Cink

Cink – sve o njemu

Savjeti o prehrani

Cink uglavnom vežu za imunitet. Ovaj mineral ima višestruku ulogu u organizmu čovjeka. Najčešće ga uzimamo u raznim kombinacijama, s drugim vitaminima i mineralima. Razna istraživanja su pokazala važnost cinka kod mnogih bolesti a njegov nedostatak može ometati osnovno funkcioniranje organizma.

Doznajte zašto ga svi preporučuju, koji dodaci prehrani sadrže najbolji oblik cinka i u kojoj ga hrani možemo unositi…

Cink je jedan od važnih minerala koji sudjeluje u brojnim biokemijskim procesima u organizmu, a posebno je značajan u vrijeme gripe i prehlada.
S obzirom da je vrijeme korona virusa, dobro je nabildati imunitet s njim.

Ljudsko ga tijelo sadrži 2 do 3g a najviše cinka se nalazi u mozgu, mišićima, kostima, bubrezima, jetri, prostati i oku.

Nedostatak cinka u organizmu klinički je prepoznat relativno kasno, 1961. godine. Nedostatak može uzrokovati zaostajanje u rastu i razvoju djece, komplikacije u trudnoći, neodgovarajuću reakciju imuno sustava i povećenu osjetljivost na infekcije. Cink pokazuje određenu direktnu aktivnost protiv virusa (naročito prehlade i herpesa), no točan mehanizam djelovanja za sada nije poznat.

Cink je (uz bakar) neophodan za strukturu i funkcionalnost superoksid dismutaze (SOD), jednog od tri najznačajnija enzimatska antioksidacijska obrambena sustava organizma.

Cink je neophodan za kožu. Sudjeluje u regulaciji važnosti kože, održava nokte čvrstima, smanjuje i perutanje kose i jača vlastite. Cink utječe na brže zarastanje rana, posebno kod opekotina.

Pravilna produkcija hormona rasta ovisi direktno o količini cinka u organizmu, kao i sinteza testosterona. Studije pokazuju da je cink esencijalan i kod reproduktivnog sustava muškaraca, djeluje zaštitno na prostatu i povećanje broja i pokretljivosti spermija.

Cink je iznimno važan za kognitivne sposobnosti jer ima ključnu ulogu u reguliranju komunikacije između neurona, što utječe na koncentraciju te sposobnost pamćenja i učenja.

Probava hrane odnosno metabolizam proteina, masti i ugljikohidrati je otežana bez adekvatnog unosa cinka. Brzina kojom stvaramo i iskorištavamo energiju, ovisna je o cinku pa se nedovoljnim unosom cinka metabolizam usporava.

Znakovi deficita cinka su kronični umor i slabost, krhki nokti i kosa, oslabljeni osjeti okusa i mirisa, poremećaj menstruacije, kožni problemi i akne, suha koža, gubitak apetita i tjelesne težine, otežano zacjeljivanje rana, impotencija i sklonost infekcijama. Jedan od evidentnih nedostataka cinka u organizmu su pojava nepravilnih bijelih točkica na noktima.

Što uzrokuje nedostatak cinka u organizmu?

Niske razine cinka mogu biti uzrokovane i probavnim tegobama poput proljeva i povraćanja, infekcija urinarnog trakta, cirozom jetredijabetesom te lijekovima. Naravno, loša prehrana može biti znakom nedostatka razine cinka u organizmu.

Konzumacija tvrde vode za piće može također sniziti razine cinka u organizmu. Kava, cigarete i alkohol su najveći iscrpljivači cinka u organizmu.

Dokazano je da niske razine cinka mogu biti uzrokovane i kroničnim alkoholizmom. Alkohol uzrokuje zastoj metabolizma i dovodi do poremećaja razine cinka u organizmu. Ciroza jetre je dijagnoza vezana za nedostatak cinka. Pušači su također izloženi prevelikom riziku od nedostatka cinka. 

Rizične skupine

Iako je, statistički, nedostatak cinka u organizmu česta pojava o kojoj bi svi trebali voditi računa, niže navedene osobe spadaju u rizičnu skupinu s naročito izraženim nedostatkom cinka:

  • Prerano rođena i novorođenčad ispodprosječne težine
  • Starija dojenčad i mala djeca s neadekvatnim unosom hrane bogate cinkom
  • Djeca i adolescenti
  • Trudnice i dojilje, naročito ako su adolescenti
  • Bolesnici koji koji se hrane intravenozno
  • Pothranjene i anoreksične osobe koje ne uzimaju dovoljno hrane bogate proteinima
  • Osobe s dugotrajnim proljevom
  • Osobe s malapsorpcijskim poremećajima, uključujući celijakiju i sindrom kratkog crijeva
  • Osobe s upalnim bolestima crijeva, Chronovom bolesti i ulceroznim kolitisom
  • Alkoholičari i osobe s bolesti jetre
  • Osobe s kronočnom bolesti bubrega
  • Osobe s anemijom
  • Osobe koje uzimaju lijekove (određeni antibiotici i lijekovi protiv tuberkuloze) koji potiču izlučivanje ili smanjuju apsorpciju cinka
  • Osobe starije od 65 godina
  • Vegetarijanci, osobe koje cink dobivaju iz mahunarki i orašastih plodova. Iako mahunarke, bademi, bučine sjemenke i kikiriki sadrže relativno velike količine cinka, prisututnost fitinske kiseline u njima smanjuje apsorpciju cinka.
Preporučene dnevne doze

Preporučene dnevne doze za cink kod nas su postavljene na 10 mg, dok je najveća dopuštena dnevna doza 15 mg. U Americi je generalno preporučena dnevna doza za muškarce 11mg, a za žene 8mg, Gornja granica (UL) do koje nisu zabilježene neželjene popratne pojave iznosi 40 mg. Dugotrajno uzimanje količina većih od 40 mg dnevno može prouzročiti nedostatak bakra u organizmu budući da cink koči njegovu apsorpciju u tankom crijevu. Američke RDA preporuke dodatno su određene po dobi i spolu:

ŽIVOTNO RAZDOBLJEGODINE STAROSTIMUŠKARCI (MG NA DAN)ŽENE (MG NA DAN)
Novorođenčad0-6 mjeseci22
Novorođenčad7 mjeseci – 3 godine33
Djeca4 – 8 godina55
Djeca9 – 13 godina88
Adolescenti14 – 18 godina119
Odrasli19 godina i stariji118
Trudnoća18 godina i mlađe12
Trudnoća19 godina i starije11
Vrijeme dojenja18 godina i mlađe13
Vrijeme dojenja19 godina i starije12

Dodaci prehrani s cinkom

Kao dodatak prehrani cink možete pronaći samostalno ili u kombinaciji s drugim vitaminima i mineralima. Solgar cink i Twin Lab cink kapsule sadrže optimalnu dozu cinka. Najbolji oblik cinka je kelirani cink koji se mnogo bolje iskorištava u organizmu.
Dodatke prehrani sa cinkom bi trebalo uzimati odvojeno od proizvoda koji sadrže kalcij i željezo koji interferiraju sa njegovom apsorpcijom. Također se ne preporučuju uzimanje cinka uz napitke sa kofeinom (kava. Cola..) jer kofein smanjuje njegovu apsorpciju.

Prirodni izvori cinka

Najkoncentriraniji izvor cinka su kamenice i općenito plodovi mora jer sadrže najviše cinka po serviranju. No, u modernoj zapadnjačkoj prehrani najviše cinka unosimo namirnicama koje se najčešće nalaze na jelovniku, a to su crveno meso i meso peradi te u manjoj mjeri mlijeko i mliječni proizvodi.
Cjelovite žitarice, orašasti plodovi, sjemenke također sadrže cink ali je zbog prisutnosti fitinske kiseline njegova apsorpcija smanjena.
Cink možemo pronaći i u pivskom kvascu, jetricama, jajima, avokadu, zelenom lisnatom povrću, grašku, gljivama. Cink je zastupljen u krumpiru, rajčicama, krastavcima…

Na svu sreću, redovitom suplementacijom zalihe cinka u organizmu mogu se popraviti. Preporučuje se uzimanje cinka u nižim dozama (od 15- 30 mg) duže vrijeme i to u oblicima sa većom apsorpcijom poput glukonata ili pikolinata.
Previše cinka može izazvati neravnotežu sa bakrom, što pak može djelovati na vrijednosti kolesterola. Dodatke prehrani sa cinkom najbolje je uzimati par sati prije ili nakon glavnog obroka kako se ne bi ometala apsorpcije i to najbolje sa vodom, nikako sa mlijekom ili kavom.

1 razmišljanje na “Cink – sve o njemu

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *