Fibromialgija

Fibromialgija – što znamo o njoj?

Simptomi

Doslovni prijevod riječi fibromialgija jest bol u mišićima, ligamentima i tetivama. Glavne odlike ovog sindroma su kronična bol po cijelom tijelu koju često prate drugi simptomi kao što su umor, nesanica, poteškoće sa pamćenjem itd.

Fibromialgija je čest i složen poremećaj koji ostavlja posljedice na fizičkoj, mentalnoj i socijalnoj razini, a karakterizira je kronična bol po cijelom tijelu te drugi različiti simptomi kao što su:

  • osjetljivost na dodir ili pritisak u području specifičnih točaka na tijelu (potiljak, vrat, ramena, laktovi, prsni koš, kukovi, koljena)
  • izraziti umor i iscrpljenost (naročito nakon napornog dana ili neprospavane noći)
  • smetnje spavanja
  • poteškoće s pamćenjem i koncentracijom

Glavni klinički simptomi su generalizirana bol udružena sa zakočenošću trupa, bokova i ramenog obruča, a uključuje i pojavu bolova u zglobovima. Često su prisutni gubitak osjeta u rukama i nogama te Raynaudov sindrom. Ove simptome obično prate osjećaj slabosti, kroničnog umora, vrtoglavica, smetnje usnivanja i prosnivanja. Simptomi se pojačavaju u situacijama stresa, straha, hladnoće i umora, a samu bolest mogu potaknuti na primjer emocionalni stres, trauma ili neki operativni zahvat. Dijagnozu može biti teško postaviti jer se uz fibromialgiju mogu javiti i druge bolesti kao što su sindrom iritabilnog kolona ili mjehura, glavobolje (uključujući migrenu), poremećaji menstrualnog ciklusa, sindrom nemirnih nogu, itd. Ne postoje laboratorijski testovi koji eksplicitno dokazuju fibromialgiju.

Sekundarno se javljaju depresija i anksioznost zbog nemogućnosti vođenja normalnog života. Fibromijalgija nije degenerativna bolest, što znači da se ne pogoršava s vremenom, ali intenzitet simptoma varira. Faze u kojima su simptomi stabilni izmjenjuju se s fazama u kojima se pogoršavaju. Kod svakog je pacijenta stanje drukčije pa je teško uvesti jedinstvenu terapiju koja bi djelovala kod svakoga. 

Od osoba kod kojih je dijagnosticirana fibromijalgija, 80 – 90% su žene. Međutim, bolest se može javiti i kod muškaraca, pa čak i kod djece, a u većini slučajeva nastaje u srednjoj životnoj dobi.

Dijagnoza

Ne postoje specifični testovi, nalaz krvi, rendgenski snimak koji bi mogli ukazati na fibromijalgiju pa pacijenti često lutaju od liječnika do liječnika. Nekoliko posljednjih godina ta se bolest uspješno dijagnosticira na osnovi simptoma i tjelesnog nalaza, odnosno, parametara koje su postavili američki reumatolozi 1990. godine.

Fibromijalgija je bolni sindrom koji se javlja duž kralježnice, zahvaća lijevu i desnu stranu tijela, iznad i ispod struka i udružen je s nalazom najmanje 11 od 18 specifičnih bolnih točaka. Bol se ispituje pritiskom kažiprsta, pri čemu se kod bolesnika izaziva blaga ili jača osjetljivost. Te su točke simetrično postavljene na svakoj strani tijela i ima ih maksimalno 9 parova (ukupno 18), dok njihova senzitivnost iznosi 80%. (vidi naslovnu sliku)

Često se fibromijalgija pomiješa s drugim stanjima, a najčešće sa diskus hernijom, raznim neurološkim i autoimunim bolestima, koje izazivaju bolove u leđima, ukočenost i otežanu pokretljivost. Smatra se i da je povezana s artritisom, ali ona nije bolest zglobova, jer ne uzrokuje njihovu upalu ili oštećenje. Kada dijagnoza diskus hernije nije potvrđena magnetnom rezonancijom, većina simptoma ukazuje na fibromijalgiju. U slučaju da se bol izazvana fibromijalgijom proširi na vrat i lice, može proizvesti simptome slične neuralgiji trigeminusa. Za konačnu dijagnozu neophodne su detaljne laboratorijske analize, rendgensko snimanje bolnih dijelova tijela, pa i magnetna rezonancija, kako bi se isključio reumatoidni artritis, multipla skleroza, sistematski lupus ili tumor.

Neki bolesnici mogu osjećati i druge simptome kao što je neosjetljivost površnih dijelova kože ili osjećaj mravinaca i pečenja, što pridonosi ukupnoj nelagodi.

Prema broju i smještaju bolnih točaka na tijelu postavlja se dijagnoza fibromialgije.

Najnovija istraživanja su otkrila da oboljeli od fibromialgije imaju dva do tri puta veće količine supstancije P, neuroprijenosnika koji sudjeluje u slanju bolnih poruka kroz živčani sustav. Kod žrtava fibromialgije sustav prenošenja bolnih signala razvijeniji je nego kod zdravih ljudi.

Novija dijagnostička metoda sastoji se od oftalmološkog pregleda tehnikom tomografije. Pregled utvrđuje je li došlo do stanjivanja sloja živčanih vlakana u oku. Takav nalaz sugerira da postoji nepravilnost u središtem živčanom sustavu, gdje se nalazi centar za regulaciju boli. 

Liječenje fibromialgije

Postoje slučajevi u kojima se fibromialgija smirila ili potpuno nestala spontano ako se smanji stres. No bez pravog liječenja, ova se bolest vraća ili postaje kronična. Glavni načini za rješavanje boli su vježbe istezanja i aerobik. Ovo ne znači da se morate učlaniti u teretanu, već da svakog dana barem kratko radite vježbe koje će poboljšati cirkulaciju u tijelu.

Jedan od načina smanjivanja simptoma i liječenja je smanjivanje stresa te dobivanje dovoljno kvalitetnog sna. S dovoljnom količinom sna smanjit će se i psihološki problemi kao što je depresija. Postoji mogućnost da vam liječnik, nakon dijagnoze, pripiše tricikličke antidepresive koji se piju prije spavanja kako bi smanjili mišićne bolove i omogućili bolji san. Antibiotici se kroz istraživanja nisu pokazali kao djelotvorni. Ako patite od fibromialgije i imate popratne posljedice kao što je depresija i tjeskoba, trebate liječiti i te psihološke probleme.

Od velike pomoći bit će i opuštajuće masaže koje će pokrenuti cirkulaciju i opustiti mišiće. Pri tome mogu pomoći i tople kupke, akupresura i saunaAkupunktura je dokazano imala velik utjecaj na olakšavanje bolova nego neka druga vrsta neinvazivnog liječenja.

Dakako, prije odabiranja nekog tretmana posavjetujte se sa svojim liječnikom. Ako se odlučite za profesionalnu masažu obavezno napomenite maseru da patite od ove bolesti.

Prehrana kod fibromialgije

Savjetuje se raznovrsna i uravnotežena prehrana bogata antioksidansima, vitaminima, mineralima i vlaknima. Preporučene namirnice uključuju orašaste plodove, sjemenke, naročito trešnje, rajčica, zeleno lisnato povrće (kelj, špinat, blitva…) i paprika. Savjetuje se upotreba isključivo hladnocijeđenih i nerafiniranih biljnih ulja, kao što je maslinovo i repičino, a korisno je konzumiranje ribe, bijeloga pilećeg i purećeg mesa i obilan unos tekućine (najmanje šest čaša vode dnevno), te dnevna pločica tamne čokolade jer ona sadrži triptofan, koji ublažuje bol i stres.
Jedite nekoliko manjih obroka tijekom dana.

Oboljeli od fibromijalgije trebaju iz jelovnika izbaciti potencijalne alergene, uključujući mlijeko i mliječne proizvode, pšenicu, kukuruz, soju, ugljikohidrate, industrijski prerađene namirnice koje sadrže konzervanse, aditive (posebno pojačivač okusa glutaminat – na deklaracijama označen s E620, M56, MN6), ekstrakt kvasca, hidrolizirane proteine, umjetne zaslađivače (prije svih aspartam). Poželjno je izbjegavanje namirnica od bijeloga brašna (kruh i tjestenina) i unosa transmasnih kiselina, kojih ima u margarinu, slastičarskim, konditorskim i pekarskim proizvodima te u gotovo svim industrijski prerađenim namirnicama. Zabranjeno je konzumiranje alkohola, kofeina i duhana, a savjetuje se i smanjen unos hrane s mnogo šećera, masti i soli. Zdrava prehrana i svakodnevne aktivnosti u velikoj mjeri olakšavaju tegobe.

Kućni ljubimci kao terapija

Odavno je poznato terapeutsko djelovanje kućnih ljubimaca, a danas se u mnogim svjetskim klinikama propisuje terapija sa životinjama kao metoda da se suzbiju depresija i bol. Kućni ljubimci pružaju bezuvjetnu ljubav, znaju slušati i ostvariti određenu interakciju u razgovoru, a maženje mačke ili psa ima umirujući učinak, dok briga o životinji (šetnja, četkanje krzna, igra) pomaže da se popravi raspoloženje i odagnaju depresivne misli.

Mačke posebno mogu postati centar pažnje svojih vlasnika i odvraćaju im pažnju od stresnih tema i briga, pa su oni staloženiji i rjeđe doživljavaju srčane udare i inzulte, a odlazak u šetnju sa psom odlična je rekreacija, dok druženje s ostalim vlasnicima pasa potiče socijalizaciju, što je vrlo važno u slučaju depresivnih stanja. Osobe s kroničnom boli i fibromijalgijom posebno su osjetljive na toplinu, koja im godi i ublažava neugodne tegobe. Sve vrste mačaka i malih pasa odlični su „grijači“ i „oblozi“ za bolna mjesta. Polusatno držanje mačke u krilu može ublažiti bol u nogama, dok će nakon 10 minuta grijanja trbuha nastupiti ugodna pospanost.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *