Oteknuće (edem)

Edem (oteklina) – uzroci, simptomi i liječenje

Simptomi

Edem je stanje u kojem se višak tekućine nakuplja u tkivima tijela, uzrokujući oticanje. Edem može zahvatiti bilo koji dio tijela, ali najčešće se javlja u nogama, gležnjevima, rukama i licu. Edem nije bolest, već simptom nekog drugog zdravstvenog problema.

Uzroci edema

Edem nastaje kada kapilare (sićušne krvne žile) ispuštaju tekućinu u okolna tkiva, a ispuštanje se ne apsorbira na vrijeme. Ako se curenje ne apsorbira na vrijeme, dolazi do oticanja tkiva.
Postoji mnogo mogućih uzroka edema, a neki od njih su:

  • Zatajenje srca: Ako srce ne pumpa dovoljno krvi, tekućina se može zadržati u plućima i donjim udovima. Ovo stanje može uzrokovati otežano disanje, umor i oticanje nogu i stopala.
  • Bubrežna bolest: Ako bubrezi ne filtriraju dovoljno otpadnih tvari iz krvi, tekućina se može nakupiti u tijelu. Što može uzrokovati oticanje ruku, nogu, trbuha i lica, kao i visoki krvni tlak i protein u urinu.
  • Jetrena bolest: Ako jetra ne proizvodi dovoljno albumina, bjelančevine koja pomaže zadržati tekućinu u krvnim žilama, tekućina se može izliti u trbušnu šupljinu. Ovo stanje može uzrokovati ascites, stanje u kojem se trbuh napuni tekućinom i postane napet i bolan.
  • Trudnoća: Tijekom trudnoće, tijelo zadržava više tekućine nego inače, posebno u drugom i trećem tromjesečju. Što može uzrokovati oticanje nogu, ruku i lica, kao i povećati krvni tlak i rizik od preeklampsije, ozbiljnog stanja koje ugrožava život majke i djeteta.
  • Lijekovi: Neki lijekovi mogu uzrokovati edem kao nuspojavu, posebno oni koji utječu na krvni tlak, bubrege, hormone ili upalu. Primjeri takvih lijekova su: antihipertenzivi, kortikosteroidi, nesteroidni protuupalni lijekovi, oralni kontraceptivi, estrogeni i tiazolidindioni.
  • Prehrana: Prekomjeran unos soli, šećera ili alkohola može povećati zadržavanje tekućine u tijelu i uzrokovati edem. Također, nedostatak proteina ili vitamina B1 u prehrani može smanjiti proizvodnju albumina i doprinijeti edemu.
  • Alergije: Alergijska reakcija na hranu, lijekove, ubode insekata ili druge tvari može uzrokovati angioedem, stanje u kojem otiču sluznice i koža, posebno oko očiju, usta, grla i genitalija. Angioedem može biti opasan ako ometa disanje ili gutanje.
  • Infekcije: Infekcije kože, rana, zglobova ili drugih dijelova tijela mogu uzrokovati upalu i oticanje. Ovo može biti znak bakterijske, virusne, gljivične ili parazitske infekcije, koje zahtijevaju liječenje antibioticima, antivirusnim, antigljivičnim ili antiparazitskim lijekovima.
  • Ozljede: Ozljede mišića, tetiva, ligamenata, kostiju ili zglobova mogu uzrokovati krvarenje, upalu i oticanje. Što može biti posljedica udarca, pada, uganuća, istegnuća, prijeloma ili drugih trauma. Oticanje obično nestaje nakon što se ozljeda zacijeli, ali može biti potrebna fizikalna terapija ili operacija u težim slučajevima.
  • Venska insuficijencija: Venska insuficijencija je stanje u kojem vene ne vraćaju dovoljno krvi iz nogu prema srcu, zbog slabosti ili oštećenja venskih zalistaka. Ovo stanje može uzrokovati oticanje nogu i gležnjeva, kao i varikozne vene, promjene boje kože, čireve i infekcije.
  • Limfedem: Limfedem je stanje u kojem se limfa, tekućina koja sadrži bijele krvne stanice i otpadne tvari, ne može normalno kretati kroz limfni sustav, zbog blokade ili oštećenja limfnih čvorova ili žila. Ovo stanje može uzrokovati oticanje ruku, nogu, prsa, trbuha ili genitalija, kao i bol, ukočenost, infekcije i ožiljke. Limfedem može biti primaran, što znači da je prisutan od rođenja ili se razvija kasnije bez poznatog uzroka, ili sekundaran, što znači da je posljedica nekog drugog stanja ili tretmana, kao što su rak, operacija, zračenje, infekcija ili ozljeda.

Simptomi edema

Simptomi edema ovise o tome koji dio tijela je zahvaćen, koliko je tekućine nakupljeno i koji je uzrok edema. Neki od mogućih simptoma su:

  • Oticanje, koje može biti blago ili izraženo, lokalizirano ili generalizirano, i koje se može povećavati ili smanjivati tijekom dana ili ovisno o položaju tijela.
  • Bol, koja može biti tupa, oštra, probadajuća, peckajuća ili grčevita, i koja može biti konstantna ili povremena, i koja može varirati u intenzitetu i lokaciji.
  • Ukočenost, koja može otežavati kretanje zahvaćenog dijela tijela, posebno zglobova, i koja može uzrokovati smanjenu fleksibilnost i raspon pokreta.
  • Težina, koja može stvarati osjećaj pritiska, napetosti ili punoće u zahvaćenom dijelu tijela, i koja može utjecati na ravnotežu i hod.
  • Promjene boje, teksture ili temperature kože, koje mogu biti crvene, plave, ljubičaste, blijede, tople, hladne, glatke, grube, sjajne, suhe ili vlažne, i koje mogu biti popraćene svrbežom, peckanjem, trnjenjem ili osjećajem žarenja.
  • Promjene u veličini, obliku ili izgledu zahvaćenog dijela tijela, koje mogu biti vidljive ili opipljive, i koje mogu uzrokovati deformaciju, asimetriju, ožiljke ili čireve.
  • Promjene u funkciji zahvaćenog dijela tijela, koje mogu ometati normalne aktivnosti, kao što su hodanje, trčanje, penjanje, sjedenje, ležanje, disanje, gutanje, mokrenje, stolica, spavanje, seksualnost ili rad.
  • Promjene u općem zdravlju, koje mogu uključivati umor, slabost, gubitak apetita, gubitak težine, mučninu, povraćanje, glavobolju, vrtoglavicu, znojenje, groznicu, zimicu, kašalj, otežano disanje, bol u prsima, ubrzani ili usporeni rad srca, palpitacije, aritmije, oticanje vena na vratu, plavu boju usana ili noktiju, anemiju, edem pluća, šok ili smrt.
  • Promjene u laboratorijskim nalazima, koje mogu pokazivati povišene ili snižene vrijednosti nekih parametara u krvi, urinu ili drugim tjelesnim tekućinama, kao što su: elektroliti, kreatinin, urea, glukoza, hemoglobin, hematokrit, leukociti, trombociti, albumin, globulin, bilirubin, jetreni enzimi, kolesterol, trigliceridi, proteini, pH, oksigenacija, zgrušavanje, upalni markeri, hormoni, antitijela, mikroorganizmi ili toksini.

Edem – dijagnoza

Dijagnoza za edem (otekline) ovisi o tome koji je uzrok edema, koji dio tijela je zahvaćen i koji su simptomi edema. Neki od mogućih načina dijagnosticiranja edema su:

  • Anamneza: Liječnik će vas pitati o vašim simptomima, medicinskoj povijesti, lijekovima, prehrani, navikama i životnom stilu. Što može pomoći u utvrđivanju mogućih uzroka edema i isključivanju drugih stanja.
  • Fizikalni pregled: Liječnik će pregledati zahvaćeno područje i provjeriti znakove oticanja, boli, ukočenosti, promjene boje, teksture ili temperature kože, promjene u veličini, obliku ili izgledu zahvaćenog dijela tijela, promjene u funkciji zahvaćenog dijela tijela, ili druge abnormalnosti. Liječnik će također izmjeriti vaš krvni tlak, puls, temperaturu, težinu i opseg zahvaćenog dijela tijela. Liječnik može provesti i test pritiska, koji uključuje pritiskanje prsta na zahvaćeno područje i provjeru ostaje li udubljenje nakon otpuštanja pritiska. Ovo može ukazivati na prisutnost tekućine u tkivima.
  • Laboratorijske pretrage: Liječnik može zatražiti uzimanje uzoraka krvi, urina ili drugih tjelesnih tekućina i slanje na analizu u laboratorij. Ovo može pomoći u otkrivanju prisutnosti ili odsutnosti nekih tvari u tijelu, kao što su: elektroliti, kreatinin, urea, glukoza, hemoglobin, hematokrit, leukociti, trombociti, albumin, globulin, bilirubin, jetreni enzimi, kolesterol, trigliceridi, proteini, pH, oksigenacija, zgrušavanje, upalni markeri, hormoni, antitijela, mikroorganizmi ili toksini. Što može pomoći u dijagnosticiranju nekih uzroka edema, kao što su: zatajenje srca, bubrežna bolest, jetrena bolest, trudnoća, alergija, infekcija, ozljeda, venska insuficijencija, limfedem, ili druga stanja.
  • Slikovne pretrage: Liječnik može zatražiti snimanje zahvaćenog dijela tijela ili unutarnjih organa pomoću različitih metoda, kao što su: rendgensko snimanje, ultrazvučno snimanje, magnetska rezonanca, kompjutorska tomografija, nuklearna medicina, ili drugi postupci. Ovo može pomoći u vizualizaciji strukture, funkcije, protoka, veličine, oblika, položaja, oštećenja, upale, krvarenja, tumora, cista, kamenaca, ugrušaka, ili drugih abnormalnosti koje mogu biti povezane s edemom.
  • Biopsija: Liječnik može zatražiti uzimanje uzorka tkiva iz zahvaćenog dijela tijela ili unutarnjeg organa i slanje na analizu u laboratorij. Što može pomoći u otkrivanju prisutnosti ili odsutnosti nekih stanica, tkiva, molekula, gena, ili drugih elemenata koji mogu biti povezani s edemom. Ovo može pomoći u dijagnosticiranju nekih uzroka edema, kao što su: rak, autoimuna bolest, metabolička bolest, genetska bolest, ili druga stanja.

Liječenje edema

Liječenje edema ovisi o tome koji je uzrok edema, koliko je tekućine nakupljeno i koje su moguće komplikacije. Neki od mogućih načina liječenja su:

  • Lijekovi: Neki lijekovi mogu pomoći u smanjenju zadržavanja tekućine u tijelu i olakšati oticanje. Primjeri takvih lijekova su: diuretici, koji potiču izlučivanje tekućine putem bubrega i mokraće, beta-blokatori, ACE inhibitori, ARB-i, kalcijevi antagonisti, nitrati, digoksin, antikoagulansi, antiplateleti, antibiotici, antihistaminici, kortikosteroidi, imunosupresivi, antitireoidni lijekovi, inzulin, oralni hipoglikemici, ili drugi lijekovi koji utječu na krvni tlak, srčani ritam, upalu, infekciju, alergiju, hormonsku ravnotežu, metabolizam ili imunološki sustav.
  • Kirurgija: Neki slučajevi edema zahtijevaju kirurški zahvat kako bi se uklonio višak tekućine, popravilo oštećeno tkivo, poboljšala cirkulacija ili transplantirao zahvaćeni organ. Primjeri takvih zahvata su:
    • paracenteza, koja uključuje probijanje trbušne šupljine i ispuštanje tekućine,
    • toracenteza, koja uključuje probijanje prsne šupljine i ispuštanje tekućine,
    • perikardiocenteza, koja uključuje probijanje srčane ovojnice i ispuštanje tekućine,
    • drenaža, koja uključuje umetanje cijevi ili katetera u zahvaćeno područje i ispuštanje tekućine,
    • stentiranje, koja uključuje umetanje metalne cijevi u suženu ili blokiranu krvnu žilu i proširenje lumena,
    • bajpas, koji uključuje stvaranje alternativnog puta za protok krvi oko oštećene ili blokirane krvne žile,
    • angioplastika, koja uključuje umetanje balona u suženu ili blokiranu krvnu žilu i proširenje lumena,
    • endarterektomija, koja uključuje uklanjanje plaka iz unutrašnjosti krvne žile,
    • flebektomija, koja uključuje uklanjanje proširenih vena,
    • skleroterapija, koja uključuje ubrizgavanje kemikalije u proširene vene i zatvaranje lumena,
    • ablacija, koja uključuje uništavanje abnormalnih srčanih stanica koje uzrokuju aritmije,
    • kardioverzija, koja uključuje primjenu električnog šoka na srce kako bi se uspostavio normalan ritam,
    • implantacija pejsmejkera, defibrilatora ili srčane pumpe, koji pomažu u regulaciji srčanog rada,
    • transplantacija srca, bubrega, jetre ili drugog organa, koji zamjenjuju zatajeni ili oštećeni organ, ili
    • drugi zahvati koji utječu na srce, krvne žile, pluća, jetru, bubrege ili druge organe.
  • Fizikalna terapija: Fizikalna terapija može pomoći u poboljšanju pokretljivosti, fleksibilnosti, snage, izdržljivosti i funkcije zahvaćenog dijela tijela, kao i u smanjenju boli, upale i oticanja. Primjeri takvih terapija su:
    • vježbe, koje uključuju aktivne ili pasivne pokrete zahvaćenog dijela tijela,
    • masaža, koja uključuje pritisak, trljanje, gnječenje ili tapkanje zahvaćenog dijela tijela,
    • limfna drenaža, koja uključuje nježno poticanje protoka limfe iz zahvaćenog dijela tijela,
    • kompresija, koja uključuje nošenje elastičnih zavoja, čarapa, rukava ili drugih pomagala koja vrše pritisak na zahvaćeno područje i sprječavaju nakupljanje tekućine,
    • elektroterapija, koja uključuje primjenu električne struje, ultrazvuka, lasera ili drugih oblika energije na zahvaćeno područje i stimuliranje cirkulacije, mišića, živaca ili tkiva,
    • hidroterapija, koja uključuje korištenje vode, leda, pare ili drugih oblika vlage na zahvaćeno područje i utjecanje na temperaturu, protok, tlak ili kemijski sastav tekućine u tijelu,
    • akupunktura, koja uključuje ubadanje igala u određene točke na tijelu i utjecanje na protok energije, krvi ili limfe, ili
    • druge terapije koje utječu na mišiće, zglobove, kosti, kožu, limfni sustav ili živčani sustav.
  • Prehrana: Prehrana može pomoći u regulaciji unosa i izlučivanja tekućine u tijelu i u prevenciji ili liječenju nekih uzroka edema. Primjeri takvih prehrambenih mjera su:
    • smanjenje unosa soli, šećera ili alkohola, koji mogu povećati zadržavanje tekućine u tijelu
    • povećanje unosa proteina ili vitamina B1, koji mogu pomoći u proizvodnji albumina i zadržavanju tekućine u krvnim žilama
    • povećanje unosa kalija, koji može pomoći u izlučivanju natrija i vode putem bubrega i mokraće
    • povećanje unosa vlakana, koji mogu pomoći u regulaciji probave i stolice
    • povećanje unosa vode, koji može pomoći u hidrataciji tijela i razrjeđivanju soli i otpadnih tvari u krvi, urinu ili drugim tjelesnim tekućinama
    • izbjegavanje alergena, koji mogu uzrokovati angioedem ili druge alergijske reakcije
    • izbjegavanje hrane koja može pogoršati neke od uzroka edema, kao što su: pržena, masna, začinjena ili konzervirana hrana, koja može opteretiti jetru i bubrege, crveno meso, mliječni proizvodi, jaja ili gluten, koji mogu izazvati upalu ili intoleranciju, kofein, koji može povećati krvni tlak i dehidrirati tijelo, ili druga hrana koja može utjecati na srce, krvne žile, pluća, jetru, bubrege ili druge organe.
    • konzumiranje hrane koja može pomoći u smanjenju edema ili liječenju nekih od uzroka edema, kao što su: voće i povrće, koje su bogati vitaminima, mineralima, antioksidansima i vlaknima, riba, orašasti plodovi, sjemenke ili maslinovo ulje, koji su bogati omega-3 masnim kiselinama i mogu smanjiti upalu i poboljšati cirkulaciju, čaj od peršina, maslačka, brusnice ili zelenog čaja, koji mogu djelovati kao prirodni diuretici i potaknuti izlučivanje tekućine, đumbir, kurkuma, cimet ili papar, koji mogu poboljšati probavu i metabolizam, češnjak, luk, limun ili jabučni ocat, koji mogu očistiti jetru i krv, ili druga hrana koja može utjecati na srce, krvne žile, pluća, jetru, bubrege ili druge organe.

Reference:
National Center for Biotechnology Information. (2019). Edema.
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279409/

Mayo Clinic. (2019). Edema – Symptoms and causes.
https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/edema/symptoms-causes/syc-20366493

American Academy of Family Physicians. (2017). Edema.
https://familydoctor.org/condition/edema/

MSD Manual. (2020). Swelling.
https://www.msdmanuals.com/home/heart-and-blood-vessel-disorders/symptoms-of-heart-and-blood-vessel-disorders/swelling

Leonard, J. (2018). Edema: Types, causes, symptoms, and treatment. Medical News Today.
https://www.medicalnewstoday.com/articles/159111

WebMD. (2020). Edema Overview.
https://www.webmd.com/heart-disease/heart-failure/edema-overview

Healthline. (2019). Edema.
https://www.healthline.com/health/edema

Health. (2019). What Is Edema? Here’s What You Need to Know About the Symptom.
https://www.health.com/edema-7551968

Verywell Health. (2020). Swelling (Edema) Symptoms, Causes, and Treatment.
https://www.verywellhealth.com/swelling-symptoms-causes-and-treatment-6892311

Slika je napravljena pomoću AI.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *