijek liječiti.

Liječenje celijakije

Jedini lijek za celijakiju je bezglutenska prehrana. Bezglutensku dijetu treba provoditi strogo i doživotno; naime, i mali tragovi glutena u prehrani mogu potaknuti poremećen imunosni odgovor u crijevu. Naizgled je dijeta jednostavna: treba se odreći samo određenih žitarica. Zabranjeni su pšenica, ječam i raž te sve namirnice koje ih sadrže. Međutim, činjenica jest da te žitarice (najčešće pšenicu) svakodnevno konzumiramo, a ne jesti pšenicu ne znači odreći se samo kruha i tjestenine.

Dosta je bilo prijepora oko zobi. Zob prirodno ne sadrži gluten i stručnjaci se danas slažu da je zob sigurna namirnica, ali pod uvjetom da je označena kao bezglutenski proizvod. Naime, nerijetko postoji križno onečišćenje ako pogon za preradu nije posve izdvojen od pogona gdje se obrađuje pšenica, ječam i raž. Mnoge druge žitarice u kojima prirodno nema glutena su također dozvoljene, npr. kukuruz, heljda, proso, riža, kvinoja, amarant. Glutena prirodno nema ni u jednoj drugoj vrsti hrane, stoga se može jesti svo voće i povrće, meso, ribe, jaja, sjemenke i orašasti plodovi.

Kod prerađevina (mliječnih, mesnih) valja pripaziti da u procesu prerade nije dodan gluten. Slično je i s gotovim jelima, raznim umacima, instant proizvodima i slično. Zato kod gotovih proizvoda treba odabrati one s napomenom “bez glutena” kojom se označavaju proizvodi s manje od 20 µg glutena po 100 g proizvoda. Internacionalni znak za proizvode bez glutena je krug s prekriženim klasom. Na tržištu postoje proizvodi koji su bez glutena i “imitiraju” uobičajene proizvode od žitarica- tjesteninu, kruh, kekse, kolače. Oni su sigurni, ali im je nedostatak da su relativno skupi. Postoji i bezglutensko brašno koje se koristi na isti način i s istim rezultatima kao i “obično” brašno. HZZO odobrava (na recept) mjesečno određenu količinu ovakvog brašna oboljelima od celijakije uz liječniku preporuku.

Nutricionizam i greške u prehrani

Nakon utvrđivanja dijagnoze najbolje se konzultirati s nutricionistom oko usvajanja novih prehrambenih navika i praktičnih savjeta za provođenje bezglutenske prehrane. Bezglutenska je prehrana zdrava za sve, jer smo već istakli da gluten nije neophodan za zdravlje, ali može nositi svojevrsne rizike ako zbog isključenja glutena postane previše jednolična i kroz to deficitarna. Brojne su mogućnosti i nema jednog pravila za sve. Svatko će planirati prehranu prema osobnim navikama, stilu života, objektivnim okolnostima i ukusu. Priprema namirnica također zahtijeva posebne uvjete, odnosno treba paziti da ne dođe do križnog onečišćenja npr. priborom koji se koristi u “glutenskoj” i “bezglutenskoj liniji”.

Greške u dijeti mogu biti slučajne i namjerne. Namjerno griješe najčešće adolescenti. U tom “buntovnom” životom razdoblju tridesetak posto oboljelih više ili manje odustaje od dijete. Jedan je od razloga za namjerna odstupanja ili čak potpuni prekid dijete jest činjenica da bolesnik ne uoči povrat simptoma kod ponovnog unosa glutena. To međutim nije vjerodostojan odraz tkivnih oštećenja i patofizioloških procesa. Naime, gluten će potaknuti imunološko upalno zbivanje u crijevu i pokrenuti krug bolesti, što naravno nosi zdravstvene rizike. Asimptomatske osobe uvijek je teško uvjeriti da bolest postoji! Nekad povrat bolesti nastupi brzo, ali se može javiti i nakon više od dvije godine.

Pregršt je mogućnosti za nesvjesne greške. Pšenica i slične štetne tvari kriju se iza mnogih naziva kao što su pir, stara pšenica – einkorn, kamut, farro – dvozrni pir, durum pšenica farina, semolina, triticale, ječmeni slad, seitan, bulgur, kus-kus, itd. Nadalje, gotovi industrijski proizvodi nerijetko sadrže male količine glutena koji poboljšava teksturu ili okus proizvoda. Proizvođači hrane u Europskoj uniji moraju na deklaraciji proizvoda istaknuti ako se iza jednog od aditiva krije gluten, no ta obaveza ne postoji univerzalno za sve svjetske proizvođače hrane. Stoga je važno pažljivo čitati deklaracije proizvoda i provjeriti s kojeg tržišta dolaze. Također valja biti svjestan neujednačenosti istog proizvoda istog proizvođača na raznim tržištima, pa uvijek nanovo treba čitati deklaracije.

Gluten se može unijeti u organizam i preko neprehrambenih proizvoda. Istraživanja su pokazala da velik dio nesvjesnog unosa otpada na konzumaciju vitamina, dodataka prehrani i lijekova kojima se gluten dodaje kao neaktivni sastojak.

Nemojte jesti hranu koja se obično proizvodi od žitarica, uključujući:

• Pivo
• Kruh, kolači i ostala peciva
• Žitarice
• Tjestenina ili rezanci
• Krekeri
• Paniranje
• Palačinke
• Umaci i preljevi

Ove žitarice uvijek imaju gluten:

• Pšenica
• Pšenične bobice
• Durum
• Griz
• Spelta
• Farina
• Farro
• Graham
• Eincorn pšenica
• Raž
• Jedva
• Slad
• Pivski kvasac
• Pšenični škrob

Osobe s celijakijom trebaju pažljivo provjeravati etikete. Mnoga prerađena hrana ponekad ima gluten:

• Granola ili energetske pločice
• pomfrit
• Čips
• Slatkiši
• Juha
• Preljevi za salatu i marinade
• Zamjene za meso poput seitana ili vege hamburgera
• Umak od soje

Ove namirnice su uvijek bez glutena:

• Voće
• Povrće
• Meso i perad
• Riba i ostali plodovi mora
• Mliječni proizvodi
• Grah i orasi

Škrobovi i žitarice bez glutena uključuju:

• Riža
• Kukuruz ili kukuruz
• Soja
• Krumpir
• Tapioka
• Grah
• sirak
• kvinoja
• Proso
• Amarant
• Lan
• Chia
• Brašna od orašastih plodova

Uobičajeni proizvodi poput lijekova i pasti za zube također mogu sadržavati gluten, stoga je važno provjeriti etiketu.

Ako imate ozbiljan nedostatak hranjivih tvari, liječnik će vam možda preporučiti uzimanje vitamina i mineralnih dodataka bez glutena te će vam dati lijekove ako imate osip na koži.

Nakon što ste nekoliko tjedana bili na bezglutenskoj dijeti, vaše bi se tanko crijevo trebalo početi oporavljati, a vi ćete se početi osjećati bolje.

Reference:
https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/36464/Dijagnoza-i-lijecenje-celijakije.html
http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/bolesti-probave/malapsorpcijski-sindrom/celijakija
https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/celiac-disease/symptoms-causes/syc-20352220
https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/14240-celiac-disease
https://www.webmd.com/digestive-disorders/celiac-disease/celiac-disease

Slika preuzeta sa https://imgbin.com/png/9JvR0aTw/gluten-free-diet-wheat-allergy-png