Dalekovidnost - simptomi i liječenje

Dalekovidnost (ili hiperopija)- uzrok, simptomi i liječenje

Simptomi Roditelji i djeca

Dalekovidnost je stanje vida u kojem je teško vidjeti predmete koji su blizu, ali se jasno vide oni koji su daleko. Ovo se događa kada je očna jabučica prekratka ili kada je rožnica premalo zakrivljena, što uzrokuje da se svjetlost fokusira iza mrežnice, a ne na njoj. Dalekovidnost je vrlo često stanje koje pogađa oko 25% ljudi u svijetu.

Što uzrokuje dalekovidnost?

Dalekovidnost je uglavnom nasljedno stanje, ali postoje i drugi čimbenici koji mogu utjecati na njegov razvoj. Neki od njih su:

  • Starost: s godinama, leća oka gubi elastičnost i sposobnost prilagodbe na različite udaljenosti, što može dovesti do presbiopije, vrste dalekovidnosti koja se javlja kod starijih osoba. Presbiopija je normalan dio starenja i pogađa gotovo sve ljude nakon 40. godine života.
  • Zdravstveno stanje: neke bolesti, kao što su dijabetes, multipla skleroza ili tumori mozga, mogu oštetiti živce ili mišiće koji kontroliraju pokrete oka, što može uzrokovati dalekovidnost. Također, neke bolesti oka, kao što su katarakta, glaukom ili makularna degeneracija, mogu utjecati na vid i pogoršati dalekovidnost.
  • Lijekovi: neki lijekovi, kao što su antihistaminici, antidepresivi ili diuretici, mogu utjecati na sposobnost oka da fokusira, što može dovesti do dalekovidnosti. Također, neki lijekovi mogu imati nuspojave koje uključuju suhoću očiju, crvenilo, iritaciju ili alergijske reakcije, što može otežati vid .
  • Okolišni čimbenici: izlaganje jakom svjetlu, sunčevim zrakama, zračenju, dimu, prašini ili kemikalijama može nadražiti oči i oštetiti vid. Također, dugotrajno gledanje u ekrane, kao što su televizori, računala ili mobiteli, može uzrokovati naprezanje očiju, glavobolju ili umor, što može pogoršati dalekovidnost

Koji su simptomi dalekovidnosti?

Simptomi dalekovidnosti su znakovi koji ukazuju na to da osoba ima poteškoća s vidom na blizinu, ali ne i na daljinu. Simptomi mogu varirati ovisno o stupnju, uzroku i dobi osobe. Neki od najčešćih simptoma su:

  • Zamagljen vid bliskih predmeta, kao što su knjige, novine, računala ili mobiteli. Osoba može imati potrebu udaljiti predmet od očiju kako bi ga bolje vidjela, ili koristiti povećalo ili naočale za čitanje.
  • Naprezanje očiju, glavobolja ili umor nakon dugotrajnog čitanja, pisanja ili rada na bliskoj udaljenosti. Osoba može osjećati bol, peckanje, suhoću ili iritaciju u očima, ili imati crvene ili suzne oči.
  • Problemi s noćnim vidom ili vožnjom u mraku. Osoba može imati poteškoća s raspoznavanjem lica, boja, znakova ili detalja u slabom osvjetljenju, ili biti osjetljiva na odbljeske ili bljeskove svjetla.
  • Prekrižene oči ili strabizam kod djece, što može dovesti do ambliopije ili slabog vida na jednom oku. Dijete može imati problema s učenjem, čitanjem, pisanjem ili crtanjem, ili pokazivati nedostatak interesa za te aktivnosti.
  • Simptomi dalekovidnosti se mogu pojaviti već u djetinjstvu, ali se često ne primijete dok se ne pogoršaju ili dok se ne pojave drugi problemi s vidom. Zato je važno redovito pregledavati oči kod oftalmologa ili optometrista, koji mogu dijagnosticirati i liječiti dalekovidnost pomoću naočala, kontaktnih leća ili laserske kirurgije.

U djece, simptomi dalekovidnosti mogu biti manje izraženi ili ih uopće nema. To je zato što oko djeteta ima sposobnost akomodacije, odnosno prilagodbe leće kako bi se fokusirala na objekte na različitim udaljenostima. Međutim, kako dijete raste, njegova sposobnost akomodacije se smanjuje, pa se simptomi dalekovidnosti mogu početi pojavljivati.

Dijagnoza dalekovidnosti

Dijagnoza dalekovidnosti je postupak kojim se utvrđuje stupanj, uzrok i vrsta dalekovidnosti, odnosno stanja u kojem osoba teško vidi bliske predmete, ali jasno vidi udaljene. Dijagnoza se obavlja pomoću različitih metoda i uređaja koji mjere oštrinu vida, lom svjetlosti, oblik i veličinu očne jabučice, zakrivljenost rožnice, elastičnost leće, stanje mrežnice i vidnog živca. Neki od najčešćih načina dijagnosticiranja dalekovidnosti su:

  • Test vida: standardni test koji se sastoji od čitanja slova ili brojeva različitih veličina na ploči ili monitoru koji se nalaze na određenoj udaljenosti od oka. Test se obavlja s oba oka zasebno i zajedno, s i bez korekcije naočalama ili kontaktnim lećama.
  • Refraktometar: uređaj koji koristi zraku svjetlosti da bi izmjerio kako se svjetlost lomi kroz oko i odredio potrebnu korekciju vida. Refraktometar se koristi za mjerenje kratkovidnosti, dalekovidnosti i astigmatizma.
  • Keratometar: uređaj koji mjeri zakrivljenost rožnice i pomaže u odabiru kontaktnih leća. Keratometar se koristi za mjerenje astigmatizma, odnosno nepravilnog oblika rožnice koji uzrokuje zamućen vid.
  • Oftalmoskop: uređaj koji omogućuje pregled unutrašnjosti oka, uključujući mrežnicu, leću i optički živac. Oftalmoskop se koristi za otkrivanje mogućih bolesti oka, kao što su katarakta, glaukom, makularna degeneracija ili dijabetička retinopatija, koje mogu utjecati na vid i pogoršati dalekovidnost.
  • Skijaskopija: metoda koja se koristi za određivanje dioptrije na široke zjenice. Skijaskopija se obavlja tako da se u mraku usmjeri zraka svjetlosti na oko, dok se ispred oka pomiče zrcalo s lećom. Promatranjem pokreta refleksa svjetlosti na mrežnici, liječnik može procijeniti lom svjetlosti i korekciju vida.
  • Pahimetrija: metoda koja se koristi za mjerenje debljine rožnice. Pahimetrija se obavlja pomoću ultrazvučnog uređaja koji šalje zvučne valove na rožnicu i prima njihov odjek. Debljina rožnice je važna za procjenu mogućnosti laserske kirurgije oka, koja se koristi za liječenje dalekovidnosti.
  • Schirmer test: metoda koja se koristi za mjerenje količine suza. Schirmer test se obavlja tako da se na donji rub kapka stavi papirnata traka koja upija suze. Nakon pet minuta, liječnik mjeri koliko je traka navlažena. Ako je traka suha ili slabo vlažna, to ukazuje na suhoću očiju, koja može otežati vid i uzrokovati iritaciju.

Liječenje dalekovidnosti

Liječenje dalekovidnosti je postupak kojim se korigira vid na blizinu kod osoba koje imaju poteškoća s fokusiranjem na bliske predmete, ali jasno vide na daljinu. Liječenje dalekovidnosti ovisi o stupnju, uzroku i željama pacijenta. Neki od najčešćih načina liječenja su:

  • Naočale: najjednostavniji i najčešći način korekcije vida za dalekovidnost. Naočale imaju konveksne leće koje pomažu u fokusiranju svjetlosti na mrežnicu. Naočale se mogu prilagoditi različitim potrebama i preferencijama pacijenta, kao što su veličina, oblik, boja, materijal ili dizajn okvira. Naočale se mogu koristiti za sve vrste dalekovidnosti, od slabe do visoke, kao i za staračku dalekovidnost ili prezbiopiju.
  • Kontaktne leće: tanke, prozirne leće koje se stavljaju na površinu oka i imaju istu funkciju kao naočale. Kontaktne leće mogu biti mekane ili tvrde, jednodnevne ili dugotrajne, ovisno o potrebama i preferencijama pacijenta. Kontaktne leće se mogu koristiti za korekciju dalekovidnosti, astigmatizma i prezbiopije. Kontaktne leće zahtijevaju posebnu njegu i higijenu, kao i redovite kontrole kod oftalmologa ili optometrista.
  • Laserska kirurgija: kirurški zahvat koji koristi lasersku zraku da bi promijenio oblik rožnice i poboljšao vid. Laserska kirurgija može biti LASIK, PRK, LASEK ili SMILE, ovisno o vrsti i dubini rezanja rožnice. Laserska kirurgija se može koristiti za korekciju dalekovidnosti, kratkovidnosti i astigmatizma. Laserska kirurgija je brza, bezbolna i učinkovita metoda liječenja, ali ima i neke rizike i ograničenja, kao što su moguće komplikacije, infekcije, suhoća očiju ili potreba za dodatnim zahvatima.
  • Refraktivna leća: kirurški zahvat koji uključuje zamjenu prirodne leće oka umjetnom lećom koja korigira vid. Refraktivna leća može biti monofokalna, multifokalna ili torična, ovisno o vrsti korekcije koja je potrebna. Refraktivna leća se može koristiti za korekciju dalekovidnosti, kratkovidnosti, astigmatizma i prezbiopije. Refraktivna leća je trajna i precizna metoda liječenja, ali također ima i neke rizike i ograničenja, kao što su moguće komplikacije, infekcije, upale ili nezadovoljstvo rezultatom.

Prirodno liječenje dalekovidnosti

Prirodno liječenje dalekovidnosti je način liječenja koji se temelji na korištenju prirodnih sredstava i metoda koje mogu pomoći u ublažavanju simptoma, usporavanju napredovanja ili poboljšanju vida kod osoba koje imaju poteškoća s vidom na blizinu. Prirodno liječenje dalekovidnosti ne isključuje medicinske tretmane, kao što su naočale, kontaktne leće ili laserska kirurgija, već ih može nadopuniti ili zamijeniti, ovisno o individualnim potrebama i željama pacijenta. Neki od najčešćih načina prirodnog liječenja dalekovidnosti su:

  • Vježbe za oči: redovito izvođenje vježbi za oči koje poboljšavaju cirkulaciju krvi, opuštaju mišiće i povećavaju fleksibilnost leće. Neki primjeri vježbi za oči su palming, blinking, rolling, focusing i shifting.
  • Masaža: nježno masiranje područja oko očiju, čela i sljepoočnica koje smanjuje napetost, stres i upalu. Masaža se može obaviti prstima, pamučnim krpama ili kockicama leda.
  • Biljni lijekovi: korištenje biljaka koje imaju ljekovita svojstva za oči, kao što su borovnica, kamilica, neven, aloe vera ili zeleni čaj. Biljni lijekovi se mogu uzimati oralno, kao čaj, kapsule ili sirup, ili se mogu primjenjivati lokalno, kao kapi, masti ili oblozi.
  • Prehrana: prehrana također igra važnu ulogu u održavanju zdravlja očiju i prevenciji dalekovidnosti. Neki od savjeta za zdravu prehranu su:
    • Jesti puno voća i povrća koje su bogate vitaminima, mineralima i antioksidansima koji štite oči od slobodnih radikala i upala. Posebno se preporučuju voće i povrće koje su žute, narančaste, crvene ili tamnozelene boje, kao što su mrkva, bundeva, paprika, rajčica, špinat, kelj ili mango.
    • Uključiti u prehranu namirnice koje sadrže omega-3 masne kiseline koje poboljšavaju protok krvi i funkciju živaca u očima. Neki izvori omega-3 masnih kiselina su riba, orasi, laneno sjeme, chia sjemenke ili soja.
    • Ograničiti unos šećera, soli, kofeina i alkohola koji mogu dehidrirati oči, povećati krvni tlak i oštetiti krvne žile u očima. Umjesto toga, piti puno vode, biljnog čaja ili svježih sokova koji hidriraju oči i čiste toksine.

Reference:
National Eye Institute (NEI) (2023) Farsightedness (Hyperopia). Available at:
https://www.nei.nih.gov/learn-about-eye-health/eye-conditions-and-diseases/farsightedness-hyperopia

MyVision (2023) Hyperopia. Available at:
https://myvision.org/hyperopia/

Cleveland Clinic (2023) Farsightedness. Available at:
https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/8580-farsightedness

Mayo Clinic (2023) Farsightedness – Symptoms and causes. Available at:
https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/farsightedness/symptoms-causes/syc-20372495

American Academy of Ophthalmology (AAO) (2023) Hyperopia (Farsightedness). Available at:
https://www.aao.org/eye-health/diseases/hyperopia-farsightedness

Medical News Today (2023) What is farsightedness? Available at:
https://www.medicalnewstoday.com/articles/180621

WebMD (2023) Farsightedness. Available at:
https://www.webmd.com/eye-health/farsightedness

Healthline (2023) Farsightedness. Available at:
https://www.healthline.com/health/farsightedness

Everyday Health (2023) Hyperopia: A Guide. Available at:
https://www.everydayhealth.com/hyperopia/guide/

MedicineNet (2023) Farsightedness. Available at:
https://www.medicinenet.com/farsightedness/article.htm

Slika je napravljena pomoću AI.

.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *