Dermatozne bolesti: uzroci, simptomi i liječenje

Dermatoze su grupa kožnih oboljenja koja mogu zahvatiti kožu, nokte i kosu. Ovaj široki pojam obuhvaća sve nepravilnosti i lezije na koži. Dermatoze mogu biti uzrokovane različitim faktorima, uključujući infekcije, iritaciju, autoimune bolesti ili čak karcinom. Neke od najčešćih dermatoznih bolesti uključuju:

Ekcem: Upalna kožna bolest koja se manifestira crvenilom, svrbežom i suhoćom.
Psorijaza: Kronična autoimuna bolest koja uzrokuje crvene, ljuskaste mrlje na koži.
Akne: Upalna kožna bolest koja se manifestira komedonima, cistama i ožiljcima.
Rozacea: Stanje koje uzrokuje crvenilo, crvene niti i vidljive krvne žile na licu.
Rak kože: Najčešći oblik raka, koji se javlja u različitim oblicima, uključujući bazocelularni karcinom, karcinom pločastih stanica i melanom.

Ostale vrste dermatoza:

Alopecija areata: Dermatoza koja uzrokuje okrugle mrlje gubitka kose. Može se pojaviti na bilo kojem dijelu tijela, uključujući vlasište, lice, pazuhe i uši.
Epidermoliza buloza: Stanje koje uzrokuje krhku kožu koja se lako trga ili stvara plikove. Simptomi obično počinju od rođenja i pogoršavaju se s godinama.
Hidradenitis suppurativa: Kronično stanje kože koje uzrokuje akne ispod kože. Prištići nalikuju tunelima ispod kože i mogu ostaviti ožiljke.
Ichthyosis: Grupa kožnih stanja koja uzrokuju suhu, ljuskavu kožu. Pločice su obično svrbljive, grube i crvene.
Impetigo: Česta bakterijska infekcija kože. Vrlo je zarazna i može se prenositi putem kontakta kože na kožu.
Vitiligo: Stanje koje uzrokuje bijele mrlje na koži.
Sistemski lupus eritematozus: Autoimuna bolest koja može uzrokovati “leptirasti” osip na licu.
Skleroderma: Stanje koje uzrokuje zadebljanje kože.

Terminologija dermatoza

Lezija: Područje kože koje se razlikuje od okolne kože.
Makula: Ravno, obojeno područje kože.
Papula: Čvrst ili cistični izdignuti prištić na koži manji od 1 cm.
Nodul: Izraslina na koži veća od 1 cm.
Plak: Debeli dio kože s definiranim rubovima koji može perutati.
Pustula: Mali, ispunjen gnojem prištić.
Osip: Područje iritirane ili otečene kože.
Vezikula: Mali mjehurić ispunjen tekućinom.

Uzroci dermatoznih bolesti

Uzroci dermatoznih bolesti raznoliki su i ovise o specifičnoj bolesti. Neki od najčešćih uzroka uključuju:

Genetika: Neka dermatozna stanja, kao što su psorijaza i ekcem, mogu biti naslijeđena. Što znači da ako imate roditelja s dermatozom, veća je vjerojatnost da ćete i sami razviti bolest.
Autoimune bolesti: U nekim dermatoznim bolestima, kao što je psorijaza, imunološki sustav tijela napada zdrave stanice kože. Točke napada imunološki sustav pogrešno identificira kao strane i pokreću upalnu reakciju.
Infekcije: Bakterijske, gljivične i virusne infekcije mogu uzrokovati dermatozne bolesti. Neke od najčešćih infekcija koje mogu utjecati na kožu uključuju gljivične infekcije (tinea pedis, tinea corporis), akne (Propionibacterium acnes), impetigo (Streptococcus pyogenes, Staphylococcus aureus) i herpes zoster (varicella-zoster virus).
Alergije: Alergije na određene tvari, kao što su hrana, lijekovi ili kemikalije, mogu izazvati dermatozne bolesti. Alergije na hranu mogu dovesti do urtikarije, angioedema ili ekcema. Alergija na lijekove može dovesti do makularnog rashlada, fiksnog lijekovnog eruptiva, generaliziranog alergičkog sindroma kože. Kontaktiranje alergena, kao što su lateks, nikal ili bršljan, može dovesti do kontaktnog dermatitisa.
Stres: Stres može pogoršati neke dermatozne bolesti, kao što su ekcem i psorijaza. Kada ste pod stresom, vaše tijelo oslobađa hormone koji mogu pogoršati upalu i otežati kontroliranje simptoma.
Okolinski čimbenici: Izloženost suncu, ekstremnim temperaturama i zagađenju zraka može pogoršati neke dermatozne bolesti. Sunčeva svjetlost može pogoršati psorijazu, ekcem i lupus. Ekstremne temperature mogu pogoršati ekcem i rosaceu. Zagađenje zraka može pogoršati ekcem i akne.

Osim ovih općih uzroka, postoje i drugi specifični čimbenici koji mogu utjecati na razvoj dermatoznih bolesti. Na primjer, određene profesije mogu povećati rizik od dermatoznih bolesti zbog izloženosti kemikalijama ili drugim iritantima. Neki lijekovi također mogu uzrokovati dermatozne bolesti kao pobočni učinak.

Važno je napomenuti da se dermatozne bolesti često javljaju u kombinaciji s više faktora. Na primjer, osoba s genetskom predispozicijom za ekcem može razviti bolest ako je izložena stresu ili kemikalijama.

Ako imate bilo kakvih briga u vezi s dermatozom, važno je posjetiti liječnika. Liječnik će vam moći pomoći da odredite uzrok vašeg stanja i preporučiti najbolji plan liječenja.

Dijagnoza dermatoznih bolesti

Dijagnoza dermatoznih bolesti obično se postavlja na temelju pregleda kože i medicinske anamneze. Tijekom pregleda kože, liječnik će pažljivo promotriti vašu kožu kako bi potražio bilo kakve promjene u boji, teksturi, debljini ili izgledu. Također će vas pitati o vašim simptomima, medicinskoj povijesti i obiteljskoj povijesti dermatoznih bolesti.

U nekim slučajevima, liječnik će možda morati naručiti dodatne testove kako bi potvrdio dijagnozu. Ovi testovi mogu uključivati:

Biopsiju kože: Tijekom biopsije kože, uzima se mali uzorak vaše kože i šalje u laboratorij na analizu. Ovaj test može pomoći u određivanju vrste dermatozne bolesti koju imate.
Testove krvi: Testovi krvi mogu se koristiti za provjeru infekcija, autoimunnih bolesti ili drugih stanja koja mogu uzrokovati dermatozne bolesti.
Alergijske testove: Alergijski testovi mogu se koristiti za određivanje jeste li alergični na bilo koje tvari koje mogu uzrokovati dermatozne bolesti.
Slikovne testove: Slikovni testovi, kao što su rendgenski snimci, MRI ili CT pregledi, mogu se koristiti za procjenu dubokih struktura kože i potkutanog tkiva.

Dijagnoza dermatoznih bolesti može biti složen proces i ponekad može potrajati nekoliko posjeta liječniku da se dobije konačna dijagnoza. Međutim, važno je biti strpljiv i surađivati s liječnikom kako biste dobili točnu dijagnozu i mogli započeti s pravim liječenjem.

Dodatne napomene o dijagnosticiranju dermatoznih bolesti:

Neki dermatolozi koriste dermatoskop za detaljniji pregled kože. Dermatoskop je ručni instrument koji povećava i osvjetljava kožu, što može pomoći u uočavanju sitnih promjena koje su golim okom nevidljive.
U nekim slučajevima, liječnik će vas možda uputiti drugom specijalisti, kao što je alergolog ili imunolog, za dodatno testiranje i liječenje.

Liječenje dermatoznih bolesti

Liječenje dermatoznih bolesti ovisi o vrsti bolesti i njezinoj težini. Mogućnosti liječenja uključuju:

Topički lijekovi: Topički lijekovi nanose se izravno na zahvaćenu kožu. Dostupni su u raznim oblicima, uključujući kreme, masti, losione, gelove i pjene. Neki uobičajeni topički lijekovi su:
- Kortikosteroidi: Kortikosteroidi su protuupalni lijekovi koji mogu pomoći u smanjenju crvenila, svrbeža i oticanja.
- Antibiotici: Antibiotici se koriste za liječenje bakterijskih infekcija kože.
- Antifungici: Antifungici se koriste za liječenje gljivičnih infekcija kože.
- Antihistaminici: Antihistaminici mogu pomoći u smanjenju svrbeža.
- Keratolitički agensi: Keratolitički agensi pomažu u uklanjanju mrtvih stanica kože i ljuskica.
Sistemski lijekovi: Sistemski lijekovi uzimaju se oralno ili se injektiraju u krvotok. Koriste se za liječenje teških ili široko rasprostranjenih dermatoznih bolesti. Neki uobičajeni sistemski lijekovi su:
- Retinoidi: Retinoidi su derivati vitamina A koji mogu pomoći u liječenju akni, psorijaze i drugih dermatoznih bolesti.
- Imunosupresivi: Imunosupresivi su lijekovi koji potiskuju imunološki sustav. Koriste se za liječenje autoimunnih dermatoznih bolesti, kao što je psorijaza.
- Antibiotici: Antibiotici se koriste za liječenje teških bakterijskih infekcija kože.
- Antifungici: Antifungici se koriste za liječenje teških gljivičnih infekcija kože.
Fototerapija: Fototerapija je liječenje koje koristi ultraljubičasto (UV) svjetlo za liječenje dermatoznih bolesti. Dostupna je u dvije glavne vrste:
- UVA fototerapija: UVA fototerapija koristi UVA zrake, koje su blaži oblik UV zračenja. Često se koristi u kombinaciji s psoralenima, lijekovima koji čine kožu osjetljivijom na UVA svjetlost.
- UVB fototerapija: UVB fototerapija koristi UVB zrake, koje su jači oblik UV zračenja. Često se koristi za liječenje psorijaze i vitiliga.
Biološki lijekovi: Biološki lijekovi su lijekovi koji se usmjeruju na specifične dijelove imunološkog sustava. Koriste se za liječenje teških dermatoznih bolesti koje ne reagiraju na druga liječenja. Neki uobičajeni biološki lijekovi uključuju:
- Inhibitori TNF-alfa: Inhibitori TNF-alfa blokiraju tumor nekroza faktor alfa (TNF-alfa), protein koji igra ulogu u upali. Koriste se za liječenje psorijaze, reumatoidnog artritisa i drugih autoimunnih bolesti.
- Inhibitori interleukina (IL): Inhibitori IL blokiraju interleukine, proteine koji igraju ulogu u imunološkom odgovoru. Koriste se za liječenje psorijaze, ekcema i drugih dermatoznih bolesti.
Kirurški zahvat: Kirurški zahvat se obično koristi za uklanjanje raka kože ili drugih dermatoznih bolesti koje ne reagiraju na druga liječenja.
Promjene načina života: Neki dermatozni problemi mogu se poboljšati promjenama načina života, kao što su:
- Izbjegavanje iritanata: Izbjegavajte kemikalije, deterdžente i druge tvari koje mogu iritati vašu kožu.
- Nošenje udobne odjeće: Nosite odjeću od prirodnih vlakana.

Prevencija dermatoznih bolesti

Dok se neke dermatozne bolesti ne mogu spriječiti, postoje stvari koje možete učiniti kako biste smanjili rizik od nastanka ili pogoršanja dermatoznih bolesti:

Zaštitite se od sunca: Koristite kremu za sunčanje širokog spektra s SPF-om od 30 ili više i redovito je nanosite, posebno tijekom dana.
Održavajte kožu čistom i vlažnom: Redovito perite kožu blagim sapunom i vlažite je kremama ili losionima koji ne iritiraju.
Izbjegavajte iritante: Izbjegavajte kemikalije, deterdžente i druge tvari koje mogu iritirati vašu kožu.
Nosite udobnu odjeću: Nosite odjeću od prirodnih vlakana, poput pamuka, koja dozvoljava koži da diše.
Kontrolirajte stres: Stres može pogoršati neke dermatozne bolesti. Pronađite zdrave načine za upravljanje stresom, kao što su vježbanje, joga ili meditacija.
Jedite zdravu prehranu: Zdrava prehrana može pomoći u održavanju zdrave kože. Jedite puno voća, povrća i cjelovitih žitarica.
Ne pušite: Pušenje može pogoršati neke dermatozne bolesti.