Escherichia coli – uzrok, simptomi i liječenje

Escherichia coli (E. coli) jedan je od najpoznatijih mikroorganizama uopće. Unatoč tome što se ova bakterija može naći kao normalni stanovnik u crijevima čovjeka i brojnih životinja, određeni sojevi mogu izazvati mokraćne i crijevne infekcije, pa i dovesti do vrlo teških oblika bolesti s mogućim smrtonosnim ishodom.

Infekcije mokraćnog sustava Escherichijom Coli najčešće se pojavljuju kod žena zbog njihove anatomske građe. Escherichia Coli (E. coli) je zapravo sastavni dio naše crijevne flore te doprinosi normalnoj funkciji crijeva.

Escherichijom coli se mogu zaraziti i djeca, bebe, ljudi koji konstantno putuju u određene zemlje, stariji ljudi, ljudi koji su oslabljenog imuniteta, osobe koje se bore sa rakom, trudnice, ljudi koji boluju od dijabetesa i ljudi koji boluju od HIV-a. Ako se zarazite ovom bakterijom, razvit ćete simptome infekcije nakon par dana do tjedan dana iza konzumacije pića ili jela koje je zaraženo bakterijom Escherichia coli.

Koliko podvrsta E. coli postoji?

Postoji nekoliko podvrsta E. coli. Mnoge su bezopasne za ljude, ali šest podtipova može uzrokovati crijevne bolesti. To su:

• Enterotoksigena Escherichia coli (ETEC). Ovaj se tip obično razvija u zajednicama koje nemaju odgovarajuće sanitarne uvjete za vodu i hranu. U područjima koja imaju ograničene sanitarne mogućnosti je podtip koji je najčešće odgovoran za putnički proljev i dehidrirajući proljev u dojenčadi.
• Enterohemoragična Escherichia coli (EHEC). Ova vrsta uključuje najčešći tip E. coli koji uzrokuje bolest kod ljudi, E. coli O157. Prijašnja izbijanja EHEC-a događala su se kod ljudi koji su jeli zaraženo voće i povrće, kao i nedovoljno kuhanu govedinu. Najčešće je ovaj podtip najzastupljeniji u mljevenoj govedini.
• Enteropatogena Escherichia coli (EPEC). Ovaj tip je bio prvi koji su liječnici identificirali kao uzrok vodenastog proljeva. Također se može prenijeti s osobe na osobu. Češće ljudi dobivaju EPEC konzumiranjem nehigijenskih proizvoda povrća.
• Enteroagregativna Escherichia coli (EAEC). Znanstvenici su nedavno identificirali EAEC kao sve češći uzrok putničkog proljeva.
• Enteroinvazivna Escherichia coli (EIEC). Ovo je rjeđi tip od ostalih, iako nedavna istraživanja sugeriraju da bi to moglo biti zbog nedovoljne dijagnoze. Blisko je povezana sa Shigella, različitim bakterijama koje uzrokuju gastrointestinalne tegobe.
• Difuzno adherentna Escherichia coli (DAEC). Ovaj podtip E. coli ravnomjerno pokriva površinu stanica, što ga razlikuje od ostalih tipova. Iako može uzrokovati proljev kod ljudi, osobito male djece, medicinski su je znanstvenici okarakterizirali manje temeljitu od ostalih podtipova E. coli.

Uzroci oboljenja od Escherichije coli

Escherichia coli koja uzrokuje želučane tegobe, povraćanje i proljev, u organizam se unosi hranom ili, nešto rjeđe, preko kontaminiranih površina i neopranih ruku. Malo je sojeva ove bakterije koje uzrokuju ovaj tip tegoba, ali unesene u probavni sustav mogu izazvati teške posljedice po zdravlje. Jedan tip primjerice proizvodi tako snažan otrov da njime oštećuje sluznicu tankog crijeva i izaziva krvavi proljev. Ostali izazivaju vodenasti proljev, nekad i povraćanje i povišenu temperaturu.

Ova se bakterija u probavni sustav najčešće unosi hranom i to mesom. I životinje se mogu lako zaraziti njome, ali nemaju nikakvih simptoma. Zaraženo mesno ne izgleda drugačije niti mu je okus drugačiji ako je sadrži, stoga je vrlo važno svako meso dobro termički obraditi prije konzumacije. Visoka temperatura učinkovito ubija ovu bakteriju, stoga je važno ne samo dobro kuhati meso, nego i prekuhati sirovo mlijeko i vodu za koju nismo sigurni da je posve čista i dobra za piće. Hrana koja se termički ne obrađuje, poput svježeg voća i povrća za salate, mora se prije konzumacije temeljito oprati, a salate je dobro začiniti octom ili limunovim sokom kako bi dodatno uništili preostale bakterije.

Zagađena voda je još jedan čest izvor zaraze, pogotovo u ruralnim predjelima i u zemljama u razvoju koja nemaju dobar i siguran način dostave pitke vode ili vodovodne vode općenito. Bakterija u pitku vodu dođe putem fekalija koje se ispuštaju u okolne vode ili zemlju, ili ako se voda za piće vadi blizu poljoprivrednih zemljišta koje se gnoje ili navodnjavaju. Također, infekcija se lako može dobiti i u javnim bazenima ili kupalištima na jezerima.

Mokraćne i vaginalne infekcije ovom bakterijom mogu se dogoditi ako ne vodimo brigu o higijeni ili pravilnom brisanju i pranju nakon velike nužde. Ovo je pogotovo problem kod žena. Anatomski je ženama anus vrlo blizu vaginalnog i mokraćnog otvora, pa ako se imalo fekalija nađe na gaćicama, infekcija se može lako proširiti. Pravilno brisanje, redovito pranje i mijenjanje gaćica može uvelike smanjiti rizik od zaraze.

Infekcije mokraćnog sustava

Najčešće sijelo infekcija bakterijom E. coli jest mokraćni sustav. Smatra se da više od 90% svih nekompliciranih urinarnih infekcija uzrokuje upravo ovaj uzročnik, a u 44% oboljelih se unutar 12 mjeseci infekcija ponovi. Do infekcije dovode tzv. uropatogeni sojevi E. coli koji imaju sposobnost vezanja za stanice mokraćnog trakta, pokazuju otpornost na imunološku reakciju domaćina, a imaju i druge čimbenike virulencije kao što su siderofore i citotoksini. Važan faktor su i tri različita tipa fimbrija (najčešće P fimbrije, ali i fimbrije tipa 1 te S fimbrije) kojima se u početku infekcije vežu za epitelne stanice mokraćnog sustava. Infekcijama donjeg mokraćnog sustava su sklonije žene jer imaju kratku mokraćnu cijev koja se nalazi u blizini završnog dijela debelog crijeva.

Infekcije mokraćnog trakta kreću se u rasponu od asimptomatske bakteriurije koja je karakterizirana prisutnošću bakterija u mokraći bez simptoma, cistitisa gdje je infekcija ograničena na mokraćni mjehur, pa sve do pijelonefirtisa gdje je zahvaćen bubreg. Glavni simptomi i znakovi infekcije su povišena tjelesna temperatura te povišen broj leukocita u krvnoj slici. Cistitis uobičajeno prolazi bez posljedica, dok pijelonefritis može ostaviti trajne posljedice, pa čak i rezultirati smrtnim ishodom. Komplicirane kliničke slike češće se viđaju u starijih pacijenata sa strukturalnim abnormalnostima mokraćnog sustava ili u kateteriziranih pacijenata.

Simptomi Escherichia coli

Simptomi infekcije E. coli obično se pojavljuju 3 do 4 dana nakon izlaganja bakteriji. Međutim, simptomi se mogu pojaviti već nakon 24 sata ili čak 1 tjedan kasnije.

Mogu uključivati:

• bolovi ili jaki grčevi u trbuhu, koji često počinju iznenada
• vodenasti proljev, koji počinje nekoliko sati nakon početka boli
• svijetlocrvena krvava stolica oko dan kasnije, kao posljedica oštećenja crijeva toksinom
• mučnina i, u nekim slučajevima, povraćanje
• u nekim slučajevima, groznica, obično ispod 38 °C
• umor, kao posljedica dehidracije i gubitka tekućine i elektrolita

Neki ljudi nemaju vidljive simptome, ali mogu prenijeti infekciju na druge.

Kako se dijagnosticira infekcija E. coli?

Svi pacijenti kod kojih postoji sumnja na infekt s bakterijom E. coli za početka bi trebali napraviti kompletnu i diferencijalnu krvnu sliku kako bi se vidjelo je li povećan broj leukocita te postoji li skretanje u lijevo (pojava veće učestalosti nesegmentiranih neutrofilnih granulocita). Definitivna dijagnoza postavlja se mikrobiološkom obradom, tj. izolacijom mikroorganizma u laboratoriju iz kliničkih uzoraka kao što su urin, stolica, krv, iskašljaj ili cerebrospinalni likvor. E. coli raste dobro na hranjivim podlogama koje se koriste u rutinskom laboratorijskom radu, a bojanjem po Gramu moguće je uočiti specifičnu morfologiju uzročnika.

Uvriježeni laboratorijski kriterij koji govori u prilog infekcije mokraćnoga trakta jest prisutnost 10 na 5 ili više bakterija u mililitru mokraće. Kao uzorak za urinokulturu koristi se srednji mlaz prvog jutarnjeg urina, prije čega se može napraviti i pregled urina test trakom. Sojevi E. coli koji izazivaju proljev ne mogu se razlikovati u kulturi, već pomoću testova koji nisu u širokoj upotrebi, kao što su DNA probe i lančana reakcija polimerazom (PCR). Jedino se enterohemoragična E. coli (EHEC) serotip O157:H7 može lako detektirati s obzirom da za nju postoje komercijalne selektivne podloge i specifični serološki testovi.

Kada trebam posjetiti liječnika?

Obratite se svom liječniku ako:

Imate proljev dulje od tri dana i:

• Ne možete zadržati nikakvu tekućinu u tijelu.
• Imate krvi u stolici.
• Osjećate se jako umorno.
• Imate mnogo napadaja povraćanja.
• Imate temperaturu višu od 38 °C.
• Ne mokrite puno.
• Gubite ružičastu boju na obrazima i unutar donjih kapaka.

Liječenje infekcije E. coli

Većina ljudi s crijevnom infekcijom E. coli može svoje simptome liječiti kod kuće. Simptomi općenito nestaju u roku od nekoliko dana do tjedan dana. Savjeti za samonjegu uključuju:

• pijenje puno vode
• puno se odmarati
• paziti na teže simptome koji zahtijevaju liječničku pomoć

Ako imate krvavi proljev ili vrućicu, posavjetujte se sa svojim liječnikom prije nego što uzmete lijekove protiv proljeva koji se izdaju bez recepta. Prije davanja lijekova dojenčadi ili djeci uvijek se posavjetujte sa svojim pedijatrom.

Liječnici obično ne propisuju antibiotske lijekove za liječenje infekcije E. coli. To je zbog rizika od ozbiljnih nuspojava i stvaranja otpornosti na antibiotike, gdje antibiotici prestaju biti učinkoviti protiv određenih patogena.

Ako je dehidracija zabrinjavajuća, vaš liječnik može narediti hospitalizaciju i intravenozne tekućine.

Većina ljudi pokazuje poboljšanje simptoma unutar 5 do 7 dana od pojave simptoma. Često se potpuno oporave.

Kako spriječiti infekciju E. coli

Prakticirajte uvijek sigurnu obradu hrane jer smanjiti šanse za razvoj crijevne infekcije uzrokovane E. coli. A to znači:

• temeljito pranje voća i povrća
• izbjegavanje korištenje čistog pribora, tava i tanjura sa već korištenim
• držite sirovo meso podalje od druge hrane i drugih čistih predmeta
• ne odmrzavajte meso na radnoj plohi, nego gdje nećete pripremati hranu
• ostatke odmah stavite u hladnjak
• piti samo pasterizirane mliječne proizvode
• ne pripremati hranu za jelo ako imate proljev

Sigurno pripremanje mesa za sprječavanje E. coli

Također provjerite jeste li sve meso pripremali na “sigurnoj” temperaturi.

Možete koristiti termometar za meso da provjerite je li meso pečeno na ovim temperaturama:

Perad: 74 ˚C (165˚F)
Mljeveno meso, jaja: 71 ˚C (160˚F)
Odresci, svinjski kotleti, pečenja, riba, školjke: 63 ˚C (145˚F)

Pranje ruku za sprječavanje E. coli

Jedna od najjednostavnijih stvari koje možete učiniti kako biste spriječili infekciju E. coli je redovito pranje ruku. Perite ruke:

• prije rukovanja, posluživanja ili jedenja hrane
• nakon dodirivanja životinja ili rada u životinjskom okruženju
• nakon korištenja WC-a

Prakticiranje dobre higijene i pridržavanje smjernica za sigurnost hrane može uvelike pomoći smanjenju rizika od infekcije E. coli.

Reference:
https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/16638-e-coli-infection
https://www.healthline.com/health/e-coli-infection
https://www.medicalnewstoday.com/articles/68511
https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/26315/Escherichia-coli.html
https://kadulja.com/zdravlje/escherichia-coli/

Slika preuzeta sa https://www.istockphoto.com/search/2/image?phrase=e+coli