Crohnova bolest

Crohnova bolest (kronova) – uzrok, simptomi i liječenje

Simptomi

Crohnova bolest je upalna bolest probavnog sustava koja pogađa djecu i odrasle. Uzrok Crohnove bolesti nije poznat, ali se sumnja na kombinaciju genetske sklonosti i okolišnih čimbenika (uzimanje antibiotika, pretjerana higijena u modernim društvima). Iako je Crohnova bolest dugotrajna, kronična, liječenjem se može držati pod kontrolom te postići duga razdoblja bez simptoma (remisije). Mnogi pacijenti s Crohnovom bolešću vode kvalitetan i ispunjen život bez obzira na simptome. Liječenje se prilagođava svakom pacijentu ponaosob te ovisi o pogođenom dijelu probavnog sustava, tipu simptoma te aktivnosti bolesti. Brojna istraživanja se provode kako bi se rasvijetlio uzrok bolesti te pronašli novi oblici liječenja. Osoba oboljela od Crohnove bolesti treba imati aktivnu ulogu u medicinskim odlukama, naučiti što više o svojoj bolesti, pridržavati se liječnikovih savjeta te odmah obavijestiti liječnika kad dođe do promjene stanja.

Uzrok

Točan razlog zašto nastaje Crohnova bolest nije poznat. Poznato je kako se bolest češće javlja u određenim obiteljima, što ukazuje na genetsku ulogu. Istraživanja pokazuju kako je genetika bolesti složena te je s velikim uzbuđenjem dočekana vijest o genu NOD2/CARD15, identificiranom na kromosomu 16, čija je mutacija povezana s većim rizikom od Crohnove bolesti. Ipak, mutacija ovog gena se nalazi kod svega trećine oboljelih. Još najmanje sedam podložnih gena se trenutno istražuje. Proučavanjem gentike bolesti dovest će do boljeg razumijevanja njena nastanka i uloge okolišnih čimbenika te olakšati terapijske napore. Iako su brojna istraživanja pokušala otkriti okolišne čimbenike te infekcije koji bi je mogli uzrokovati, nijedan od potencijalnih uzroka nije potvrđen. Trenutno se vjeruje kako neka vrsta okidača kod genetski podložne osobe dovodi do promjene u imunološkom sustavu tijela te nastanka upale u probavnom sustavu. Bakterije te tvari iz hrane koje se nalaze u probavnom sustavu vjerojatno imaju ulogu u nastanku bolesti. Upala oštećuje crijeva te dovodi do pojave simptoma.

Simptomi Crohnove bolesti

Crohnova bolest se očituje pojavom grčeva i povremenim bolovima u trbuhu. Bolovi u trbuhu se najčešće pojavljuju nakon obroka. Oboljeli od Crohnove bolesti često imaju problema s proljevom i općim osjećajem slabosti, a navedene simptome nerijetko prati i povišena tjelesna temperatura.

Crohnova bolest se najčešće javlja u osoba starih između 18 i 35 godina. Tijekom bolesti su moguća razdoblja remisije, ali se simptomi većinom pojavljuju već nakon nekoliko mjeseci. Većinu bolesnika Crohnova bolest od trenutka manifestacije simptoma (uz duža ili kraća razdoblja remisije) prati ostatak života. U otprilike 25% slučajeva, simptomi Crohnove bolesti se jave svega nekoliko puta u životu.

Budući da Crohnova bolest može zahvatiti bilo koji dio probavnog sustava, simptomi se mogu razlikovati od pacijenta do pacijenta. Ipak, četiri značajke prate većinu slučajeva Crohnove bolesti:

  • Upala praćena bolovima i osjetljivošću u desnom donjem dijelu trbuha.
  • Ponavljajuća akutna suženja crijeva praćena teškim bolnim stezanjem crijevne stijenke, oticanjem trbuha, zatvorom stolice i povraćanjem.
  • Upala uz kronično djelomično suženje crijeva koje uzrokuje lošu uhranjenost i kroničnu slabost.
  • Fistule, džepovi infekcije ispunjeni gnojem (apscesi) koji često uzrokuju povišenje temperature, bolne nakupine u trbuhu i značajan gubitak tjelesne težine.

Ostali simptomi koji mogu pratiti Crohnovu bolest:

  • bol u trbuhu,
  • proljev,
  • slab apetit i gubitak tjelesne težine.
  • nadutost,
  • groznica,
  • noćno znojenje,
  • bol u rektumu,
  • rektalna krvarenja,
  • lezije kože,
  • bolni zglobovi,
  • analni čirevi.

Simptomi Crohnove bolesti ovise o lokaciji bolesti i težini upale. Različiti podtipovi Crohnove bolesti i njihovih simptoma su:

  • Crohnova bolest ograničena na debelo crijevo – uobičajeni simptomi su bolovi u trbuhu i proljev praćen sukrvicom. Moguća je pojava analne fistule i peri-rektalne apscese.
  • Crohnova bolest u tankom crijevu – uzrokuje bolove u trbuhu i proljev, a može doći i do ometanja rada tankog crijeva.
  • Crohnova bolest na samom kraju tankog crijeva – uobičajeno izaziva bol u trbuhu i proljev, također, postoji opasnost od manjih crijevnih opstrukcija.
  • Crohnova bolest koja zahvaća tanko i debelo crijevo – uzrokuje bol u trbuhu i proljev praćen sukrvicom te manje crijevne opstrukcije.

Kod trećine bolesnika s Crohnovom bolešću u području debelog crijeva pojavljuje se jedan ili više sljedećih simptoma:

  • Oticanje tkiva analnog sfinktera.
  • Razvoj ulkusa i pukotina (čireva) u području analnog sfinktera, što može dovesti do krvarenja.
  • Razvoj analne fistule (između anusa ili rektuma i kože oko anusa).
  • Razvoj apscesa u peri-rektalnom prostoru, što može dovesti do povišenja tjelesne temperature, te boli i osjetljivosti oko anusa.

Dijagnoza

Na Crohnovu bolest treba posumnjati u bolesnika s upalnim ili opstruktivnim simptomima kao i u bolesnika bez značajnih GI simptoma u slučajevima perianalnih fistula ili apscesa kao i u slučajevima nerazjašnjenog artritisa, nodoznog eritema, vrućice, anemije ili u djece sa zastojem rasta. Pozitivna obiteljska anamneza povećava stupanj sumnje na Crohnovu bolest. Slični znakovi i simptomi (npr. bol u trbuhu, proljev) mogući su i u drugih GI bolesti. Razlikovanje od UK može biti otežano u 20% slučajeva u kojih je Crohnova bolest ograničena na kolon. Međutim, obzirom da je terapija slična, ova distinkcija je od ključnog značenja samo u slučajevima indicirane kirurške ili eksperimentalne terapije.

Bolesnicima koji imaju kliničku sliku akutnog abdomena (bilo u početnoj fazi bolesti ili u slučaju relapsa), treba indicirati preglednu RTG snimku abdomena u ležećem i stojećem položaju te CT trbuha. Ove pretrage mogu ukazati na opstrukciju, formiranje apscesa ili fistula, kao i otkriti neke druge moguće uzroke akutnog abdominalnog zbivanja (npr. upala crvuljka). Ultrazvučni pregled može bolje ukazati na ginekološku patologiju u žena s bolovima u predjelu donjeg abdomena i zdjelice.

Ukoliko je inicijalna klinička slika manje akutna, savjetuje se prije indicirati radiološku pasažu tankog crijeva nego CT trbuha. Ova pretraga je od dijagnostičkog značaja ukoliko ukaže na strikture (“znak vrpce”), fistule ili separaciju crijevnih vijuga. Ukoliko je nalaz upitan, enterokliza ili enteroskopija pomoću video kapsule može ukazati na superficijalni aftozni ili linearni ulkus. Irigografija se koristi kad simptomi prvenstveno ukazuju na bolest kolona (npr. proljev) te može prikazati refluks barija unutar terminalnog ileuma uz iregularnost i nodularnost sluznice, zadebljanje stijenke crijeva te suženje lumena. Sličan radiološki nalaz viđa se i kod karcinoma cekuma, ilealnog karcinoida, limfosarkoma, sistemskog vaskulitisa, iradijacijskog enteritisa, ileocekalne TBC te ameboma.

U atipičnim slučajevima (npr. dominira proljev uz minimalne bolove u trbuhu), evaluacija je slična kao i kod sumnje na UK, te uključuje kolonoskopiju (uključujući uzimanje biopsije, uzimanje uzoraka za mikrobiološku obradu, te, kada je to moguće, vizualizaciju terminalnog ileuma). Endoskopskim pregledom gornjeg dijela GI moguće je utvrditi eventualno zahvaćanje gastroduodenuma čak i u slučajevima bez simptoma gornjeg dijela GI trakta

Indicirani su laboratorijski testovi u svrhu probira anemije, hipoalbuminemije i poremećaja elektrolita. Potrebno je napraviti i testove jetrene funkcije; povećane aktivnosti alkalne fosfataze i γ–glutamil transpeptidaze upućuju na mogući primarni sklerozirajući kolangitis. Leukocitoza ili povećane razine reaktanata akutne faze upale (npr. SE, CRP ) nisu specifični, ali mogu poslužiti za praćenje aktivnosti bolesti.

Perinuklearna antineutrofilna citoplazmatska protutijela su pozitivna u 60 do 70% bolesnika s UKa samo u 5 do 20% slučajeva Crohnove bolesti. Protutijela na Saccharomyces cerevisiae su relativno specifična za Crohnovu bolest. Međutim, ovim testovima u stvarnosti ne možemo razlikovati ove dvije bolesti. Premda u slučajevima “nedeteriminiranog kolitisa” imaju nejasnu vrijednost, ne savjetuju se u rutinskoj dijagnostici.

Liječenje Chronove bolesti

Uz primjenu lijekova, koji smiruju upalu sluznice crijeva, kortikosteroidi, imunosupresivi i prehrana igra važnu ulogu u smirivanju bolesti i održavanja «mirnog» perioda.

Kao i kod većine bolesti prehrambene preporuke napravljene su na temelju podataka većine osoba oboljelih od Chronove bolesti.

  • Iznimno je važno piti puno tekućine zbog proljevastih stolica. Potrebno je piti vodu, čajeve, sokove negazirane , ali najbolje jabučni sok.
  • Poželjno je konzumirati manje obroke, i to pet manjih obroka umjesto tri glavna.
  • Smanjiti unos masne i pržene hrane, tada treba izbjegavati maslac, margarin, masne umake, masne mesne prerađevine.
  • Smanjiti unos mlijeka i mliječnih prerađevina.
  • Smanjiti unos vlaknaste hrane: orašasto voće, sjemenke, kukuruz, kokice i nekog povrća. Ako postoji suženje crijeva, ova hrana može uzrokovati grčeve. Visoko,vlaknasta hrana također uzrokuje kontrakciju crijeva kada uđe u debelo crijevo; kako se vlakna ne probavljaju u tankom crijevu ovakva hrana može izazvati proljev.
  • Alkohol, kofein, gazirana pića, složene šećere – treba izbjegavati.
  • Obavezno dodati riblje i laneno ulje – upotrebljavaju se u borbi protiv upala u bolestima crijeva.
  • Složeni ugljikohidrati – koji se ne probavljaju u tankom crijevu, kao što je psilijum, stimuliraju bakterije u debelom crijevu gdje onda nastaju masne kiseline kratkog lanca. Ove masne kiseline pomažu sluznici da se sama oporavi.
  • Probiotici (“dobre” bakterije) mogu uspostaviti ravnotežu u mikroflori crijeva. Preparati laktobacila i jogurti sa živom kulturama mogu biti od koristi u oporavku crijeva.
  • Povrće koje može iritirati upaljenu sluznicu i pogoršavati simptome i koje oboljeli trebaju izbaciti iz konzumiranja su brokula, karfiol, poriluk, kupus, prokulica i kelj.
  • Obavezno nadoknaditi sve nutrijente koji su deficitu. Većina pacijenata prepoznaje hranu koja im pogoršava simptome i zbog toga prehrambene preporuke trebaju biti individualizirane, a što ovisi o stanju oboljele osobe, kao i o dijelu crijeva koji je zahvaćen bolešću. Osim toga, Crohnova bolest nije statična, već se vremenom mijenja, tako da se prehrana mora prilagođavati bolesti.

Kad je potreban kirurški zahvat?

Konzervativnim liječenjem mogu se kontrolirati simptomi te odgoditi potreba za operacijom. Kirurški zahvat je “zadnja linija obrane” jer neće izliječiti bolest, iako kod nekih pacijenata najbrže popravlja zdravlje. Oko 80% pacijenata će u nekom trenutku tijekom bolesti trebati operaciju, obično zbog ozbiljnih zdravstvenih problema. Kirurgija se koristi za zaustavljanje krvarenja, zatvaranje fistula te zaobilaženje zažepljenja,a ponekad jednostavno za uklanjanje zahvaćenog dijela crijeva.

Što očekivati nakon operacije

Važno je imati realna očekivanja od kirurškog zahvata. Zahvat može poboljšati bolesnikovo zdravstveno stanje te čak spasiti život. Operacija, međutim, neće izliječiti bolest te je vrlo vjerojatno kako će se simptomi bolesti opet pojaviti. 85-90% pacijenata nema simptoma tijekom jedne godine nakon zahvata,a čak i do 20% ih nema simptoma kroz petnaest godina. Ako je bolest ograničena na debelo crijevo te se ono odstrani, svega desetina pacijenata će razviti simptome tijekom slijedećih deset godina. Odmah započeta dugotrajna terapija lijekovima nakon operacije smanjuje rizik od ponovne pojave bolesti.

Ponekad je tijekom operacije potrebno napraviti otvor na trbušnom zidu kroz koji će se prazniti crijevni sadržaj (stoma). Nakon prilagodbe sa stomom se obično može voditi potpun život.

Rizici za rani kirurški zahvat

Rani kirurški zahvat se definira kao veliki kirurški zahvat u svrhu liječenja Crohnove bolesti koji se poduzima unutar tri godine nakon postavljanja dijagnoze. Proučavanjem slučajeva pacijenata koji su podvrgnuti takvom ranom kirurškom zahvatu uočeno je ponavljanje određenih čimbenika rizika. Rizični čimbenici koji su značajno povezani s rizikom od ranog kirurškog zahvata su: pušenje cigareta, bolest tankog crijeva bez zahvaćanja debelog crijeva, mučnina i povraćanje ili trbušna bol u vrijeme dijagnoze, broj neutrofilnih leukocita te liječenje steroidima u prvih šest mjeseci.

Kako se bolest liječi kad se opet javi nakon remisije ili kirurškog zahvata?

Rekurentna Crohnova bolest liječi se po istim principima kao i njene početne epizode. U nekim slučajevima je potrebno koristiti jače lijekove ili uvesti novu grupu lijekova.

Povećava rizik od raka debelog crijeva

Budući da Crohnova bolest ima mnogo “lica” i mogućih komplikacija te povećava rizik od raka debelog crijeva, izuzetno su važne redovite kontrole i pravovremeno prilagođavanje terapije.

Prehrana oboljelih od Crohnove bolesti

Nažalost, ne postoji jedinstveni plan prehrane koji bi pomogao oboljelima od Crohnove bolesti da umanje simptome bolesti i upalne procese. Oboljeli moraju prehranu prilagoditi stanju bolesti te hranom pomoći organizmu u smanjenju simptoma oboljenja.

U početnim fazama upale, liječnici oboljelima propisuju posebne tekuće dijete koje organizam opskrbljuju svim nutrijentima, a u nekim slučajevima dijeta se daje kroz sondu koja kroz nos dolazi do želuca. Po popravku simptoma bolesti, uvodi se jedna po jedna kruta namirnica, kako bi se organizam privikao na hranu, ali i pronašla namirnica koja pojačava simptome.

Ovisno o pojedincu, ponekad postoje slučajevi kad bolesnicima pomaže smanjeno unošenje vlakana ili izbacivanje iz prehrane određenih pšeničnih i mliječnih proizvoda. U slučajevima kada je crijevo suženo na jednom ili više mjesta oboljelom se ne preporuča konzumacija teško probavljive hrane poput žilavog mesa, orašastih plodova i sjemenki, vlaknastog povrća, sirovih naranči i ostale hrane koja se ne može dobro sažvakati nego se guta u komadićima.

Dodaci prehrani bit će ponekad potrebni kako bi nadomjestili nedostatak vitamina i minerala uzrokovan slabim apetitom, slabom prehranom, malapsorpcijom kao posljedicom bolesti ili proljevima, ali se o njima treba posavjetovati s liječnikom.

Stručnjaci ističu da je najbitnije da svaki oboljeli od ove bolesti prepozna namirnice koje uzrokuju pogoršanje stanja bolesti te da ih izbjegava, posebno tijekom vrhunaca upalnih procesa. Ukoliko se izbjegavaju te namirnice simptomi poput plinova, nadutost, abdominalne boli, grčeva i proljeva mogu biti znatno podnošljiviji.

Reference:
https://www.niddk.nih.gov/health-information/digestive-diseases/crohns-disease
https://crohnsandcolitis.org.uk/info-support/information-about-crohns-and-colitis/all-information-about-crohns-and-colitis/understanding-crohns-and-colitis/crohns-disease
https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/crohns-disease/symptoms-causes/syc-20353304
https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/9357-crohns-disease
https://medlineplus.gov/crohnsdisease.html

Slika preuzeta sa www.dreamstime.com/illustration/crohns-disease.html

6 razmišljanja na “Crohnova bolest (kronova) – uzrok, simptomi i liječenje

  1. Pingback: Selen kao lijek

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *