Gljivične infekcije su česte i pogađaju milijune ljudi diljem svijeta. Gljivice su mikroorganizmi koji mogu živjeti u zraku, vodi, tlu i biljkama, a neki od njih mogu kolonizirati ljudsku kožu i unutarnje organe, uzrokujući različite oblike infekcija. Ove infekcije mogu varirati od blagih, površinskih problema do ozbiljnih, ponekad životno ugrožavajućih stanja.
Uzroci gljivičnih infekcija
Gljivične infekcije mogu nastati iz više razloga, ovisno o vrsti gljivica, stanju imunološkog sustava osobe i okolišnim uvjetima koji pogoduje rastu gljivica. Postoji nekoliko glavnih čimbenika koji doprinose nastanku gljivičnih infekcija:
Izloženost gljivicama iz okoline
Gljivice su prisutne gotovo posvuda u okolišu – u tlu, vodi, na biljkama, pa čak i u zraku. Određene aktivnosti, poput rada u vlažnim ili prljavim uvjetima, mogu povećati izloženost gljivicama. Na primjer, radnici u poljoprivredi ili građevini često dolaze u kontakt s gljivicama koje se nalaze u tlu, što može dovesti do kožnih infekcija ili ozbiljnijih stanja poput histoplazmoze ili blastomikoze.
Oslabljen imunološki sustav
Jedan od najvažnijih čimbenika rizika za razvoj gljivičnih infekcija je oslabljen imunološki sustav. Imunokompromitirane osobe, poput onih koje boluju od HIV-a, leukemije, ili koje su podvrgnute kemoterapiji ili imunosupresivnoj terapiji nakon transplantacije organa, imaju veći rizik za razvoj ozbiljnih gljivičnih infekcija. Kod ovih osoba, gljivice koje su inače neškodljive mogu postati patogene, uzrokujući teške i ponekad smrtonosne infekcije, poput aspergiloze ili kandidemije.
Promjene u mikroflori tijela
Normalna mikroflora ljudskog tijela, koja uključuje bakterije i gljivice, igra ključnu ulogu u održavanju ravnoteže i sprječavanju prekomjernog rasta patogenih mikroorganizama. Međutim, dugotrajna upotreba antibiotika može poremetiti ovu ravnotežu, uništavajući korisne bakterije i omogućujući gljivicama, posebno vrstama iz roda Candida, da se nekontrolirano razmnožavaju. To može dovesti do gljivičnih infekcija na koži, sluznicama ili unutar tijela.
Kronične bolesti i stanja
Određena kronična zdravstvena stanja, kao što su dijabetes, pretilost, ili hormonalne promjene, također mogu povećati rizik od gljivičnih infekcija. Na primjer, visoke razine šećera u krvi kod osoba s dijabetesom stvaraju povoljne uvjete za rast gljivica, što povećava rizik od infekcija poput vaginalne kandidijaze ili gljivica na stopalima. Osim toga, hormonalne promjene tijekom trudnoće ili uzimanja kontracepcijskih pilula mogu promijeniti pH ravnotežu u tijelu, olakšavajući gljivicama kolonizaciju i rast.
Higijenski uvjeti i životni stil
Loša higijena i životne navike također mogu pridonijeti razvoju gljivičnih infekcija. Na primjer, dugotrajno nošenje vlažne ili znojne odjeće, uske obuće ili nedovoljno prozračnih materijala može stvoriti vlažnu i toplu sredinu koja pogoduje rastu gljivica, posebno na stopalima i preponama. Dijeljenje osobnih predmeta kao što su ručnici, obuća ili britvice također može povećati rizik od prijenosa gljivica s jedne osobe na drugu.
Izloženost gljivičnim sporama
Gljivične spore, koje su mikroskopski dijelovi gljivica, prisutne su u zraku i mogu se inhalirati ili doći u kontakt s kožom. Osobe koje žive u područjima s visokom vlagom ili rade u okruženjima gdje se spore gljivica lako šire (npr. građevinski radnici, poljoprivrednici) izloženi su većem riziku od razvoja gljivičnih infekcija respiratornog sustava, poput aspergiloze.
Oštećenja kože
Koža djeluje kao prva linija obrane protiv infekcija, uključujući gljivične. Međutim, bilo kakve ozljede, ogrebotine ili upale kože mogu omogućiti gljivicama da prodru u dublje slojeve kože, uzrokujući infekciju. Na primjer, atletsko stopalo često počinje u malim pukotinama između prstiju, gdje gljivice lako prodiru i razmnožavaju se.
Simptomi gljivičnih infekcija
Simptomi gljivičnih infekcija mogu se značajno razlikovati ovisno o vrsti gljivice, mjestu infekcije i općem zdravstvenom stanju osobe. Gljivične infekcije mogu zahvatiti kožu, nokte, sluznice, ali i unutarnje organe, uzrokujući širok raspon kliničkih manifestacija. U nastavku su detaljno opisani simptomi za najčešće vrste gljivičnih infekcija:
Kožne gljivične infekcije
Kožne infekcije uzrokovane gljivicama najčešće se pojavljuju na vanjskim dijelovima tijela, poput stopala, prepona, vlasišta i tijela. Glavni simptomi ovih infekcija uključuju:
- Svrbež i crvenilo: Ovaj simptom je jedan od najčešćih znakova kožne gljivične infekcije. Zaraženo područje često postaje crveno i svrbi, što može dovesti do iritacije i nelagode.
- Osip ili ljuskanje kože: Gljivične infekcije na koži često uzrokuju pojavu osipa ili ljuštenje kože. Na primjer, tinea corporis (lišajevi) uzrokuje kružni osip s povišenim rubovima, dok atletsko stopalo (tinea pedis) može uzrokovati ljuskanje kože između prstiju i na tabanima.
- Pojava mjehurića ili pucanje kože: U nekim slučajevima, osobito kod težih infekcija, mogu se pojaviti mali mjehurići ispunjeni tekućinom koji mogu pucati i stvarati otvorene rane.
- Zadebljanje i obojenost noktiju: Kada su nokti zahvaćeni gljivičnom infekcijom (onychomycosis), mogu postati zadebljani, lomljivi i promijeniti boju u žućkastu, smeđu ili čak crnu. Nokti se također mogu odvojiti od noktane ploče, što može biti bolno.
Oralne gljivične infekcije
Oralne gljivične infekcije, najčešće uzrokovane Candida vrstama, mogu uzrokovati:
- Bijele mrlje na jeziku i unutarnjoj strani obraza: Oralna kandidijaza obično se manifestira kao bijele mrlje koje se mogu lako ostrugati, otkrivajući crvenu, upaljenu površinu ispod. Ponekad može doći do krvarenja na zahvaćenim mjestima.
- Bol i peckanje: Zahvaćena područja u ustima mogu biti bolna ili osjetiti peckanje, što otežava žvakanje i gutanje hrane.
- Pukotine na uglovima usana (angularni heilitis): Ovaj simptom često prati oralnu kandidijazu, uzrokujući bolne pukotine i crvenilo na uglovima usana.
Genitalne gljivične infekcije
Genitalne gljivične infekcije, poput vaginalne kandidijaze, uzrokuju niz neugodnih simptoma, uključujući:
- Intenzivan svrbež i iritacija: Ovo je najčešći simptom vaginalne kandidijaze, često praćen osjećajem peckanja ili boli, osobito tijekom mokrenja ili spolnog odnosa.
- Gusti, bijeli iscjedak: Tipičan simptom vaginalne gljivične infekcije je gusti, bijeli iscjedak koji često podsjeća na svježi sir. Iako je iscjedak obilan, obično nema neugodan miris.
- Crvenilo i oteklina vulve: Vanjsko genitalno područje može postati crveno, otečeno i osjetljivo na dodir.
Kod muškaraca, genitalna gljivična infekcija može uzrokovati crvenilo, svrbež i osip na penisu, posebno ispod prepucija, te osjećaj peckanja tijekom mokrenja.
Sistemske gljivične infekcije
Sistemske gljivične infekcije su teže i obično pogađaju unutarnje organe ili cijelo tijelo. Ovi simptomi su često nespecifični i mogu uključivati:
- Visoka temperatura: Groznica je često prvi znak sistemske gljivične infekcije, osobito kod imunokompromitiranih osoba. To može biti popraćeno drhtavicom i znojenjem.
- Opća slabost i umor: Zbog utjecaja gljivične infekcije na cijeli organizam, pacijenti često osjećaju intenzivnu slabost, umor i gubitak energije.
- Bolovi u tijelu: Ovisno o zahvaćenim organima, bolovi se mogu pojaviti u različitim dijelovima tijela, uključujući bolove u zglobovima, mišićima ili prsima.
- Otežano disanje: Ako su pluća zahvaćena (kao kod aspergiloze), pacijenti mogu imati otežano disanje, kašalj, a ponekad i iskašljavati krv.
- Promjene u mentalnom stanju: Kod teških infekcija koje pogađaju mozak, poput kriptokokoze, mogu se javiti zbunjenost, promjene u svijesti, pa čak i koma.
Infekcije vlasišta i kose
Gljivične infekcije koje zahvaćaju vlasište i kosu, poput tinea capitis, mogu uzrokovati:
- Pojava crvenih ili ljuskavih područja na vlasištu: Ove infekcije često uzrokuju ljuskava, crvena područja koja mogu biti svrbežna i bolna.
- Gubitak kose na zahvaćenim područjima: Zbog infekcije, kosa može ispadati u mrljama, ostavljajući iza sebe ćelava područja na vlasištu.
- Upaljene, gnojne lezije (kerioni): U težim slučajevima, na vlasištu se mogu pojaviti upaljene, gnojne lezije koje mogu ostaviti ožiljke nakon ozdravljenja.
Simptomi gljivičnih infekcija mogu se brzo pogoršati ako se ne liječe pravovremeno, stoga je važno obratiti pažnju na rane znakove i potražiti medicinsku pomoć kako bi se spriječile komplikacije.
Dijagnoza gljivičnih infekcija
Dijagnoza gljivičnih infekcija zahtijeva pažljiv pristup koji uključuje kombinaciju kliničkog pregleda, analize simptoma i laboratorijskih testova. Zbog širokog spektra manifestacija i različitih vrsta gljivica koje mogu uzrokovati infekcije, točna dijagnoza ključna je za odabir odgovarajućeg liječenja. Evo kako se dijagnoza gljivičnih infekcija obično postavlja:
Klinički pregled
Dijagnostički proces često započinje detaljnim kliničkim pregledom, tijekom kojeg liječnik procjenjuje simptome pacijenta i ispituje zahvaćeno područje. Ovisno o vrsti infekcije, liječnik će obratiti pozornost na specifične znakove kao što su:
- Izgled kože ili sluznice: Liječnik može vizualno prepoznati karakteristične promjene na koži, noktima ili sluznicama koje upućuju na gljivičnu infekciju. Na primjer, prstenasti osip može ukazivati na lišajeve (tinea corporis), dok bijele mrlje u ustima mogu upućivati na oralnu kandidijazu.
- Povijest bolesti: Liječnik će također uzeti detaljnu anamnezu, uključujući pitanja o ranijim infekcijama, postojećim kroničnim bolestima, upotrebi antibiotika ili kortikosteroida, te izloženosti uvjetima koji mogu pogodovati razvoju gljivičnih infekcija.
Mikroskopski pregled i kultura
Ako klinički pregled sugerira gljivičnu infekciju, liječnik može uzeti uzorak zahvaćenog tkiva ili izlučevina za daljnju analizu. To može uključivati:
- Uzimanje uzorka kože, nokta, kose ili sluznice: Uzorci se mogu uzeti pomoću sterilnog instrumenta, brisa ili struganjem zahvaćenog područja. Uzorak se zatim priprema za mikroskopski pregled ili kultivaciju.
- Mikroskopski pregled: Pod mikroskopom, uzorci se mogu obojiti posebnim bojama koje pomažu u identifikaciji gljivica. Primjerice, KOH test (kalijev hidroksid) koristi se za otapanje stanica kože ili noktiju, ostavljajući gljivične strukture vidljive pod mikroskopom.
- Kultura gljivica: Uzorci se također mogu poslati na mikrobiološku kulturu, gdje se uzgajaju na posebnim hranjivim podlogama. Kultura omogućuje identifikaciju specifičnog tipa gljivice, što je ključno za odabir ciljanog liječenja. Ovaj proces može trajati nekoliko dana, ali je vrlo pouzdan za potvrđivanje dijagnoze.
Molekularne metode
Naprednije dijagnostičke tehnike uključuju molekularne metode koje su posebno korisne kod teških ili sistemskih gljivičnih infekcija:
- PCR (lančana reakcija polimeraze): Ova metoda omogućuje brzo i precizno otkrivanje gljivične DNK u uzorcima krvi, tkiva ili drugih tjelesnih tekućina. PCR je vrlo osjetljiva metoda i može otkriti gljivične infekcije koje su teško prepoznatljive drugim metodama.
- Serološki testovi: Kod sumnje na sistemske gljivične infekcije, kao što su aspergiloza ili kriptokokoza, serološki testovi mogu se koristiti za otkrivanje specifičnih antigena ili protutijela u krvi. Ovi testovi pomažu u potvrđivanju prisutnosti infekcije i procjeni njenog opsega.
Biopsija
U slučajevima kada se dijagnoza ne može postaviti samo na temelju kliničkog pregleda i laboratorijskih testova, liječnik može preporučiti biopsiju. Biopsija uključuje uzimanje uzorka tkiva iz zahvaćenog područja za detaljniju analizu. Ovaj uzorak se zatim ispituje pod mikroskopom, a mogu se koristiti i specifične boje za otkrivanje gljivičnih struktura unutar tkiva. Biopsija je često potrebna kod sumnje na duboke ili invazivne gljivične infekcije koje zahvaćaju unutarnje organe.
Radiološke metode
Kod sistemskih ili invazivnih gljivičnih infekcija, kao što su aspergiloza pluća ili gljivične infekcije sinusa, radiološke metode mogu biti korisne za vizualizaciju zahvaćenih područja. To može uključivati:
- Rentgen: Koristi se za otkrivanje plućnih infekcija, gdje se mogu vidjeti karakteristične promjene u plućnom tkivu.
- CT ili MRI: Ove napredne metode snimanja omogućuju detaljniji pregled unutarnjih organa i struktura, pomažući u otkrivanju točnog mjesta i opsega infekcije.
Diferencijalna dijagnoza
Važno je napomenuti da simptomi gljivičnih infekcija mogu oponašati druge dermatološke ili sistemske bolesti, poput bakterijskih infekcija, psorijaze, ekcema ili autoimunih poremećaja. Stoga liječnici često provode diferencijalnu dijagnozu kako bi isključili druge potencijalne uzroke simptoma.
Liječenje gljivičnih infekcija
Liječenje gljivičnih infekcija ovisi o vrsti gljivice, mjestu infekcije, težini simptoma i općem zdravstvenom stanju pacijenta. Cilj liječenja je eliminirati infekciju, ublažiti simptome i spriječiti povratak bolesti. Postoji nekoliko pristupa u liječenju, uključujući lokalne i sistemske antimikotike, promjene u načinu života te dodatne terapijske mjere za teže slučajeve. U nastavku su detaljno opisani ključni aspekti liječenja gljivičnih infekcija:
Lokalni antimikotici
Lokalni antimikotici najčešće se koriste za liječenje površinskih gljivičnih infekcija koje zahvaćaju kožu, nokte, vlasište ili sluznice. Ove terapije uključuju kreme, masti, gelove, losione, sprejeve ili otopine koje se primjenjuju izravno na zahvaćeno područje. Neki od najčešće korištenih lokalnih antimikotika uključuju:
- Klotrimazol: Koristi se za liječenje različitih kožnih infekcija, kao što su atletsko stopalo, lišajevi, i vaginalna kandidijaza. Djeluje tako što sprječava rast gljivica na zahvaćenom području.
- Mikonazol: Također široko korišten za liječenje infekcija kože i sluznica. Dostupan je u obliku kreme, gela i vaginalnih čepića.
- Terbinafin: Ovaj antimikotik koristi se za liječenje kožnih infekcija, ali je također dostupan u oralnom obliku za teže slučajeve onihomikoze (gljivične infekcije noktiju).
- Nistatin: Često se koristi za liječenje oralne kandidijaze i drugih gljivičnih infekcija sluznica. Dostupan je u obliku suspenzija, kapi ili tableta za sisanje.
Sistemski antimikotici
Sistemski antimikotici koriste se za liječenje teških, dugotrajnih ili invazivnih gljivičnih infekcija koje ne reagiraju na lokalnu terapiju. Ovi lijekovi uzimaju se oralno ili intravenozno i djeluju kroz krvotok, dopirući do zahvaćenih područja u tijelu. Neki od najčešćih sistemskih antimikotika uključuju:
- Flukonazol: Koristi se za liječenje različitih gljivičnih infekcija, uključujući kandidijazu, kriptokokozu i sistemske gljivične infekcije. Flukonazol je učinkovit jer inhibira sintezu ergosterola, ključnog sastojka stanične membrane gljivica.
- Itrakonazol: Koristi se za liječenje infekcija uzrokovanih gljivicama koje uzrokuju lišajeve, onihomikozu, aspergilozu i histoplazmozu. Itrakonazol također djeluje inhibirajući sintezu ergosterola.
- Vorikonazol: Često se koristi za liječenje ozbiljnih infekcija poput invazivne aspergiloze i kandidoze. Vorikonazol je moćan antimikotik s dobrim prodorom u različita tkiva, uključujući mozak.
- Amfotericin B: Ovaj lijek koristi se za liječenje teških i potencijalno životno ugrožavajućih sistemskih gljivičnih infekcija, kao što su kriptokokoza i invazivne kandidoze. Amfotericin B se obično daje intravenozno i ima širok spektar djelovanja protiv mnogih patogenih gljivica.
Kombinirana terapija
U određenim slučajevima, liječnici mogu preporučiti kombinaciju lokalnih i sistemskih antimikotika kako bi se postigao bolji terapijski učinak. Ovaj pristup može biti potreban kod infekcija koje su opsežne ili koje zahvaćaju različite dijelove tijela. Kombinirana terapija često se koristi i kod pacijenata s oslabljenim imunološkim sustavom kako bi se spriječio razvoj rezistencije na lijekove.
Kirurški zahvat
Kirurški zahvat ponekad je potreban za liječenje gljivičnih infekcija koje ne reagiraju na medikamentoznu terapiju ili kada postoji potreba za uklanjanjem zaraženog tkiva. To uključuje:
- Uklanjanje zaraženih noktiju: Kod teških slučajeva onihomikoze koji ne reagiraju na terapiju, zaraženi nokat može biti kirurški uklonjen kako bi se spriječilo širenje infekcije i omogućilo rast zdravog nokta.
- Debridman i drenaža: Kod invazivnih gljivičnih infekcija kože ili mekih tkiva, poput sporotrihoze ili kromoblastomikoze, može biti potrebno kirurško uklanjanje zaraženog tkiva ili drenaža apscesa.
- Kirurško uklanjanje lezija: Kod gljivičnih infekcija sinusa ili pluća, kao što su gljivične kugle (aspergilomi), kirurški zahvat može biti potreban kako bi se uklonila gljivična masa i spriječile ozbiljne komplikacije.
Podrška imunološkom sustavu
Za pacijente s oslabljenim imunološkim sustavom, ključno je raditi na jačanju obrambenih mehanizama tijela kako bi se spriječio ponovni razvoj gljivičnih infekcija. To može uključivati:
- Optimizacija kontrole kroničnih bolesti: Bolesti poput dijabetesa treba dobro kontrolirati jer visoke razine šećera u krvi mogu potaknuti rast gljivica.
- Imunomodulacijska terapija: Kod pacijenata s imunodeficijencijama, imunomodulacijska terapija može pomoći u poboljšanju imunološkog odgovora na gljivične infekcije.
- Izbjegavanje čimbenika rizika: Pacijentima se savjetuje izbjegavanje čimbenika rizika, poput dugotrajne upotrebe antibiotika ili kortikosteroida, osim kada je to nužno, jer oni mogu promijeniti mikrofloru tijela i povećati rizik od gljivičnih infekcija.
Promjene u načinu života i prevencija
Osim liječenja, promjene u načinu života igraju ključnu ulogu u prevenciji ponovnih gljivičnih infekcija:
- Higijena: Održavanje dobre osobne higijene, redovito pranje i sušenje stopala, kao i izbjegavanje dijeljenja osobnih predmeta poput ručnika ili obuće, može pomoći u sprječavanju širenja gljivica.
- Nošenje prozračne odjeće: Korištenje odjeće i obuće od prozračnih materijala koji smanjuju znojenje može pomoći u prevenciji infekcija kože, osobito u toplim i vlažnim uvjetima.
- Pravovremeno liječenje manjih ozljeda: Svaku ranu ili ogrebotinu na koži treba odmah očistiti i zaštititi kako bi se smanjio rizik od gljivične infekcije.
- Dijetalne promjene: Osobe sklone gljivičnim infekcijama mogu imati koristi od prehrane bogate probiotikom, jer ona pomaže u održavanju zdrave crijevne mikroflore, što može smanjiti rizik od gljivičnih infekcija.
Sources:
Cleveland Clinic. (2023). Fungal Infections (Mycosis).
https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/24401-fungal-infections-mycosis
Healthline. (2023). Fungal Infections: Causes, Symptoms, and Treatments.
https://www.healthline.com/health/fungal-infection
MSD Manuals. (2023). Overview of Fungal Infections.
https://www.msdmanuals.com/home/infections/fungal-infections/overview-of-fungal-infections
Medical News Today. (2023). Everything You Need to Know About Fungal Infections.
https://www.medicalnewstoday.com/articles/317970
WebMD. (2023). Fungal Skin Infections.
https://www.webmd.com/skin-problems-and-treatments/fungal-infections-skin
Slika je napravljena pomoću AI.
