Grožđe je od davnina poznato kao hrana bogova.
Primamljivog je izgleda, neodoljivog je okusa, veoma je hranjivo i izuzetno zdravo voće.
Grožđe se jede sirovo ili se prerađuje u sok, vino, konjak, ocat, džem i marmeladu.
Vinova loza raste kao samonikla, divlja ili šumska penjačica (Vitis silvestris), no puno je važnija kultivirana biljka (Vitis vinifera) koja se uzgaja u vinogradima kao trajnica i stalnim orezivanjem održava na željenoj visini.Plod vinove loze, grozd, svojim sočnim, slatkim ili kiselkastim, različito obojenim bobama dozrijeva upravo tijekom ljeta i nudi obilje hranjivih tvari, vitamina i minerala prijeko potrebnih našem organizmu. Kad vidimo vinograd i uredno orezane grmove vinove loze, prva asocijacija je ukusno grožđe ili kvalitetno vino, premda se u ljekovite svrhe u pučkoj medicini koriste i listovi i cvjetovi loze.
Grožđe je hrana i lijek – jedimo ga što više i duže, kaže narodna izreka, a stručnjaci potvrđuju da je doista tako. Ono u sebi sadrži obilje tvari nužnih za očuvanje zdravlja i pravilno funkcioniranje organizma: vitamine (A, B, C), minerale (kalij, mangan, kalcij, magnezij, natrij, željezo, klor, silicij, fosfor i jod) te različite polifenole i flavonoide, biljne antioksidanse koji sprečavaju prerano starenje stanica, nastanak, odnosno razvoj raka i pojavu krvožilnih bolesti.
Grožđe potiče probavu, cirkulaciju, rad jetre i bubrega te izlučivanje otrovnih tvari iz organizma.
Budući da čisti i jača krv, podiže imunitet i krijepi organizam preporučuje se rekonvalescentima, trudnicama i svima koji su izloženi pojačanim psihofizičkim naporima. Naravno, to se odnosi samo na grožđe uzgojeno prirodnim putem. Zato se ne dajte zavarati onim koje vas u svako doba godine mami savršenim izgledom – pitanje je s kakvog tla dolazi i kojim je sve kemikalijama bilo tretirano.
Sadržaj zreloga svježega grožđa
Grožđani šećer, tanini, vinska, jabučna i limunska kiselina, minerali (kalij, magnezij, fosfor, željezo, mangan) i vitamini (A, C i gotovo svi vitamini B skupine, izuzev vitamina B12). Koža bobica puna je balastnih tvari, kakve su, primjerice, celuloza i pektin, zbog čega se grožđe smatra voćem koje pospješuje probavu i regulira rad crijeva, detoksicira organizam i pomaže izlučivanje vode iz tijela (djeluje diuretički). Optimalan omjer fosfora i kalcija u grožđu povoljno djeluje na metabolizam zglobova i kostiju. Naime, bobice grožđa obiluju anorganskim fosfatima, a fosfor je, uz kalcij i magnezij, sastavni dio svih koštanih struktura. Vitamin D (sunčani vitamin) povećava koncentraciju fosfora u serumu, koja je i inače nešto veća u proljeće i ljeto, a niža zimi. Stoga se kure grožđem savjetuju tijekom oporavka od ozljeda i prijeloma.
Crveno grožđe – Sadrži pigment antocijanin iz grupe biljnih fenola, koji, slično kao likopen iz rajčice, djeluje kao jak antioksidans. Ta dva biljna pigmenta daju crvenu boju voću i povrću, a sadrže ih još crveni grejp, šipak, lubenica, malina, jagoda, trešnja, crveni kupus i radič. Uz to što im daju boju, ti biljni pigmenti biljci pomažu da na suncu dozrije, a ne “izgori” te je istodobno štiti od insekata i drugih štetočina, čineći na neki način imunosni sustav biljke. Upravo te biološki aktivne tvari (flavonoidi) pomažu da se vitamini bolje iskoriste u našem organizmu i jača prirodna otpornost organizma. Crveno voće i povrće općenito štite srce, čuvaju pamćenje, smanjuju rizik od nekoliko vrsta raka i štite mokraćne organe.
Nadalje, crveno grožđe sadrži željezo i bakar, minerale važne za stvaranje crvenih krvnih stanica (eritrocita) i sintezu hemoglobina, zbog čega se savjetuje anemičnim osobama i svima koji se oporavljaju nakon obilnijih krvarenja ili ozljeda, kao i zdravim osobama preventivno za stimulaciju rada crijeva i bubrega, a samim time i za odstranjivanje štetnih tvari iz organizma.Crveno vino
Crveno vino već u količini od jedne čaše ima zaštitni učinak, pa se savjetuje osobama koje znaju uživati u umjerenim količinama. Znanstvene studije pokazale su da polifenoli iz crvenog vina blokiraju endotelin-1, tvar koja ima udjela u procesima ovapnjenja krvnih žila (ateroskleroze), i jedni su od ključnih čimbenika za nastanak koronarne bolesti srca.
Crno grožđe – bi trebalo jesti često zbog obilja hranjivih sastojaka, ponajviše kalija, vitamina C, B1 i B6 i mangana. Crno grožđe obiluje i flavonoidima, od kojih su najvažniji kvercitin i rezveratrol jer smanjuju zgrušavanje krvi i snižavaju loš LDL kolesterol, smanjujući tako rizik od srčanih bolesti. Nedavno istraživanje pokazalo je da jedenje crnoga grožđa povećava nivo hormona melatonina, neophodnog za dobar san. Visoka koncentracija rezervatola je u ljusci crnoga grožđa. Rezervatol pozitivno utiče na motoričke i mentalne funkcije mozga i smanjuje rizik od moždanog udara, a pomaže i fleksibilnosti i zdravlju srčanog mišića.
Neka istraživanja su pokazala da rezervatol ima važnu ulogu u sprečavanju malignih bolesti i da čak može ubrzati uništavanje već postojećih stanica raka. Od određenih vrsta grožđa prave se grožđice, koje obiluju biljnim vlaknima, kalcijem i željezom, a mogu zamijeniti i šećer u kolačima. Iako se za namirnice koje su slatke i ljepljive, kao što je suho grožđe, smatralo da uzrokuju propadanje zuba, novija istraživanja su potvrdila suprotno.
Pokazalo se da tvari iz suhoga grožđa suzbijaju rast bakterija odgovornih za nastanak karijesa i bolesti desni prije svega zato što obiluju fruktozom i glukozom, a ne saharozom, koja je glavni krivac za oboljenja usne šupljine. U liječenju se koristi i vinski ocat, koji hladi i steže, smiruje dijareju i krvarenje, a služi i za pripremu obloga. Povremeno pranje cijelog tijela mješavinom octa i vode čisti kožu i otvara pore, pospješuje cirkulaciju krvi, a time organizam postaje otporniji na razne bolesti i štetne vanjske utjecaje.
Bijelo grožđe – ima vrlo sličnu energetsku vrijednost kao crno, nešto manje kalija i kalcija, ali siromašno je fenolima u odnosu na crno grožđe. Kožica crnoga grožđa obiluje fenolima, koji mu daju boju i okus, a nama su korisni za zdravlje. Polifenoli (resveratroli, antocijani, katehini i kvercetini) antioksidansi su koji uništavaju slobodne radikale, koji mogu izazvati tumore. Također čuvaju prohodnost arterija pa tako smanjuju rizik od bolesti srca.
Grožđice
Suho grožđe ili grožđice bogate su fruktozom i glukozom. Grožđice pomažu kod bolesti dišnih organa, ublažavaju kašalj, bolove u bubrezima i mokraćnom mjehuru.
Fitokemikalije prisutne u grožđicama suzbijaju rast bakterija u usnoj šupljini odgovornih za nastanak karijesa i bolesti zubnog mesa.
Grožđice su odličan visokoenergetski obrok, koji će vam tijekom fizičkih napora nadoknaditi energiju.
Grožđani sok
Svježi sok grožđa potiče apetit, poboljšava metabolizam, pospješuje izlučivanje štetnih tvari iz organizma.
Kurom od svježeg soka možete smanjiti rizik od bubrežnih kamenaca i poboljšati rad žlijezda s unutrašnjim lučenjem.
Koristi se za liječenje katara crijeva, kroničnih proljeva i žutice. Preporučuje se kod slabokrvnosti, gastritisa i bolesti crijeva. Pomaže u normaliziranju krvnog tlaka.
Sok će pomoći i onima koji boluju od upale zglobova, gihta, bolesti jetre i slezene te kod nekih oblika trovanja.
Njime ćete očistiti jetru, ojačati imunitet i izbaciti višak mokraćne kiseline iz tijela.
Ulje sjemenki grožđa
Sjemenke grožđa služe za izradu ulja koje snižava razinu kolesterola u krvi.
Ulje grožđanih sjemenki dobiveno hladnim prešanjem grožđanih boba vrlo je cijenjeno i traženo.
Najprije se počelo proizvoditi u Francuskoj kao zamjena za maslinovo ulje.
Ulje se upotrebljava u kulinarstvu i sadrži obilje antioksidanata i polifenola.
Ovo je ulje zlatno žute boje, bez okusa i mirisa. Sadrži omega-3 masne kiseline i ima zaštitni učinak na krvožilni sustav.
Ulje se primjenjuje i u prirodnim proizvodima za njegu kože.
Njegovi sastojci usporavaju proces starenja kože, štite je od infekcija i jakog utjecaja sunca. Preporučuje se i za njegu problematične kože.
Vinski ocat (Acetum vini)
Zajedno s jabučnim, spada u najljekovitije vrste octa. Može se koristiti klasično kao začin za salate ili kao dodatak jelima, ali i razrijeđen za smanjenje tjelesne temperature kao “octena voda”. Oblozi od octa koriste se u slučaju rana, čireva i lišajeva, dok masaže octenom vodom stimuliraju cirkulaciju i sprječavaju nastajanje rana od dugotrajna ležanja (dekubitus). Aceto balsamico je laganiji vinski ocat koji se dobiva po tradicionalnoj recepturi iz vinskog mošta koji se polagano kuha na vatri dok se ne izgubi voda, a posije dozrijeva u posebnim drvenim bačvicama (po desetak i više godina). Ta vrsta vinskog octa ima prepoznatljivu aromu i okus, a dobiva se isključivo od jedne sorte grožđa. No, bez obzira na to o kojoj je vrsti vinskog octa riječ, dobro je steći naviku njegova korištenja u svakodnevnoj prehrani.
Zdravstvene dobrobiti grožđa
Grožđe čuva zdravlje kostiju
Grožđe je bogat izvor minerala i hranjivih tvari kao što su bakar, željezo i mangan – svi potrebni za razvoj i čvrstoću kostiju.
Ako ćete redovito jesti grožđe (da bar možete svaki dan) spriječit čete ili barem smanjiti probleme vezane sa starenjem, kao što su slabost kostiju, bolovi u zglobovima i osteoporoza.
Mangan je u organizmu neophodan i zbog pravilnog metabolizma, za izgradnju kostiju, vezivnog tkiva i stvaranje kolagena.
Kod upale želuca
Tri puta dnevno – kroz 20 dana – jedite (natašte) po 40 dekagrama crnoga grožđa – s komadom crnoga kruha, starog najmanje jedan do dva dana.
Štiti od raka
Resveratrol, jedan od sastojaka crnog grožđa, sprečava nastanak upalnih stanja u organizmu, a samim time stvara snažnu obranu i od raka. To je prirodan antioksidans koji se nalazi u kožici bobica crnog grožđa, ali i u njegovim sjemenkama i mesu. Taj fitonutrijent pomaže protiv raka debelog crijeva i raka dojke.
Kada je riječ o prevenciji raka debelog crijeva, istraživanja su pokazala snažniji učinak crnog nego bijelog grožđa. Resveratrol također smanjuje štetne učinke sunčevih UVB zraka te samim time i rizik od nastanka melanoma. Osim što sprečava rak, sok od crnog grožđa sprečava daljnji rast stanica raka u organizmu.
Protiv crvenih bubuljica
Jednu žličicu usitnjenoga, suhog, neprskanog lista vinove loze kuhajte 10 minuta u 2,5 decilitra vode. Ostavite da se ohladi, procijedite i pijte tri puta dnevno između glavnih obroka. Pijte mjesec dana, a po potrebi terapiju ponovite.
Grožđem protiv astme
Grožđe se može koristiti i kao lijek za astmu jer je grožđe poprilično vodenasto voće pa hidratizira, tj. povećava vlagu u plućima te smanjuje napadaje astme.
Za bolju cirkulaciju
Dvije šake (usitnjenih) svježih listova vinove loze kuhajte 15 minuta u litri vode. Vodu s kuhanim listovima vinove loze dodajte pripremljenoj kupki (u kadi ili većoj posudi) i u njoj držite noge (do koljena) pola sata. Činite to mjesec dana – svake večeri prije spavanja.
Čuva zdravlje srca i krvnih žila
Konzumacijom grožđa povećat ćete razine dušikova oksida u krvi. Riječ je o plinu koji daje znak krvnim žilama da se opuste i rašire. Stoga grožđe pomaže protiv stvaranja krvnih ugrušaka i uvelike smanjuje rizik od srčanog udara. Ovo voće također sprečava oksidaciju LDL (lošeg) kolesterola, čime se čuva protočnost krvnih žila i smanjuje rizik od stvaranja plaka te bilo kakvih koronarnih oboljenja.
Protiv bradavica
Tri žličice sjemenki bijeloga grožđa i sjemenki dunje usitnite u mikseru ili mužaru te prelijte s dva decilitra prokuhane vode. Kada se sve ohladi, pripremljenom mješavinom natopite bradavice nekoliko puta dnevno. Nakon dvadesetak minuta bradavice obrišite vatom namočenom u mlaki čaj od kamilice.
Jedite grožđe i pozdravite se s migrenama
Sok od grožđa je kućni lijek kojeg jednostavno morate imati kod kuće i trebali bi ga piti svako jutro! Bez da ga razrijedite vodom.
Ironično, smatra se da je koja čašica vina previše zapravo uzrok migrenama i glavoboljama. No upravo su čaša vina ili sok od grožđa najbolji lijek protiv migrene.
Postoje mnogi razlozi zašto dolazi do migrena, npr. nedostatak sna, vremenske promjene, prehrambene navike… I vino može biti jedan od glavnih razloga za migrenu, no kako antioksidansi u vinu mogu stvoriti migrenu, tako je mogu i izliječiti.
Poboljšava rad mozga
Istraživanja su pokazala da je grožđe izvrsna hrana za mozak. Stoga ćete konzumacijom ovog voća uvelike pridonijeti svojim moždanim funkcijama. Naime, antioksidans resveratrol povećava protok krvi prema mozgu za čak 200 posto.
Studija objavljena u časopisu British Journal of Nutrition otkrila je da sok od grožđa unapređuje moždane funkcije kod starijih osoba kod kojih su degenerativne promjene već nastupile.
Grožđem protiv probavnih smetnji
Grožđe se kvalificira kao laksativna hrana jer kožica bobica sadrži organsku kiselinu, šećer i celulozu – tvari koje pospješuju rad crijeva i otklanjaju zatvor.
Isto tako odstranjuju suvišnu vodu iz tijela, uklanjaju štetne tvari iz organizma i vežu masne tvari na sebe, pa je grožđe je zapravo idealno za jesenske dijete!
Zbog svojih netopljivih vlakana potiče redovitu probavu, no trebali bi ga izbjegavati ako patite od proljeva.
Pomlađuje kožu
Poznato je da slobodni radikali ubrzavaju proces starenja te pridonose stvaranju bora i negativnih promjena na koži. Stoga, želite li se pomladiti i vratiti godine unatrag, jedite grožđe. Konzumacijom ovog voća koje ima hidratantna svojstva također ćete poboljšati izgled kože te će ona biti zaštićena od štetnih vanjskih utjecaja.
Vitamin C što ga sadrži grožđe pridonijet će stvaranju kolagena, pa će vaša koža biti i zategnuta. Antioksidans resveratrol smanjuje diskoloracije i mrlje na koži.
Grožđe tjera umor
Crveno grožđe sadrži željezo i minerale važne za stvaranje crvenih krvnih stanica pa time sprječava anemiju.
Pošto je kod anemije karakterističan nedostatak željeza, konzumacijom grožđa ćete dobiti potrebnu količinu željeza i minerala.
Nedostatak željeza isto tako može umoriti i dekoncentrirati jer je željezo esencijalni mineral koji utječe na brojne tjelesne funkcije.
Produljuje životni vijek
Resveratrol prisutan u grožđu pridonosi vitalnosti te produljuje životni vijek. Istraživanja su pokazala da taj sastojak aktivira čak tri gena zadužena za dugovječnost. Grožđe također sprečava promjene vida koje su posljedica starenja te smanjuje rizik od makularne degeneracije.
Jača vid
Redovita konzumacija grožđa pozitivno utječe na zdravlje očiju jer štiti mrežnicu oka od propadanja te smanjuje rizik od nastanka žute pjege. To je najčešći uzrok sljepoće kod osoba starijih od 50 godina, a prate je zamućeni vid i iskrivljena slika.
Znanstvenici su u jednom istraživanju otkrili kako su antioksidansi u grožđu i do 50 puta jači nego u vitaminu E i 20 puta jači nego u vitaminu C. Zbog toga je grožđe izvrsna zaštita kod oštećenja retine.
Za bolji seksualni život – jedite grožđice
Ako vas to sve još nije uvjerilo da grožđice uvrstite u svakodnevnu prehranu, možda vas hoće podatak kako konzumiranje grožđica može poboljšati vaš seksualni život.
Naime, one sadrže aminokiselinu arginin koja podiže libido i tako raspiruju strasti u vašoj spavaćoj sobi.
Tako da kada se nađete na tržnici, svakako u košaricu ubacite i koji dekagram grožđa.
Uvrstite grožđe u prehranu patite li od bilo kojeg od sljedećih zdravstvenih stanja:
– bakterijski gastroenteritis, izloženost plijesni, makularna degeneracija, hipertenzija,
– bolesti bubrega povezane s hipertenzijom, poremećaj lučenja kreatinina povezanog s bubrezima,
– bubrežni kamenci, žučni kamenac, hipoglikemija, poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje (ADHD),
– autizam, rak dojke, dijabetes, metastaziranu tumor na mozgu, sepsa, rak gušterače,
– endometrioza, bronhitis, infekcije E. coli, neobjašnjiva neplodnost, rak debelog crijeva,
– edem, anemija, masna jetra, hepatitis C, kvržice, depresija, poteškoće sa spavanjem,
– fibromijalgija, sindrom kroničnog umora, multipla skleroza, neurološki problemi,
– autoimuna neuropatija, hemeroidi, infekcija H. pylori, miomi, česte prehlade,
– vrtoglavica, slabe baterije reproduktivnog sustava, sve autoimune bolesti i poremećaji, bakterijske infekcije.
Uvrstite grožđe u prehranu patite li od bilo kojeg od sljedećih simptoma:
– alergije na hranu, znojni dlanovi, emocionalno prejedanje, vrtoglavica, mučnina,
– Bellova pareza, poteškoće s disanjem, narušen osjet sluha, tremor, neugodan tjelesni miris,
– bolovi u grudnom košu, predmenstrualni sindrom (PMS), smušenost, mentalna maglica,
– kašalj, bolovi u leđima, upale, oštećenja mijelinske ovojnice, oštećenja tkiva jetre,
– zatrovanost krvi, umor, lezije na mozgu, valunzi, opadanje kose, kongestije, lomljivi nokti,
– zamućeni vid, zvonjenje ili zujanje u ušima, alergije na hranu, osjetljivost na hranu, osjećaj zujanja ili vibracija u tijelu.
1 razmišljanje na “Grožđe kao hrana i lijek”