Folna kiselina

Kada želimo uzimati folnu kiselinu, moramo biti svjesni da postoje dva oblika ovog vitamina. Oblik poznat kao folna kiselina sintetički je oblik koji može djelovati na tijelo drugačije od prirodnog oblika vitamina B9, poznatog kao folat. Folat je oblik koji se nalazi i u hrani te ga je tijelu mnogo lakše koristiti od sintetičkih verzija.

Ime “Folna kiselina” potječe od latinske riječi folium što znači list, jer se osobito nalazi u zelenom lisnatom povrću (prvi put je izolirana 1940-tih iz špinata). Prva ju je otkrila i opisala kao preventivni faktor protiv anemije dr. Lucy Willis iz Royal Free Hospital u Londonu.

Poznato je da je folna kiselina prijeko potrebna trudnicama zbog svojeg djelovanja na stvaranje i razvoj stanica, ali novija istraživanja pokazuju da je od velike pomoći i oboljelima od kardiovaskularnih bolesti.

Folna kiselina je sintetička tvar vitamina B9 (folata), koju možemo naći u zelenom povrću (špinat, šparoge, blitva, prešin, brokula), grahu, leći, orasima i jetricama. Važna je u mnogim metaboličkim procesima i nužna za diobu stanica, osobito u procesima diferencijacije i rasta stanica embrija. Zbog toga su potrebe za folnom kiselinom u trudnoći toliko povećane da se ne mogu zadovoljiti uobičajenim unosom hrane, već je potrebno dodatno je unositi. Njezin manjak jedan je od glavnih čimbenika nastanka opasne malformacije embrija – defekta neuralne cijevi. Zbog toga ginekolozi i pedijatri preporučuju uzimanje folne kiseline najmanje mjesec dana prije planirane trudnoće, pa sve do kraja prvog tromjesečja trudnoće.

S druge strane, istraživanja u Wolfson institutu preventivne medicine i medicinskoj školi Queen Mary pokazala su da se unosom suplemenata folne kiseline može smanjiti vjerojatnost srčanih bolesti i srčanoga udara. Naime, proučavajući prijašnje studije znanstvenici su zaključili da folna kiselina smanjuje razinu aminokiseline homocisteina u krvi, što posljedično smanjuje mogućnost razvoja kardiovaskularnih bolesti kao što su moždani udar, infarkt i ateroskleroza.

Simptomi manjka folne kiseline u tijelu

Najbolji pokazatelj manjka folne kiseline je megaloblastična anemija, stanje u kojem naše tijelo proizvodi manje crvenih krvnih zrnaca koja su abnormalno velika (megaloblasti). Manjak folne kiseline onemogućava pravilnu sintezu DNK, zbog čega se stvara i manji broj crvenih krvnih zrnaca zaduženih za opskrbljivanje tkiva kisikom.

Simptomi koji se u tom slučaju mogu javiti su slabost, umor i razdražljivost, glavobolja, manjak daha i problemi s koncentracijom.

Stanice u ustima i koži učestalije se obnavljaju pa se prvi znakovi manjka folne kiseline obično javljaju tamo, a simptomi su površinske ranice u ustima ili na jeziku, gubitak boje i bljedilo kože, gubitak boje noktiju ili ranija pojava sijedih vlasi kose.

Neki od navedenih simptoma javljaju se i u brojnim drugim situacijama narušenog zdravlja, a nedostatak folne kiseline utvrđuje se krvnim testom.

Prirodni ili sintetički vitamin B9

Folat u svom najprirodnijem obliku nalazi se u zelenom lisnatom povrću. Većina folata već se u probavnom traktu pretvara u oblik koji se apsorbira u krvni sustav i tijelo ga lako može iskoristiti.

Sintetički dobiven oblik vitamina B9 ili folna kiselina, za razliku od folata, ne pretvara se u koristan oblik u probavnom traktu, već prvo mora proći kroz jetru i druga tkiva. Pretvorba je stoga drugačija i za tijelo je malo teža nego kod prirodnih folata.

Apsorpcija sintetskog oblika vitamina B9 često nije najbolja, a neki podaci ukazuju na to da dugotrajni sintetski oblik nekima čak šteti jer ga ne mogu metabolizirati i koristiti. To ne vrijedi za sve ljude, jer neki još uvijek mogu koristiti sintetičku verziju. Problem nastaje jer nikad ne znamo u koju skupinu ljudi pripadamo, ali definitivno postoji prirodnija opcija za folate, koji su ujedno i ugodniji za tijelo.

Stoga, kad se odlučujemo za dodatak prehrani s folnom kiselinom, dobro je provjeriti sastav i odlučiti se za prirodnu inačicu – folat.

Koji su pozitivni učinci korištenja folata?

• Smanjuje rizik od fetalnih malformacija, uključujući malformacije udova, kardiovaskularna oštećenja, rascjep usne i abnormalnosti mokraćnog sustava.
• Sprječava razvoj anemije.
• Snižava razinu homocisteina u krvi – prekomjerne koncentracije homocisteina u krvi povezane su s razvojem kardiovaskularnih bolesti, srčanog udara i vaskularnih bolesti. Folna kiselina u kombinaciji s vitaminom B12 i drugim vitaminima B kompleksa pomaže pretvoriti homocistein u metionin.
• Smanjuje nakupljanje kolesterola u krvi i jetri te šanse za razvoj visokog krvnog tlaka.
• Utječe na bolje pamćenje.
• Djeluje protiv depresije zbog svog učinka na norepinefrin i serotoninske receptore u mozgu.
• Smanjuje šanse za razvoj Alzheimerove bolesti.
• Smanjuje valunge kod žena u menopauzi.
• Povećava plodnost, jer utječe na sazrijevanje spolnih stanica i sudjeluje u implantaciji jajašca u stijenku maternice te u stvaranju posteljice.
• Poboljšava pokretljivost spermija kod muškaraca.

Učinke folata, odnosno vitamina B9 službeno potvrđuje i Europska agencija za sigurnost hrane EFSA.

Koliko folne kiseline trebam uzimati i kada?

Žena u reproduktivnoj dobi treba unositi 400 mikrograma folata dnevno. Ta se količina teže može unijeti hranom pa se zbog toga preporuča uzimanje folne kiseline u dozi od 400 mikrograma. Zbog povećanih zahtijeva, trudnice bi trebale bi uzimati 600-800 mikrograma folne kiseline dnevno, a žene koje doje oko 500 mikrograma. Osobama koje imaju spinu bifidu ili se u njihovoj obitelji javljalo to stanje, preporučeno je uzimati čak do 4000 mikrograma folne kiseline dnevno, ali točnu dozu treba preporučiti liječnik.

Folna kiselina nuspojave

Folna kiselina je poprilično sigurna za većinu ljudi. Većina odraslih osoba ne primjećuje nikakve simptome ako se pridržava propisanih doza.

Visoka doza folne kiseline može uzrokovati grčeve u želucu, proljev, osip, poteškoće sa spavanjem, tjeskobu, mučninu, plinove i nagle promjene raspoloženja.

Postoje neki dokazi koji upućuju da dugoročno uzimanje visokih doza folne kiseline može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme i povećati rizik od nastanka drugog srčanog udara, rizik od nastanka raka pluća i prostate. Nemojte uzimati više od 400 miligrama folne kiseline dnevno, osim ako vam je liječnik preporučio drugačije.

Interakcije

Fosfenitoin i folna kiselina

Folna kiselina može negativno djelovati na apsorpciju fosfenitoina, lijeka za smirenje epileptičkih napadaja, i smanjiti njegovu učinkovitost.

Metotreksat i folna kiselina

Folna kiselina može smanjiti učinkovitost metotreksata, lijeka koji se najčešće koristi za liječenje malignih bolesti.

Fenobarbiton i folna kiselina

Fenobarbiton se koristi za smirenje epileptičkih napadaja, a folna kiselina može smanjiti njegovu učinkovitost.

Fenitoin i folna kiselina

Folna kiselina može ubrzati razgradnju fenitoina, a također može i smanjiti njegovu učinkovitost.

Primidon i folna kiselina

Primidon se također koristi za smirenje epileptičkih napadaja, a folna kiselina može smanjiti njegovu učinkovitost.

Pirimetamin i folna kiselina

Pirimetamin se koristi za liječenje infekcija parazitima, a folna kiselina može smanjiti njegovu učinkovitost.