Glutation

Glutation – najjači antioksidans

Korisni savjeti Savjeti o prehrani Simptomi

Ako ste se zapitali postoji li tvar koja je od vitalne važnosti za zdravlje stanica, koja je prirodni dio staničnog metabolizma i može poslužiti kao lijek u ozbiljnim oštećenjima staničnih funkcija (posebno moždanih stanica), a nije dio tretmana konvencionalne medicine, unatoč publiciranim znanstvenim radovima koji sve to potvrđuju, odgovor je potvrdan – ona postoji.

Glutation je jedan od najvažnijih antioksidansa u ljudskom tijelu koji neutralizira i poništava radikale, štetne čestice koje nastaju tijekom metabolizma i imaju negativno djelovanje na upalne kronične bolesti, starenje, rak, dijabetes, autoimune bolesti i slično.

To je jednostavna molekula, tripeptid koji je građen od cisteina, glicina i glutaminske kiseline. Jedno od najvažnijih svojstava glutationa je sumporna grupa koja na sebe veže sve štetne tvari u tijelu, kao što su slobodni radikali, toksini i teški metali. Važan je za organe izložene toksinima i radikalima kao što su jetra, pluća, bubrezi i crijeva.

Glutation u tijelu postoji u dva oblika: reducirani (GSH) i oksidirani (GSSG). O omjeru oba oblika u stanici ovisi zdravlje stanice. Kada je u stanici u mirovanju omjer GSH/GSSG veći od 100, stanica je u ravnoteži, međutim kada taj omjer padne na 1 do 10 stanica ulazi u stanje oksidativnog stresa.

Kada postoji ravnoteža glutation se normalno reciklira u tijelu. Problem nastaje kada se u tijelu nađe veća količina radikala ili toksina. Razina glutationa tada opada i tijelo se ne možemo adekvatno obraniti. Ako takvo stanje potraje dolazi do razvoja oboljenja koja kroz duži period mogu prerasti u kronična stanja.

Naše tijelo proizvodi dovoljne količine glutationa kako bi moglo normalno funkcionirati i boriti se s radikalima koji se stvaraju u tijelu. Nekvalitetna prehrana, zagađenje, lijekovi, alkohol, stres, razne infekcije i izloženost zračenju uvelike crpi razinu glutationa u tijelu zbog čega smo u većem riziku za razvoj slobodnih radikala, bolesti i infekcija.

Jetra, koja sintetizira najviše glutationa, u takvim uvjetima postane preopterećena i oštećena i više nije dovoljno efikasna za obavljanje detoksikacije. Održavanje dovoljne razine glutationa predstavlja osnovni preduvjet da budemo zdravi.

Kako prepoznati niske razine glutationa?

Kako smo i ranije rekli, niska razina glutationa prirodna je nuspojava starenja, tako da je podizanje razine dobra ideja, posebno ako patite od tipičnih simptoma: letargije, čestih glavobolja, smušenosti, upalnih kožnih bolesti, poremećaja spavanja ili raspoloženja, čestih prehlada…

Da biste optimatizirali svoju opskrbu glutationom preporučamo višestruki pristup, kombinirajući odgovarajuću prehranu, vježbanje i dodatke prehrani.

Vježba pokreće proizvodnju glutationa tako da tijekom dana napravite vremena za kretanje, najbolje da se odlučite za žustru šetnju u trajanju od 30 minuta. Pripazite na agresivne tretmane vježbanja jer preveliki intenzitet može smanjiti proizvodnju glutationa i pokrenuti preveliku proizvodnju slobodnih radikala. Kronični stres iscrpljuje glutation pa preuzmite nadzor nad stresom vježbama dubokog disanja. Na internetu potražite vježbe dubokog disanja i prakticirajte ih svakodnevno, godit će Vam.

Hrana koja podržava i potiče proizvodnju glutationa jest hrana koja ne spada u nikakvu egzotičnu superfood kategoriju, svi smo na nju navikli a radi se o češnjaku, luku, kupusu, cvjetači, kelju, peršinu, medu i cimetu. Protein sirutke je također koristan.

Dodaci prehrani koji povećavaju proizvodnju glutationa su: sikavica i crni kim. To ljekovito bilje osim što će potaknuti proizvodnju glutationa i nadopuniti njegove rezerve, našem će organizmu donijeti i niz drugih blagodati.

Što činiti kod malignih bolesti?

U slučaju kada su stanice malignog raka raširene po cijelom tijelu i u odnosu na njihov broj, broj stanica imunološkog sustava je vrlo malen, upotreba glutationa kontraproduktivna je njegovom očekivanom djelovanju na organizam i malignost. Na taj se način jačaju maligne stanice. S druge strane, ako je zloćudni tumor u samom razvoju i ako se na taj način dijagnosticira, u takvoj bi situaciji povećanje koncentracije glutationa ojačalo funkcioniranje imunološkog sustava i istovremeno smanjilo broj zloćudnih stanica. Ako se glutation koristi prije definirane terapije i prisutna je maligna bolest, ovaj pripravak može stvoriti i ojačati otpornost maligne bolesti na kemoterapiju.
Ukratko, prisutnost povećanih koncentracija glutationa u stanicama štiti stanice od razvoja zloćudnih bolesti. Nakon zračenja ili kemoterapije, stanice trebaju imati dovoljno glutationa da ojačaju imunološki sustav.

Treba naglasiti da glutation ima povoljna i nepovoljna svojstva tijekom primjene. Trebao bi uključivati njegovu izuzetnu antioksidativnu sposobnost i preventivno djelovanje protiv razvoja bilo koje vrste zloćudnih bolesti, a vi ćete shvatiti vrijednost ovog spoja.


Niz podataka dobivenih na osnovi kliničkih ispitivanja pokazuje da je općenito bolje stanje zdravlja, neovi­sno o životnoj dobi, vezano uz višu ra­zinu GSH-a.

Dakle, poboljšanje stanja GSH-a u organizmu ključna je kompo­nenta u prevenciji i usporavanju procesa starenja.

Ljudi s nasljednim manjkom enzima za sintezu glutationa pokazuju pomanjkanje GSH-a, s hemolitičkom anemijom, spinocerebralnom degene­racijom, perifernom neuropatijom, mi­opatijom i aminoacidurijom.

U četvrtoj dekadi njihovog života često se pojave ozbiljne neurološke komplikacije.

Niska ra­zina GSH u eritrocitima manifestira se u jednom obliku nasljedne leukemije.

Niska razina GSH u stanicama povećava rizik i od bolesti koje se javljaju uslijed slabljenja imunološkog sustava kao što je HIV.

Ustanovljena je i veza između manjka GSH i niza plućnih bolesti, uključujući kroničnu opstruktivnu plućnu bolest, neonatalno oštećenje pluća, akutni re­spiratorni distresni sindrom i astmu.

Razne neurodegenerativne bolesti i po­remećaji povezani su s abnormalno ni­skom razinom GSH-a u organizmu.

Kod oboljelih od Alz­heimerove bolesti opaženo je smanjenje razine GSH-a u limfoblastima, dok je kod Parkinsonove bolesti supstancija nigra jako osiromašena GSH-om.

Prag osiromašenja GSH ispod kojeg stanica obično umire iznosi 70-80 %.

Mitohon­driji su u tom pogledu posebice ranjivi. Zakazivanje mitohondrija pokazalo se ključnim uzrokom Parkinsonove bolesti.

Klinička ispitivanja su pokazala da sma­njenje glutationa u mitohondrijima do­vodi do smrti stanica.

Niske razine glu­tationa u tijelu vezane su uz disfunkciju jetre i imunološkog sustava, bolesti srca i prerano starenje.

Normalne razine GSH-a u ljudskom tki­vu kreću se u rasponu između 0.1 i 10 milimola (mM).

Najveća koncentracija je u jetri, do 10 mM, te u slezeni, bubre­zima, lećama, eritrocitima i leukocitima.

Koncentracije u krvnoj plazmi su oko 4-5 mikromola.

Činitelji oksidativnog stresa koji mogu osiromašiti GSH su:

  • UV zračenje i druga (ionizirajuća) zra­čenja
  • virusne infekcije
  • otrovi iz okoli­ša
  • kemikalije iz kućanstva
  • teški metali

Razina mu se smanjuje i kod kirurških zahvata, upala, opekotina, septičkog šoka, kod manjka prekursora za GSH i enzimskih kofaktora u hrani.

Glutation i COVID-19

Izbijanjem pandemije COVID-19 virusa znanstvenici diljem svijeta su počeli raditi na cjepivu, ali i na tretmanima koji će oboljelima pomoći što lakše preboljeti zarazu. Na temelju prijašnjih istraživanja postoje naznake da bi suplementacija glutationom mogla pomoći COVID-19 visokorizičnim osobama koje boluju od dijabetesa tipa 2 i HIV-a.

Niska razina glutationa povezana je s teškim kliničkim stanjima oboljelih od COVID-19 virusa. Jedno istraživanje dokazalo je da su pacijenti s višim razinama glutationa imali manje izražene simptome i kraći tijek bolesti od pacijenata kojima je utvrđena niska razina istog. Zabilježeno je nekoliko slučajeva gdje su pacijenti dobili terapiju glutationom i u vrlom kratkom roku pokazali znakove poboljšanja, prvenstveno u respiratornim funkcijama.

Istraživanja koja su provedena nemaju veliku statističku značajnost jer ih je većina provedena na malom broju ispitanika, ali rezultati su obećavajući i na temelju njih znanstvenici provede detaljnija testiranja različitih protokola.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *