Demencija – uzrok, simptomi i liječenje

Demencija je pojam koji označava prvenstveno oštećenje pamćenja, a potom i drugih intelektualnih sposobnosti i osobnosti. Ovo stanje ima posljedice ne samo na oboljelu osobu, već i na njegovu kompletnu okolinu, budući da dementna osoba postaje sve više ovisna o tuđoj pomoći. Procjenjuje se da u svijetu od demencije trenutno boluje više od 44 milijuna ljudi, s posljedičnim ogromnim troškovima za zdravstvene sustave.

Što je demencija i koliko se često javlja?

Demencije su bolesti koje se većinom javljaju kod starijih ljudi, a s obzirom da se radi o ljudima koji nisu radno (a često niti intelektualno) aktivni, početni simptomi mogu biti i nezamijećeni. Oboljela osoba rijetko primjećuje svoja sve veća ograničenja ili ih pak negira. S druge strane, okolina ih zamjenjuje s dobroćudnom staračkom zaboravljivosti, a postoji uvriježeno i pogrešno mišljenje da su intelektualno propadanje i sve veća ovisnost o okolini normalne posljedice starenja. Takve osobe liječniku dolaze (ili ih dovode) tek kada se jave smetnje ponašanja, agresivnost, sklonost lutanju i noćni nemir.

Generalno govoreći, broj dementnih osoba u svijetu dostiže epidemijske razmjere zbog starenja populacije (dob je glavni čimbenik rizika). S obzirom na produljenje života očekuje se daljnji porast broja oboljelih. Nadalje, iako još uvijek ne postoji zadovoljavajući lijek za najveći dio demencija, postoje razlozi za oprezni optimizam. Naime, zabilježen je pad broja oboljelih od demencije u razvijenim zemljama (premda točan razlog takve tendencije pada broja oboljelih nije poznat). Smatra se da su porast životnog standarda, dobra kontrola čimbenika rizika, viši stupanj naobrazbe i življenje u stimulativnom okruženju glavni kandidati za objašnjenje ovog povoljnog trenda.

Demencija – uzrok

Demencija ne predstavlja jedinstvenu bolest, već postoje brojni uzroci (neki i nepoznati) koji dovode do oštećenja postojećih umnih sposobnosti. Većina demencija posljedica je napredujućih oštećenja mozga koja se danas dostupnim metodama liječenja ne mogu popraviti ili značajnije zaustaviti. Najčešća od takvih demencija jest ona kod Alzheimerove bolesti čija pojavnost starenjem stanovništva sve više raste, premda značajan udio čine demencije kod cerebrovaskularnih bolesti i drugih degenerativnih bolesti mozga (primjerice frontotemporalna lobarna demencija, demencija Lewyjevih tjelešaca, kao i demencija kod Parkinsonove, Huntingtonove i Creutzfeld-Jacobove bolesti).

Međutim, određen mali udio demencija poznatih uzroka može se izliječiti, što znači da oboljela osoba može ponovno funkcionirati kao i prije nastupa oštećenja. To je i glavni razlog potrebe što ranijeg (odmah po uočavanju smetnji pamćenja i drugih simptoma) provođenja ciljanih pregleda za dokazivanje potencijalno reverzibilnih uzroka propadanja spoznajnih funkcija. Tu spadaju metabolički poremećaji (endokrinološki poremećaji, nedostaci vitamina, zatajenje bubrega i jetre), upalne bolesti mozga (autoimune bolesti, infekcije, paraneoplastički sindromi), tumori mozga i hematomi, neki oblici epilepsije, trovanja i porast tlaka u lubanjskoj šupljini.

Glavni uzroci demencije su:

• bolesti koje uzrokuju degenerativne promjene živčanih stanica u mozgu (Alzheimerova, Parkinsonova i Huntingtonova bolest);
• bolesti krvnih žila, moždani i srčani udar;
• propadanje moždanog tkiva zbog izlaganja drogi i alkoholu (alkoholna demencija) – alkohol izravnim toksičnim djelovanjem i neizravnim (deficit vitamina, traume glave, poremećaji zgrušavanja krvi i krvarenja) oštećuje mozak te tako dovodi do demencije koja je često i ireverzibilna i težeg stupnja, zbog čega zahtijeva hospitalizaciju;
• siromašna prehrana i nedovoljan unos vitamina (vitamina B12 koji je važan za pravilno funkcioniranje mozga);
• hormonalna neravnoteža;
• infekcije koje utječu na središnji živčani sustav, npr. AIDS;
• traume glave – jak udarac u glavu može imati trajne posljedice baš kao i dugotrajno izlaganje glave udarcima (čemu su izloženi npr. boksači i nogometaši);
• bubrežne, jetrene i plućne bolesti ponekad također uzrokuju pojavu demencije;
• depresija – ona koja uključuje psihomotoričko usporavanje.

Alzheimer – simptomi

Najčešći oblik demencije među starijim osobama je Alzheimerova bolest.

Prvi znakovi bolesti često se javljaju u 5. i 6. desetljeću života.

Broj oboljelih po dobnim skupinama naglo raste nakon 60. godine života i udvostručuje se svakih 5 godina.

Rizične skupine:

• dob: 10% starijih od 65 godina i čak 50% starijih od 85 godina boluje od Alzheimerove bolesti;
• spol: žene su dvostruko izloženije od muškaraca;
• ozljeda glave: neke studije pokazuju povezanost nastanka bolesti i ozljeda glave;
• izloženost toksinima: neke studije pokazuju da pojačana izloženost toksinima kao npr. aluminiju pojačava rizik;
• manji stupanj obrazovanja: nije poznato zašto, ali osobe niže stručne spreme su izloženije bolesti od onih s visokom stručnom spremom.

Koji su simptomi demencije?

Pad kognitivnih sposobnosti obično najviše pogađa pamćenje događaja ali mogu biti zahvaćene sve druge funkcije. Karakterističan je gubitak pamćenja za nedavne događaje zbog čega oboljeli učestalo postavlja istih pitanja. Osim problema s pamćenjem javljaju se i poteškoće u komunikaciji, oboljeli traže riječi pri govoru, gube temu razgovora i otežano imenuju predmete. Također mogu biti dezorijentirani u vremenu i prostoru te ne znaju koja je godina i mogu se izgubiti u poznatom prostoru, naprimjer pri odlasku u dućan. Osim kognitivnih sposobnosti pogođeni su i ponašanje i raspoloženje. Promjene raspoloženja se javljaju u vidu naglih neobjašnjivih promjene, razdražljivosti, gubitak inicijative u vidu pokazivanje manje interesa za započinjanje nečega ili odlazak negdje.

Pad kognitivnih sposobnosti je dovoljno ozbiljan da narušava svakodnevni život i funkcioniranje u istim. Funkcije koje su pogođene su baratanje s novcima zbog čega bolesnik može imati probleme s plaćanjem računa, planiranje i priprema obroka, snalaženje u prostoru, oblačenje, higijena, javljanje na telefon, obavljanje kućanskih djelatnosti i mnoge druge.

Mnoge su demencije progresivne, što znači da simptomi počinju polako i postupno se pogoršavaju. Napredovanje demencije se može pratiti kroz nekoliko stadija. Napredovanje demencije možemo grubo podijeliti u četiri stadija:

1. Blagi kognitivni poremećaj: karakteriziran zaboravljivošću. Javlja se kod mnogih ljudi kako stare, ali samo kod nekih napreduje do demencije.
2. Blaga demencija: javljaju se kognitivne smetnje koje utječu na svakodnevni život. Simptomi uključuju gubitak pamćenja, zbunjenost, promjene ličnosti, gubljenje i poteškoće u planiranju i izvršavanju zadataka te osobe u ovoj fazi više nisu samostalne.
3. Umjerena demencija: svakodnevni život postaje izazovniji, pa će pojedincu možda trebati veća pomoć. Simptomi su slični blagoj demenciji, ali pojačani. Oboljeli će možda trebati pomoć pri oblačenju i češanju kose. Također mogu pokazati značajne promjene u osobnosti; na primjer, postaju sumnjivi ili uznemireni bez ikakvog razloga. Vjerojatno postoje i poremećaji spavanja.
4. Teška demencija: u ovoj fazi simptomi su značajno pogoršani. Može doći do gubitka sposobnosti komuniciranja i oboljeli će možda trebati cjelodnevnu njegu. Jednostavni zadaci, poput sjedenja i držanja glave gore, postaju nemogući. Kontrola mokraćnog mjehura može se izgubiti.

Kako dijagnosticirati demenciju?

Dijagnoza Alzheimerove bolest i drugih vrsta demencije postavljaju se na temelju podataka koji se dobivaju od bolesnika i njegove pratnje, liječničkog pregleda, laboratorijskih pretraga, snimki mozga i ispitivanja kognitivnih funkcija. Dijagnoza demencije može se postaviti s visokom razinom sigurnosti. Ali teže je odrediti točnu vrstu demencije jer se simptomi i promjene mozga različitih demencija mogu preklapati. U nekim slučajevima, kada se bolesnici prekasno javljaju u uznapredovalim fazama bolesti liječnik može dijagnosticirati “demenciju” i ne odrediti vrstu.

Kako prevenirati demenciju?

Neki se faktori rizika za demenciju, poput dobi i genetike, ne mogu promijeniti. No, istraživanja sugeriraju da zdrav načina života, uključujući zdravu prehranu, redovito vježbanje i kognitivnu stimulaciju, može umanjiti rizik od kognitivnog pada i demencije.

Liječenje

Ukoliko se otkrije reverzibilni uzrok demencije, liječenje treba započeti što ranije jer i reverzibilni uzroci mogu vremenom postati ireverzibilni. Nedovoljno se naglašava kako i prekomjerna konzumacija alkohola može uzrokovati demenciju. Naime, alkohol izravnim toksičnim djelovanjem, ali i neizravnim putovima (deficit vitamina, česte traume glave, poremećaji zgrušavanja krvi i krvarenja) oštećuje mozak, dovodeći do demencije koja je, suprotno uobičajenom vjerovanju, često ireverzibilna i težeg stupnja pa zahtjeva smještaj oboljelog u instituciju.

Za većinu demencija preostaje simptomatsko liječenje. Za liječenje demencije uzrokovane Alzheimerovom bolešću registrirano je više lijekova. Neki od njih djeluju na način da povećavaju dostupnost acetilkolina, neuroprijenosnika deficitarnog kod svih demencija, inhibicijom enzima acetilkolinesteraze koji ga razgrađuje. Ti lijekovi usporavaju napredovanje bolesti i odgađaju gubitak neovisnosti i smještaj oboljelog u instituciju. Također smanjuju potrebu za dodatnim psihijatrijskim lijekovima kao što su antipsihotici i stabilizatori raspoloženja, koji u starijoj populaciji mogu imati ozbiljne nuspojave. Na taj način ne smanjuju samo troškove zbrinjavanja oboljelog već, što je najvažnije, popravljaju kvalitetu i njegovog života i života obitelji.

Postavlja se pitanje – ima li smisla davati spomenute lijekove kod demencija koje nisu uzrokovane Alzeheimerovom bolešću? Logično je, s obzirom da se radi o simptomatskoj terapiji (slično kao liječenje parkinsonizma L-dopom) kojom se povećava dostupnost acetilkolina ili umanjuje oštećenje neurona, da ovi lijekovi mogu biti korisni ne samo kod demencije, već i kod Alzheimerove bolesti. Tako je sve više pojedinačnih izvješća koje ukazuju na korisnost njihove primjene.

Reference:
https://www.nia.nih.gov/health/what-is-dementia
https://www.cdc.gov/aging/dementia/index.html
https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/dementia/symptoms-causes/syc-20352013
https://www.webmd.com/alzheimers/types-dementia