Giht

Giht – uzrok, simptomi, liječenje i prehrana

Savjeti o prehrani Simptomi

Giht je bolan oblik artritisa (upale zglobova) koji se javlja kada visoke razine mokraćne kiseline u krvi uzrokuju stvaranje kristala i njihovo akumuliranje se u zglobovima i oko njih. Ova bolest se još naziva i urični artritis ili ulozi. Kristali mokraćne kiseline se nakupljaju u blizini zglobova, naslagama kristala mokraćne kiseline u bubregu te bubrežnim kamencima.

Giht – uzrok

Mokraćna kiselina nastaje kada tijelo razgrađuje kemikaliju purin. Purin se prirodno pojavljuje u vašem tijelu, ali se također nalazi i u određenoj hrani. Logično, uklanja se iz tijela urinom.
U slučajevima kada tijelo pojačano proizvodi mokraćnu kiselinu ili bubrezi ne uspijevaju eliminirati dovoljnu količinu ove kiseline, njezine razine u krvi se povećavaju. Stanje povećanih razina mokraćne kiseline u krvi naziva se hiperuricemija, a u slučaju kada se od viška kiseline počnu stvarati kristali to stanje se naziva giht.

Najčešći uzrok je povećani unos hrane koja je bogata purinima. Namirnice koje su bogate uratima su: iznutrice (jetra), bubrezi, timus, plava riba te suhomesnati proizvodi – zbog toga se u prošlosti giht često nazivao “bolest bogatih” jer su se napadi bolova u zglobovima puno češće javljali u bogatim obiteljima koje su često konzumirale mesne proizvode i mesne prerađevine.

Alkohol također na ovaj način pogoduje nastanku gihta. Naime, prekomjerno uživanje alkohola omogućuje povećano stvaranje mokraćne kiseline i njezino smanjeno izlučivanje, stoga se pacijentima koji boluju od gihta (uz korekciju prehrane i dijetu) obavezno savjetuje apstinencija od alkohola.

Simptomi

Najčešći simptomi gihta uključuju napade jake boli, osjetljivost, toplinu, crvenilo i oticanje zglobova. Najčešće se giht javlja na zglobu palca na nozi (u većini slučajeva (50%) zahvaćen je metatarzofalangealni zglob nožnog palca), no moguć je razvoj gihta i na drugim zglobovima: koljenu, zglobu stopala, zglobu šake, laktu i sl.
Kristalne naslage mokraćne kiseline javljaju se kao kvrge pod kožom oko zglobova, a mogu se stvarati i u bubrezima te oblikovati bubrežne kamence.

Giht – dijagnostika i liječenje

Povišena razina mokraćne kiseline bez simptoma (asimptomatska hiperuricemija) dijagnosticira se putem laboratorijskog nalaza povišenja razine mokraćne kiseline iz pacijentove krvi. Ukoliko pacijent nema tegobe i nije imao napad upale zglobova, ovaj stadij gihta se ne liječi te nije indicirana upotreba lijekova. Pacijentu se tada obavezno savjetuje promjena navika (dijeta bez urata), povećana tjelesna aktivnost, smanjeni unos alkohola te bolja regulacija kroničnih bolesti (kao što su šećerna bolest i visoki krvni tlak).

Urični artitis (upala zgloba zbog nakupljanja kristala mokraćne kiseline) dijagnosticira se na temelju kliničke slike: iznenadne jake boli (obično jednog) zgloba praćene otokom, crvenilom i osjetljivošću. Laboratorijski nalaz povišene razine mokraćne kiseline potvrđuje dijagnozu, a rjeđe se (u slučajevima ponavljajućih napada upale zglobova) dodatno traži radiološka obrada (rendgenske snimke zglobova, punkcija i analiza sadržaja zglobne tekućine).

Bolest se liječi lijekovima za smanjenje razine mokraćne kiseline. Najčešće upotrebljavani lijek je alopurinol, u novije vrijeme na tržištu je prisutan febuksostat. Također se koriste nesteroidni protuupalni lijekovi (indometacin, ibuprofen, diklofenak) te naravno stroga kontrola unosa hrane koja povećava razinu mokraćne kiseline u organizmu. Rijetko može biti indicirana upotreba kortikosteroidnih lijekova.

Ova upala zglobova se tijekom života može javljati i po nekoliko puta nakon prve epizode. Zbog toga je bitno da pacijenti koji su imali više od jedne epizode upale zglobova neprestano uzimaju lijekove za smanjenje mokraćne kiseline kako bi se smanjio rizik od težeg oštećenja zglobova, bubrežnih kamenaca, kao i težeg oštećenja bubrega.

Dijagnostika bubrežnih kamenaca povezanih s povećanom razinom mokraćne kiseline temelji se na radiološkoj obradi (rendgenska pretraga abdomena nativno te ultrazvuk abdomena), povišenoj razini mokraćne kiseline u krvi pacijenta, kao i nalazu urina. Kod pacijenata koji su preboljeli upalu zgloba zbog povišene razine mokraćne kiseline i koji imaju bubrežne kamence potrebna je stalna upotreba lijekova za smanjenje razine mokraćne kiseline.

Dodatno se preporučuju i neke mjere poput dobre hidratacije organizma (uzimanje barem dvije litre tekućine dnevno), uzimanje sode bikarbone (natrijev hidrogenkarbonat) koja uzrokuje alkalizaciju urina (što posljedično povećava izlučivanje mokraćne kiseline). U nekim slučajevima, kada se kamenac ne izmokri ili otopi, može biti potrebno razbijanje kamenca (ekstrakorporalna litotripsija udarnim valovima ili operativno uklanjanje kamenca).

Uratna nefropatija jest kronična bolest bubrega povezana sa dugotrajnom povišenom razinom mokraćne kiseline. Dijagnoza se postavlja na temelju nefrološke obrade, tj. laboratorijskih analiza krvi i urina, ultrazvuka bubrega i eventualno biopsije bubrega. U današnje doba bolest je rijetka zbog dostupnosti ranih laboratorijskih nalaza koji pokazuju povišenje mokraćne kiseline i lijekova kojima liječimo napade upale zglobova.

Urična nefropatija predstavlja akutno zatajenje bubrega uzrokovano naglim povišenjem koncentracije mokraćne kiseline u organizmu. Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike akutnog zatajenja bubrega: prvenstveno smanjeno izlučivanje mokraće (sve do prestanka mokrenja), visoki krvni tlak, otekline po tijelu, slabokrvnost, poremećaj elektrolita (kalij, natrij) u krvi te izrazito povišenom razinom mokraćne kiseline u krvi. Liječenje je nadoknadom tekućine i diureticima (lijekovi koji pospješuju izlučivanje tekućine), lijekovima za smanjenje razine mokraćne kiselini, te ostalim mjerama koje pospješuju smanjenje razine mokraćne kiseline u krvi.

Liječenje gihta prirodnim putem

Za prvu ruku se uvijek možete osloniti na prirodu i narodno iskustvo.

Rad bubrega i bolje izlučivanje urina potaknut ćete pomoću sljedećih čajeva:

  • kopriva,
  • maslačak,
  • preslica,
  • pirika,
  • zlatnica ili breza,
  • kamilica,
  • vrijesak,
  • kora vrbe.

Dodatno, kamilica, vrijesak i kora vrbe imaju protuupalno djelovanje te pomažu smanjiti bol.

Giht – oblozi

Za giht su dobri i oblozi od biljaka koje poboljšavaju cirkulaciju, kao što su borovica, čempres, ružmarin i menta. Nanesite ih na zahvaćeno mjesto i pričekajte da djeluju 5 do 7 minuta.

Liječenje gihta sodom bikarbonom

Smatra se kako soda bikarbona može ublažiti ili zaustaviti napadaje gihta tako što podiže pH vrijednost krvi. Dovoljno je otopiti pola žličice sode bikarbone u 250 ml vode. Preporučuje se popiti četiri čaše na dan, a jednu čašu potrebno je popiti prije spavanja.

Pročitajte više o Sodi bikarboni

Giht – prehrana

Mokraćna kiselina nastaje kao nusprodukt pri probavi određene hrane, stoga je giht usko vezan uz prehranu. Preporučuje se prehrana s niskim sadržajem purina, bogata voćem i povrćem, tjesteninom, rižom i krumpirom.

Vegetarijanska prehrana se osobito preporučuje osobama koje boluju od gihta.

Neki ljudi mogu imati koristi ako reduciraju hranu bogatu purinom – pivo i druge alkoholne napitke, inćune, sardine (u ulju), riblju ikru, haringe, kvasac, iznutrice (jetra, bubrezi), grahorice (sušeni grah, grašak i sojina zrna), mesne prerađevine, bistre juhe, umake, gljive, špinat, šparoge, cvjetaču i perad.

Važno je unositi do 3 litre tekućine na dan da bi se pomoglo ispiranje mokraćne kiseline kroz bubrege (6 – 8 čaša vode dnevno).

Ograničena je i konzumacija gaziranih napitaka i napitaka koji sadrže kofein.

Zabranjeno je konzumirati namirnice koje sadrže purin, među kojima su:

  • alkohol,
  • mesne prerađevine,
  • konzervirana riba,
  • neke vrste riba i morskih plodova,
  • kvasac (pivski i pekarski),
  • jetra, bubrezi, 
  • kavijar, 
  • jaja.

Namirnice koje smijete konzumirati jednom tjedno su:

  • slanina,
  • pileća juha,
  • meso i perad: govedina, ovčetina, teletina, puretina,
  • divljač: srnetina, fazan,
  • ribe i morski plodovi: inćuni, losos, pastrva, jastog, rakovi.

Namirnice koje možete konzumirati do četiri puta tjedno su:

  • perad: piletina, pačetina,
  • meso: svinjetina, zečetina,
  • proizvodi koji sadrže meso: bujon, šunka, jetrena kobasica,
  • riba i morski plodovi: tuna, oštrige, ikra,
  • povrće: šparoga, cvjetača, grah, leća, grašak, gljive, špinat,
  • proizvodi na bazi žitarica: integralne pahuljice, kruh.

Prihvatljive namirnice su:

  • nemasno meso ili riba, do 150 grama dnevno,
  • čaj, kava, kakao i čokolada,
  • karbonizirana bezalkoholna pića i voćni sokovi,
  • med ili šećer, do 50 grama dnevno,
  • povrtne i kremaste juhe bez mesa,
  • sve vrste korjenastog povrća – mrkva, cikla, repa, rotkvica,
  • zeleno lisnato povrće, osim špinata,
  • maslac i masnoće, umjereno,
  • integralni kruh i žitarice,
  • sve vrste voća,
  • mliječni proizvodi: mlijeko, jogurt, kiselo mlijeko, svježi kravlji sir, mozzarella, trapist i drugi polumasni sirevi,
  • orašasti plodovi: lješnjaci, orasi, kikiriki i maslac od kikirikija.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *