Endometrioza je raširena bolest za koju, na žalost, dosta žena i ne zna da boluje od nje. Ovo može biti jako neugodna bolest, ali i moguće je pronaći rješenja koja su za pojedinačne slučajeve najprikladnija. Smatra se da od ove bolesti boluje 10-15 % žena reproduktivne dobi.
Što je to endometrioza?
Endometrioza je kronična bolest koju karakterizira pojava tkiva sluznice koja oblaže maternicu (endometrija) na različitim mjestima u tijelu na kojima se inače ne bi trebalo nalaziti, odnosno bilo gdje izvan maternice. Ta su mjesta najčešće organi unutar zdjelice i trbušne šupljine:
- jajnici
- jajovodi
- ligamenti koji stabiliziraju maternicu
- mokraćni mjehur
- tanko i debelo crijevo
- rektum
- rodnica
- kirurški ožiljci (npr. od carskog reza) i dr.
Jako rijetko se to tkivo može naći i na nekim drugim mjestima izvan trbušne šupljine kao što su pluća.
Endometriotično tkivo je osjetljivo na spolne hormone jednako kao i normalna sluznica maternice – raste, zadebljava i naposljetku se ljušti. Za vrijeme menstruacije, žena s endometriozom krvari ne samo iz maternice, nego i iz svih tih otočića endometrija izvan maternice. Nakupljena krv podražuje organe i izaziva iritaciju, grčeve i bol. Često se pojavljuju i vezivne, ožiljkaste priraslice koje mogu pridonijeti nastanku kronične boli. Te priraslice u kasnijem razvoju bolesti mogu napredovati toliko da ometaju rad organa i dovode do njihove disfunkcije.
Simptomi endometrioze
U većini slučajeva simptoma nema ili su tako blagi da se ne zamjećuju pa nije potrebno nikakvo liječenje.
Primarni simptom endometrioze je bol u području zdjelice, koja je često povezana s menstrualnim ciklusom.
Iako većina žena ima grčeve tijekom mjesečnice, one s endometriozom obično bol opisuju mnogo intenzivnijom nego obično. Također se kod većine žena ta bol s vremenom povećava.
Česti znakovi i simptomi endometrioze uključuju:
- bolnu mjesečnicu,
- bol kod snošaja,
- bol kod uriniranja,
- jako krvarenje,
- probleme s plodnošću,
- druge simptome poput umora, proljeva, zatvora, povraćanja i slično.
Jačina vaše boli ne mora nužno biti pokazatelj razvijenosti stanja. Neke žene s endometriozom imaju veću bol, dok neke imaju manju ili čak nikakvu. Bol ovisi o smještaju endometrioznih implatanata.
Dublje usađena endometriozna tkiva i ona u područjima s većom gustoćom živčanih završetaka uzrokuju veću bol. Tkiva maternice mogu ispuštati i neke produkte metabolizma u krvotok koji mogu pojačati osjet boli, a nekad i ostavljaju ožiljke na okolnim tkivima što dodatno pridonosi neugodi.
S obzirom na to da je endometrioza povezana s menstruacijom, može se javiti samo u dobi spolne zrelosti. Najčešća je između 30. i 40. godine, i učestalija kod žena koje nisu rađale. Teži oblici endometrioze koji zahtijevaju liječenje su rijetki.
Endometrioza – dijagnoza
Na endometriozu se može posumnjati onda kada se žena požali na neke od najčešćih simptoma, a kod trećine pacijentica biva otkrivena slučajno i to tijekom obrade u okviru neplodnosti. Isto tako, ginekološki pregled ne mora nužno pokazati postojanje endometrioze.
Prije postavljanja dijagnoze, liječnik će vam postaviti niz pitanja kojima će moći isključiti mogućnost postojanja ostalih tegoba koje imaju slične simptome kao i endometrioza (npr.: lokacija bolova, kada se bolovi javljaju, postoje li neki drugi simptomi koje prije niste imali i sl.). Nakon toga će odrediti vrstu pregleda kojom će se detaljnije provjeriti stanje u unutrašnjosti.
Testovi kojima se može otkriti postojanje endometrijskog tkiva:
Pregled zdjelice
- ovim pregledom provjerava se stanje unutar zdjeličnog područja te se traže moguće abnormalne izrasline, poput cista na reproduktivnom organu ili različitih ožiljaka na maternici.
- u slučaju da endometrioza nije formirala ciste i time ostavila ‘fizički’ trag svog postojanja, odnosno, nije se razvila na širokom području, bit će potrebno napraviti daljnje pretrage
MR (magnetska rezonanca)
- ovom neinvazivnom metodom moguće je dobiti detaljniju sliku organa i tkiva unutar vašeg tijela
- daje informacije o tome gdje se i u kojoj mjeri endometrijsko tkivo proširilo
Laparoskopija
- prilikom proživljavanja teških bolova te jakog stupnja endometrioze, liječnik bi vas mogao uputiti na ovaj pregled prilikom kojeg biste se, ako se utvrdi da endometrioza zaista postoji, odmah mogli i ‘izliječiti’
- laparoskopija se provodi pod općom anestezijom
- radi se mali rez na trbušnom području te se unutra umeće mali uređaj, laparoskop, kojim se traži položaj endometrijskog tkiva, a koji ujedno može dati informacije i o stupnju razvoja bolesti
- tijekom ove procedure liječnik može uzeti dio tkiva za daljnje testiranje, a često, s pravodobnim planiranjem, može i ukloniti dio tkiva i tako spriječiti daljnje ponavljanje zahvata
Endometrioza – ultrazvuk
Ultrazvuk kojim se dijagnosticira endometrioza može se obaviti na dva načina – abdominalno te transvaginalno. Ovdje je zapravo riječ o klasičnom ginekološkom pregledu (ultrazvuku) kojim se dobiva uvid u stanje reproduktivnih organa. Iako može dati mnogo informacija, on sam nije dovoljan da bi se postavila dijagnoza, ali može otkriti ciste uzrokovane endometriozom.
Endometrioza u menopauzi
Endometrioza je moguća i tijekom menopauze, iako je vrlo rijetka. Hormon estrogen nerijetko pridonosi pojavi endometrioze, no jednom kada uđete u menopauzu, vaše tijelo proizvodi vrlo malo tog hormona što umanjuje vjerojatnost pojave endometrioze. Također, tijekom menopauze, često su simptomi endometrioze vrlo slabi i nezamjetni.
Endometrioza i neplodnost
Glavna i česta komplikacija endometrioze je neplodnost. U prosjeku, 1/3 žena koje boluju od endometrioze imaju problema s neplodnošću i nemogućnošću lakog ostvarenja trudnoće. Neplodnost je najčešća kod težih oblika endometrioze, dok se nerijetko događa da kod blagog ili umjerenog oblika endometrioze žena uspije ostati trudna i iznijeti trudnoću do kraja.
Da bi se trudnoća dogodila, jajna stanica mora moći izaći iz jajnika, putovati kroz jajovod, postati oplođenom te se priključiti na zid maternice kako bi započela svoj razvoj. Endometrioza taj proces sprječava tako da ‘začepi’ jajovod i time spriječi prolazak spermija do jajne stanice. Osim toga, kod težih oblika endometrioze, može se dogoditi da jajna stanica ili spermij budu oštećeni endometrijem.
Endometrioza – kako je dijagnosticirati?
- ginekološki pregled
- ultrazvučni pregled -2D & 3D
- MR (magnetska rezonanca zdjelice) omogućuje procjenu endometriočkih čvorova prema okolnim organima, procjenu njihove veličine i dubine infiltracije
- kolonoskopija – ako pacijentica uz endometriozu krvari iz debelog crijeva svakako treba napraviti kolposkopiju
- CA 125 – marker u procjeni prisutnosti endometrioze je povišena serumska vrijednost tumorskog markera CA 125.
- LPSC zahvat – laparoskopija u svrhu dijagnostike i terapije
Koje su opcije za liječenje endometrioze?
Nažalost, endometrioza je bolest koja se danas još uvijek ne može izliječiti. Međutim, primjenom terapije mogu se znatno ublažiti simptomi i poboljšati opća kvaliteta života. Terapija je učinkovitija ako se primjeni u ranim stadijima bolesti te je zbog toga jako važno obratiti pažnju na simptome i na vrijeme se javiti ginekologu.
Glavni ciljevi terapije su:
- umanjiti bol i ostale simptome
- spriječiti napredovanje bolesti
- smanjiti već postojeća endometriotička žarišta
- očuvati plodnost
- poboljšati kvalitetu života.
Terapija najčešće uključuje medikamentno liječenje (lijekovima), kirurško liječenje i kombinaciju. Ne postoje točno određena pravila kada se i kod koje žene primjenjuje koja vrsta terapije, pristup je najčešće individualiziran i ovisi o ženinoj dobi, željama za rađanjem, proširenosti bolesti i dr.
Analgetici
Prva linija terapije endometrioze su svakako lijekovi protiv bolova, odnosno nesteroidni protuupalni lijekovi. Najčešće korišteni su acetilsalicilna kiselina i ibuprofen. Ti lijekovi mogu značajno umanjiti bol i olakšati simptome, no važno je naglasiti kako se s uzimanjem tih lijekova ne smije pretjerivati jer njihova pretjerana uporaba može dovesti do oštećenja nekih organa i pogoršanja već postojećih bolesti. Kod nekih žena primjena analgetika može dovesti do smetnji s probavnim sustavom, osobito želucem.
Oralna hormonska kontracepcija
Kontracepcijske pilule su također često korištena terapija u liječenju endometrioze. Koriste se kombinacije estrogena i progestina koje sprječavaju ovulaciju i usporavaju rast sluznice maternice te na taj način učinkovito smanjuju simptome dismenoreje (bolne menstruacije) te obilnog i produljenog krvarenja. Kod nekih žena mogu se javiti nuspojave kao što su osjetljivost dojki, nadutost, zadržavanje tekućine i dr.
Progestini
Sami progesteronski preparati bez estrogena primjenjuju se u žena koje zbog nekih medicinskih razloga ne mogu uzimati kontracepcijske pilule. Njihovom primjenom se stabilizira endometrij i na taj način smanjuje obilnost krvarenja i uspostavlja pravilniji ciklus. Najčešća nuspojava koja se javlja uz primjenu ovih preparata je nepravilno krvarenje između menstruacija, a mogu se javiti i mučnine, promjene raspoloženja i dr.
Agonisti androgena
Agonisti andogrena su sintetički hormoni koji različitim mehanizmima djelovanja sprječavaju rast i bujanje sluznice maternice, kao i endometriotičkih lezija izvan maternice te na taj način uzrokuju njihovo smanjenje. Značajno reducira obilnost menstruacijskog krvarenja, a nakon nekog vremena od korištenja dolazi do potpunog nestanka menstruacije. Neželjene nuspojave agonista androgena su dobivanje na težini, akne, pojačan rast dlaka i dr.
Agonisti GnRH
Hormon koji oslobađa gonadotropin (GnRH) je važan za održavanje normalnog menstruacijskog ciklusa. Agonisti GnRH su lijekovi koji ometaju oslobađanje tog hormona iz hipotalamusa i na taj način sprječavaju ovulaciju i menstruaciju. Korištenjem tih lijekova žena se dovodi u stanje ”umjetne” menopauze, a korištenje terapije najčešće traje 3-6 mjeseci. Nekoliko tjedana nakon prestanka uzimanja lijekova žena ponovo uspostavlja ciklus. Mogu se pojaviti nuspojave kao što su napadaji vrućine, slabljenje kostiju, suhoća rodnice i dr.
Kirurško liječenje
U slučaju da žena ima veći stupanj proširenosti bolesti i izražene simptome, može se primijeniti kirurško liječenje. Laparoskopski se odstranjuje endometriotičko tkivo i vidljive priraslice te se nastoji što više očuvati ženina sposobnost rađanja. Nakon kirurškog odstranjenja tkiva, primjenjuje se medikamentna terapija (lijekovi) kako bi se spriječilo ili usporilo napredovanje bolesti. Odstranjenje tog endometralnog tkiva povećava šansu za trudnoću, a stopa začeća iznosi 40-70%. Međutim, u velikom broju slučajeva, endometrioza se vraća i to tkivo ponovo raste po organima.
U slučaju da bolest napreduje, ne reagira na terapiju lijekovima, a simptomi se pogoršavaju te ako žena ne želi više rađati, primjenjuje se kirurško uklanjanje maternice i jajnika.
Prirodno liječenje endometrioze
Sjemenke lana vrlo su korisne u borbi protiv endometrioze. Antioksidansi i omega-3 masne kiseline u sjemenkama lana pomažu usporavanju rasta abnormalnih priraslica. Lanene sjemenke pomoći će vašem organizmu u eliminaciji štetnih toksina.
Preko noći ostavite 3-4 žlice laneni sjemenki natopljene u vodi. Vodu procijedite i popijte sljedeće jutro. Ovaj recept potrebno je prakticirati sve dok simptomi ne prođu.
Kurkuma će vam također pomoći u otklanjanju neugodnih simptoma endometrioze. Recept se sastoji od: jedne žličice kurkume u prahu, jedne žličice đumbira u prahu te jedne žlice meda i limunovog soka.
Kapsule kurkume možete konzumirati i do 3 puta dnevno dok ne dođe do vidljivog poboljšanja. Kurkumu trebate izbjegavati ako pijete antikoagulante.
“Aktivni sastojak kurkume, kurkumin, može smanjiti rast i širenje endometrioznih stanica zbog svog djelovanja na smanjenje estradiola u krvi”, dokazuje istraživanje znanstvenika kineskog Centra za reproduktivnu medicinu.
Čajevi koje se preporučuje piti ako imate tegobe uzrokovane endometriozom su: čaj od đumbira, kamilice i maslačka.
Neka vam prehrana bude bazirana na vlaknima, jer ćete vlaknastu hranu lakše probaviti, a takva hrana je obično bogata antioksidansima koju smanjuju osjet boli u zdjelici.
Visoko vlaknasta hrana uključuje voće, povrće, žitarice, orašaste plodove i sjemenke bundeve. Ako je ikako moguće, birajte organske proizvode.
Ako koristite lijekove koji snižavaju razinu estrogena – bilo bi dobro da povećate unos namirnica bogatih kalcijem jer lijekovi koji snižavaju razinu estrogena mogu utjecati na razvoj osteoporoze. Prije uzimanja bilo kakvih suplemenata, trebali biste se konzultirati sa svojim liječnikom.
Umjerena tjelovježba također može pomoći jer se njome smanjuje razina estrogena u tijelu, a povećava razina ‘dobrih’ hormona. Možete razmisliti i o tome da pokušate s alternativnim načinima liječenja, kao što su: meditacija, joga, akupunktura ili lagana masaža.
Ricinusovo ulje može vam pomoći prilikom ublažavanja bolova u abdomenu. Savjetuje se umasirati ga na abdominalno područje, ali samo prije pojave menstruacije, nikako ne tijekom. U ulje možete nadodati i par kapi eteričnog ulja (najbolje lavandinog) kako biste umirili mišiće zdjelice. Od pomoći vam može biti i stavljanje toplog obloga na trbuh.
Endometrioza – prehrana
Nerijetko se događa da nekvalitetna prehrana, zajedno s neaktivnim načinom života, budu okidač za pojavu određenih problema u organizmu. Također, uvriježeno je mišljenje kako česta konzumacija brze i procesirane hrane nepovoljno utječe na rad naših organa.
Vezano uz to, jedno provedeno istraživanje pokazalo je kako je veći postotak žena koje boluju od endometrioze, uočen kod onih žena koje većinom i često konzumiraju hranu bogatu trans-masnim kiselinama, odnosno prženu, procesiranu i brzu hranu. (Missmer et al., 2010).
Pojam ‘zdrava prehrana’ podrazumijeva što veći unos svježih i raznolikih namirnica, pretežito voća i povrća, proteina te zdravih masti. Ne treba čekati pojavu endometrioze ili neke druge tegobe da bi se krenulo s takvim načinom života, ali se tijekom borbe s njom savjetuje posvetiti više vremena tome što unosimo u svoje tijelo.
Naglasak kod prehrane tijekom endometrioze je konzumacija svježih namirnica. Preporučuje se namirnice nabavljati na tržnici ili kod onih koji ju sami proizvode jer ćete tako smanjiti unos aditiva koje vaše tijelo dobiva tijekom konzumiranje hrane iz supermarketa. Također, voće s korom bi se prije konzumacije trebalo oguliti jer se time smanjuje unos pesticida.
Od voća unosite svježe, sezonsko i, po mogućnosti, bobičasto voće koje obiluje antioksidansima. Istraživanja pokazuju kako je konzumacija voća i povrća, ribljeg ulja, mliječnih proizvoda bogatih vitaminom D, kalcijem i Omega-3 masnim kiselinama povezana s manjim rizikom razvoja endometrioze, dok se suprotan efekt javlja prilikom konzumiranja namirnica bogatih trans-masnim kiselima ili alkohola (Jurkiewicz-Przondziono et al., 2017).
Proteine unosite povećanom konzumacijom jaja, ribe i mliječnih proizvoda, ali savjetuju se oni mliječni proizvodi koji sadrže niži postotak masti. Masti se, pak, savjetuju unositi putem orašastih plodova (orasi, bademi, indijski oraščići) te sjemenki i mahunarki.
Također, jedno istraživanje pokazalo je kako je provođenje bezglutenske dijete, kod žena koje boluju od endometrioze, nakon 12 mjeseci kod 75% posto pacijentica smanjilo bolove uzrokovane endometriozom. Uz to, primijećena je povećana razina energije tijekom provođenja fizičkih aktivnosti, poboljšano je cjelokupno zdravstveno stanje te je želja za sudjelovanjem u raznim društvenim okupljanjima veća. (Marziali et al., 2012).
Namirnice čiji biste unos trebali povećati:
- zeleno lisnato povrće
- brokula
- celer
- borovnice
- losos
- đumbir
- chia sjemenke
Prilikom promjene prehrane, imajte na umu kako morate pratiti reakciju vašeg tijela na uvođenje i/ili ukidanje određenih namirnica – bilo bi korisno voditi dnevnik o tome kako vaše tijelo reagira na određene namirnice kako biste mogli pronaći moguć uzrok pojave bolova ili određenih drugih tegoba.
Slika preuzeta sa www.istockphoto.com
