Diskus hernija (Hernija diska) – uzrok, simptomi i liječenje

Diskus hernija, odnosno prolaps diska (ili protruzija diska) je dijagnoza koja se postavlja kada se pomjeri iz svog ležišta međupršljenski disk koji se nalazi između dva kičmena pršljena I dovede do pritiska na živac ili kičmenu moždinu. Pomjeranje diska se može dogoditi na bilo kojem dijelu kičme ali se najčešće javlja na vratnom ili lumbalnom dijelu kičme.

Hernija diska nastaje kada mekani unutrašnji dio diska iskoči iz svog ležišta , probije prstenasti dio diska i uđe u kičmeni kanal.

To za posljedicu ima pritisak na kičmenu moždinu ili živac koji izlazi iz tog dijela kičme, a ovisno na kojem je nivou došlo do diskus hernije i pritiska na živac dolazi do specifičnih simptoma.

Dislocirani disk pritišće živac koji izlazi iz tog dijela kičme i dovodi do bola, ukočenosti te slabosti u ruci ili nozi, trnjenja duž ruke ili noge. Uzroci nastanka diskus hernije su različiti, ali je loša postura tj. loše držanje tijela preduvjet da se problem pojavi. Promjene koje se događaju na disku nastaju uslijed manjka fizičke aktivnosti ali i pretjerane fizičke aktivnosti, predugog sjedenja, radnog mjesta koje zahtijeva određeni položaj koji tijelu ne odgovara, itd. U prvoj fazi dolazi do dehidracije (gubitka vode) u disku koji je inače želatinozan, u “gel” stanju.

Diskus hernija je najčešće rezultat postupnog starenja vezanog uz trošenje i degeneraciju diska. Kako starimo, spinalni diskovi gube vodu. To ih čini manje fleksibilnima i skloniji su suženju ili puknuću.

Degenerativne promjene na kralježnici nastaju na samim kralješcima, a zahvaćaju međukralježnične diskuse, zglobove, ligamente i nastavke kralježaka. Prve degenerativne promjene obično nastaju na intervertebralnom disku koji se nalazi između trupova kralježaka.

Degeneracija se očituje smanjenjem jezgre diska zbog dehidracije, smanjuje se elastičnost diska, sužava se intervertebralni prostor i tako gubi sposobnost amortizacije pritisaka.

Mehaničke ili degenerativne promjene se najčešće pojavljuju na mjestu najvećeg dinamičkog opterećenja kralježnice – u području između L4-L5 i L5-S1 kralježaka.

Kod većine osoba se točan uzrok diskus hernije ne može odrediti. Ovo oštećenje najčešće nastaje između 40. i 50. godine života.

Protruzija diska simptomi

Protruzija diska se javlja u obliku simptoma ovisno o mjestu na kralježnici gdje se dogodilo pomicanje diska. Međutim, zajednički simptomi koji ukazuju da se disk pomaknuo su na svim mjestima jednaki. Simptomi koji su zajednički bol i ukočenost leđa, te bolovi u udovima rukama ili nogama, uz ograničenost pokretljivosti kralježnice. Kod diskus hernija donjeg dijela leđa može doći do ukočenost jedne noge i nemogućnosti hodanja, te nekontroliranog mokrenja i defektacije stolice uslijed pritiska na živce koji kontroliraju rad mokraćnog mjehura i crijeva.

Simptomi kada se protruzija diska dogodi na vratnom cervikalnom dijelu kralježnice obično zahvaćaju jednu ruku jer je pritisnut živac na jednoj strani, lijevo ili desno. Bol se javlja u ramenu i ruci na strani gdje je živac pritisnut, te se uslijed kašljanja i kihanja može pojačati. Postoji utrnulost ruke cijelom dužinom, te se javljaju vrtoglavice i glavobolje, moguće je i oštećenje vida, grčevi u mišićima, zujanje u ušima, problemi sa gutanjem, a zbog slabosti mišića postoji osjećaj slabosti.

Kod lumbalne diskus hernije koja se zove išijas dolazi do pomicanja diska u donjem dijelu kralježnice uslijed naglog pokreta ili podizanja tereta. Simptomi su uz bol u donjem dijelu kralježnice i bolovi koji se šire do koljena ili stopala noge, ograničena pokretljivost.

Dijagnoza diskus hernije

Liječniku pomažu postaviti dijagnozu simptomi. Prilikom fizikalnog pregleda liječnik ispituje kralješnicu s obzirom na područja osjetljivosti i pretražuje osjet, usklađivanje pokreta, mišićnu snagu i reflekse (npr. trzaj koljena). Rabeći postupak kao što je test ispružene noge pri kojem osoba podiže nogu a da ne savine koljeno, liječnik uočava u kojem se položaju bol pojačava. Liječnik procjenjuje mišićni tonus u rektumu stavljanjem prsta u rektum. Slabost mišića oko anusa uz poteškoću pri mokrenju ili u kontroli mokrenja su posebno teški znakovi – liječenje je hitno.

Rendgenogram kralješnice može pokazati suženje prostora između diskova, ali kompjutorizirana tomografija (CT) i magnetska rezonancija (MRI) otkrivaju problem jasnije. Koristan može biti mijelogram, ali tu pretragu općenito zamjenjuje MRI.

Diskus hernija (hernija diska) – liječenje

Ako se klinička slika osobe s hernijom diska ne pogorša, stanje se najčešće poboljša spontanim oporavkom i konzervativnim metodama bez operacije.

Nelagoda u leđima obično popušta uz oporavak kod kuće.

Fizioterapeut vam može pokazati položaje i vježbe dizajnirane kako bi se smanjila bol uzrokovana hernijom diska. Osim toga, može preporučiti i električnu stimulaciju pogođenog područja.

Ako je riječ o blagoj do umjerenoj boli, liječnik može propisati lijekove protiv bolova kao što su Ibuprofen, Neofen ili Naproksen.

Lijekovi kao što su gabapentin (Neurontin, Gralise, Horizant), pregabalin (Lyrica), tramadol (Ultram) i amitriptilin često pomažu u oslobađanju boli. Riječ je o lijekovima koji imaju blaže nuspojave, a koriste se kao prva linija lijekova na recept kod osoba kojima je dijagnosticirana diskus hernija.

Dekompresijska terapija je jedini neoperativni tretman koji je stvarno učinkovit kod teških slučajeva diskus hernije, degenerativnih bolesti zglobova, artritisa, stenoze (suženja spinalnog kanala) i pritiska na živčane korijene. To je neoperativna trakcijska terapija za oslobađanje od bolova u leđima, nogama i rukama. Putem cikličkih faza distrakcije i relaksacije te pravilnim pozicioniranjem, spinalni disk (međukralješčani kolut) može biti izoliran i stavljen pod negativni pritisak izazivajući time efekt vakuuma unutar njega.

Kirurška operacija diskus hernije

Vrlo mali broj osoba s ovom dijagnozom mora operirati diskus herniju. Neurokirurg može preporučiti operaciju kada uobičajena fizikalna terapija nije uspjela ublažiti simptome niti nakon šest tjedana. Pogotovo ako bolesnik osjeća utrnulost ili slabost, teškoće prilikom stajanja ili šetnje te ako je i dalje prisutna slaba kontrola mokraćnog mjehura.

U mnogim slučajevima neurokirurg može ukloniti samo izbočeni dio diska. Rijetko treba ukloniti cijeli prolabirani disk. Danas postoje minimalno invazivne operacije kičme koje se rade laserski u lokalnoj anesteziji i koje smanjuju period postoperacijske rehabilitacije. Ukupno trajanje rehabilitacije je između dva do tri mjeseca. Dva tjedna nakon minimalno invazivne operacije diskus hernije se započinje s vježbama za stabilizaciju trupa, dok se dalji proces rehabilitacije primjenjuje individualno shodno kliničkom stanju pacijenta.

Pacijenti često postavljaju pitanje: „ Mogu li mi se oduzeti noge i da ostanem nepokretan nakon operacije?“ . Današnjim modernim pristupom minimalno invazivnim operacijama se smanjuje mogućnost komplikacija i ubrzava se period oporavka. Naš savjet je da uvijek uzmete više liječničkih mišljenja ako je preporučena operacija.

Hernija diska – prevencija i samopomoć

Najbolji način prevencije hernije diska je vježbanje, odnosno jačanje mišića te izbor posla koji neće značajnije i progresivno oštećivati kralježnicu. Međutim, to jednostavno nije uvijek ostvarivo.

Ako imate posao koji zahtjeva dugotrajno sjedenje, slobodno vrijeme biste trebali trošiti na aktivnosti koje uključuju kretanje i vježbanje. Ako imate posao u kojem puno hodate ili stojite, trebali biste se posvetiti aktivnostima koje uključuju nešto mirniji tempo i odmaranje.

Donosimo vam nekoliko savjeta uz koje možete pokušati pobijediti bol u donjem dijelu kralježnice i olakšati svakodnevno funkcioniranje:

• ako se pojavi intenzivna bol u kralježnici, najbolje je uzeti nekoliko slobodnih dana kako bi se bol smirila,
• vrlo rijetko se događa da osoba nije sposobna za vršenje bilo kakvih aktivnosti te je primorana boraviti u krevetu nekoliko dana – ne preporučuje se dugotrajno ležanje i mirovanje jer može samo pogoršati situaciju,
• izbjegavajte dizanje teških predmeta, sagibanje ili napinjanje u nepravilnom položaju,
• osobama koje imaju problema s kralježnicom uvijek se savjetuje izbor kvalitetnog madraca i jastuka,
• u olakšavanju boli mogu vam pomoći nesteroidni protuupalni lijekovi ili analgetici,
• za smanjenje grčeva i bolova preporučuju se vježbe,
• nikada nemojte ispitivati granice vaše kralježnice ako imate problema s kralježnicom,
• ako se bavite napornim poslom, pokušajte si barem jednom godišnje priuštiti pregled kralježnice.

Reference:
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK441822/
https://www.aans.org/Patients/Neurosurgical-Conditions-and-Treatments/Herniated-Disc
https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/herniated-disk/symptoms-causes/syc-20354095
https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/12768-herniated-disk
https://www.pennmedicine.org/for-patients-and-visitors/patient-information/conditions-treated-a-to-z/herniated-disc-disorders

Slika preuzeta sa https://huffmanclinic.com/suffering-from-a-herniated-disc/