Guillain-Barréov sindrom

Guillain-Barréov sindrom – uzroci, simptomi i liječenje

Simptomi

Guillain-Barréov sindrom (GBS) je rijetko, ali ozbiljno stanje u kojem imunološki sustav napada živce koji prenose signale iz mozga i leđne moždine do mišića i organa. Što može dovesti do slabosti, utrnulosti, trnjenja, bolova i paralize u različitim dijelovima tijela. U težim slučajevima, GBS može oštetiti funkciju disanja, srca, krvnog tlaka i probave, što može biti životno ugrožavajuće. GBS je medicinsko hitno stanje i zahtijeva brzu dijagnozu i liječenje.

Uzroci Guillain-Barréova sindroma

Točan uzrok GBS-a nije poznat, ali se smatra da je povezan s abnormalnom reakcijom imunološkog sustava na neku vrstu infekcije ili upale. U većini slučajeva, GBS se javlja nakon što osoba ima respiratornu ili gastrointestinalnu infekciju, poput gripe, prehlade, bronhitisa, upale pluća, proljeva, salmonele ili kampilobakterioze. Rijetko, GBS se može pojaviti nakon cijepljenja, kirurškog zahvata, ozljede ili trudnoće. Nije jasno zašto neke infekcije ili stanja potiču imunološki sustav da napadne živce, ali se pretpostavlja da je riječ o fenomenu zvanom molekularna mimikrija, u kojem imunološke stanice pogrešno prepoznaju dijelove živaca kao strane antigene koji su slični onima na patogenima.

GBS nije zarazan i ne prenosi se s osobe na osobu. Također, GBS nije nasljedan i ne utječe na inteligenciju ili mentalno zdravlje.

Vrste Guillain-Barréova sindroma

Postoji nekoliko vrsta GBS-a, koje se razlikuju po tome koji dijelovi živaca su zahvaćeni i koje su simptomi. Najčešća vrsta je akutni inflamatorni demijelinizirajući poliradikuloneuritis (AIDP), koji utječe na mijelinsku ovojnicu koja okružuje živčana vlakna i omogućuje brzo i učinkovito provođenje električnih impulsa. Kod AIDP-a, imunološki sustav uništava mijelin, što usporava ili blokira prijenos signala i uzrokuje slabost i utrnulost u nogama, rukama, licu i drugim dijelovima tijela. AIDP se obično razvija postupno, počevši od donjih ekstremiteta i šireći se prema gore. U oko 20% slučajeva, AIDP može zahvatiti i živce koji kontroliraju disanje, govor, gutanje, vid i slušanje, što može biti opasno po život.

Druga vrsta GBS-a je Miller-Fisherov sindrom (MFS), koji utječe na živce koji inerviraju mišiće očiju, lica i grla. Kod MFS-a, imunološki sustav napada gangliozide, koji su molekule na površini živčanih stanica. Ovo može dovesti do slabosti i paralize mišića oka, što uzrokuje dvostruki vid, ptozu (spuštanje kapka), nistagmus (neprekidno kretanje očiju) i oftalmoplegiju (nemogućnost kretanja očiju). Također, MFS može uzrokovati ataksiju (gubitak koordinacije pokreta) i arefleksiju (gubitak refleksa). MFS se obično javlja nakon infekcije uzrokovane bakterijom Campylobacter jejuni, koja može izazvati proljev.

Treća vrsta GBS-a je akutni motorički aksonalni neuropatija (AMAN), koji utječe na akson, koji je dio živčanog vlakna koji prenosi električne impulse od stanice do stanice. Kod AMAN-a, imunološki sustav oštećuje akson, što dovodi do gubitka funkcije mišića koji su povezani s tim živcem. AMAN se uglavnom javlja u Kini, Japanu i Latinskoj Americi, a također je povezan s infekcijom Campylobacter jejuni. Simptomi AMAN-a uključuju slabost i paralizu u nogama i rukama, bez utjecaja na osjetilne živce. U nekim slučajevima, AMAN može zahvatiti i živce koji kontroliraju disanje, što može biti fatalno.

Četvrta vrsta GBS-a je akutna motoričko-senzorna aksonalna neuropatija (AMSAN), koja je slična AMAN-u, ali utječe i na senzorne živce, koji prenose informacije o dodiru, boli, temperaturi i položaju tijela. Kod AMSAN-a, imunološki sustav oštećuje i akson i mijelin, što dovodi do gubitka funkcije i osjeta u mišićima i koži. AMSAN je rijetka i teška vrsta GBS-a, koja se također može javiti nakon infekcije Campylobacter jejuni. Simptomi AMSAN-a uključuju slabost, paralizu, utrnulost, trnjenje i bol u nogama i rukama, kao i moguće oštećenje disanja, srca i probave.

Simptomi Guillain-Barréova sindroma

Simptomi GBS-a se mogu razlikovati od osobe do osobe, ovisno o vrsti, težini i brzini napredovanja bolesti. Međutim, neki od najčešćih simptoma su:

  • Slabost u nogama, koja se može proširiti na ruke i lice
  • Utrnulost, trnjenje ili bol u nogama, rukama, licu ili drugim dijelovima tijela
  • Poremećaji ravnoteže i hodanja
  • Gubitak refleksa u nogama i rukama
  • Poteškoće s disanjem, govorom, gutanjem, vidom i slušanjem
  • Promjene krvnog tlaka i otkucaja srca
  • Mučnina, povraćanje, proljev ili zatvor
  • Anksioznost, depresija ili promjene raspoloženja

Simptomi GBS-a se obično razvijaju u roku od nekoliko dana ili tjedana, a najgori su u roku od četiri tjedna. Nakon toga, simptomi se mogu stabilizirati ili početi poboljšavati. Većina ljudi se oporavi od GBS-a u roku od nekoliko mjeseci, ali neki mogu imati dugotrajne ili trajne posljedice, poput slabosti, umora, boli, trnjenja, ožiljaka na živcima, depresije, anksioznosti i smanjene kvalitete života. Oko 5% do 10% ljudi umre od GBS-a, uglavnom zbog respiratornog zatajenja, srčanog zastoja, infekcija ili drugih komplikacija. Oko 10% do 20% ljudi ima recidiv GBS-a, što znači da se bolest ponovno javlja nakon razdoblja oporavka.

Dijagnoza Guillain-Barréova sindroma

Dijagnoza GBS-a se temelji na anamnezi, kliničkom pregledu, laboratorijskim testovima i elektrofiziološkim ispitivanjima.

  • Anamneza uključuje pitanja o simptomima, vremenu njihovog pojavljivanja, prethodnim infekcijama ili drugim stanjima, lijekovima i cijepljenjima.
  • Klinički pregled uključuje provjeru refleksa, snage, osjeta, ravnoteže, koordinacije, disanja, srca i probave.
  • Laboratorijski testovi uključuju uzimanje uzoraka krvi i cerebrospinalne tekućine (CSF), koja je tekućina koja okružuje mozak i leđnu moždinu.

Cilj ovih testova je isključiti druge moguće uzroke simptoma, kao i otkriti znakove upale, infekcije ili autoimunosti. Elektrofiziološka ispitivanja uključuju elektromiografiju (EMG) i živčanu provodljivost (NCS), koje mjere električnu aktivnost i brzinu prijenosa signala u mišićima i živcima. Cilj ovih ispitivanja je utvrditi vrstu, težinu i lokalizaciju oštećenja živaca.

Dijagnoza GBS-a može biti izazovna, jer simptomi mogu varirati od osobe do osobe, a ne postoje specifični testovi koji mogu potvrditi bolest. Stoga, liječnici moraju biti oprezni i isključiti druge moguće dijagnoze, kao što su multipla skleroza, mijastenija gravis, botulizam, dijabetička neuropatija, Lajmska bolest, HIV, Virus zapadnog Nila, poliomijelitis i druge. Također, liječnici moraju pratiti promjene u simptomima i odgovor na liječenje, kako bi prilagodili terapiju i procijenili prognozu.

Liječenje Guillain-Barréova sindroma

Liječenje GBS-a se sastoji od dvije glavne komponente: podrške vitalnim funkcijama i imunoterapije.

  • Podrška vitalnim funkcijama uključuje nadzor i održavanje disanja, srca, krvnog tlaka, temperature, hidracije, prehrane i eliminacije. U težim slučajevima, pacijenti mogu zahtijevati mehaničku ventilaciju, kisik, intravenske tekućine, sondu za hranjenje, kateter za mokrenje, antikoagulanse, antibiotike i druge lijekove. Također, pacijenti trebaju redovitu fizioterapiju, masažu, istezanje i promjenu položaja, kako bi spriječili komplikacije poput ukočenosti, atrofije, kontraktura, dekubitusa, tromboze i infekcija.
  • Imunoterapija uključuje dva moguća tretmana: intravensku imunoglobulin terapiju (IVIG) i plazmaferezu.
    • IVIG se sastoji od davanja visokih doza imunoglobulina, koji su proteini koji sudjeluju u imunološkom odgovoru, putem intravenske infuzije. Cilj IVIG-a je blokirati ili neutralizirati antitijela koja napadaju živce, te smanjiti upalu i oštećenje.
    • Plazmafereza se sastoji od odvajanja plazme, koja je tekući dio krvi, od krvnih stanica, putem posebnog uređaja. Cilj plazmafereze je ukloniti antitijela i druge štetne tvari iz krvi, te zamijeniti plazmu svježom ili umjetnom.

I IVIG i plazmafereza se obično primjenjuju u roku od dva tjedna od početka simptoma, i mogu skratiti trajanje i težinu bolesti. Međutim, ni jedan ni drugi tretman ne mogu potpuno spriječiti ili izliječiti GBS, već samo ubrzati oporavak.

Liječenje GBS-a može biti dugotrajno i zahtijevati hospitalizaciju, intenzivnu njegu, rehabilitaciju i praćenje. Liječenje može imati i nuspojave, kao što su alergijske reakcije, glavobolja, groznica, mučnina, infekcije, krvarenja i druge. Stoga, liječnici moraju individualno procijeniti rizike i koristi svakog tretmana, te informirati i uključiti pacijente i njihove obitelji u odluke o liječenju.

Prognoza Guillain-Barréova sindroma

Prognoza GBS-a ovisi o mnogim čimbenicima, kao što su vrsta, težina, brzina, trajanje i komplikacije bolesti, kao i dob, zdravlje, liječenje i oporavak pacijenta. Općenito, većina ljudi se oporavi od GBS-a u roku od nekoliko mjeseci, ali neki mogu imati dugotrajne ili trajne posljedice, poput slabosti, umora, boli, trnjenja, ožiljaka na živcima, depresije, anksioznosti i smanjene kvalitete života.
Oko 5% do 10% ljudi umre od GBS-a, uglavnom zbog respiratornog zatajenja, srčanog zastoja, infekcija ili drugih komplikacija. Oko 10% do 20% ljudi ima recidiv GBS-a, što znači da se bolest ponovno javlja nakon razdoblja oporavka.

Faktori koji pogoršavaju prognozu GBS-a su:

  • Starija dob
  • Brzo napredovanje simptoma
  • Teška slabost ili paraliza
  • Oštećenje disanja, srca ili probave
  • Infekcija Campylobacter jejuni
  • Visoka razina proteina u CSF-u
  • Aksonalna vrsta GBS-a

Faktori koji poboljšavaju prognozu GBS-a su:

  • Mlađa dob
  • Sporo napredovanje simptoma
  • Blaga slabost ili paraliza
  • Očuvanje disanja, srca i probave
  • Pravodobno liječenje IVIG-om ili plazmaferezom
  • Demijelinizirajuća vrsta GBS-a

Prognoza GBS-a se može poboljšati ranom dijagnozom, adekvatnim liječenjem, redovitom fizioterapijom, psihološkom podrškom i edukacijom pacijenata i njihovih obitelji. Također, važno je pratiti znakove poboljšanja ili pogoršanja simptoma, te se pridržavati preporuka liječnika. GBS je izazovna i nepredvidiva bolest, ali uz pravilan pristup, većina ljudi može postići dobar oporavak i kvalitetan život.

Prehrana kod Guillain-Barréova sindroma

Prehrana je važan dio liječenja i oporavka od GBS-a, jer može utjecati na imunološki sustav, upalu, živčano tkivo, mišiće, probavu i opće stanje organizma. Nema posebne dijete za GBS, ali postoje neke opće smjernice koje mogu pomoći u poboljšanju prehrane kod GBS-a. Neke od njih su:

  • Jesti raznovrsnu i uravnoteženu prehranu, koja sadrži dovoljno proteina, ugljikohidrata, masti, vitamina, minerala i vlakana. Proteini su potrebni za izgradnju i popravak živčanog tkiva i mišića, ugljikohidrati i masti su izvori energije, a vitamini, minerali i vlakna su važni za imunološki sustav, upalu, probavu i druge funkcije. Posebno se preporučuju namirnice bogate vitaminom B12, folnom kiselinom, vitaminom E, cinkom, magnezijem i omega-3 masnim kiselinama, jer mogu imati povoljan učinak na živce i upalu. Takve namirnice su, primjerice, meso, riba, jaja, mlijeko, sir, jogurt, zeleno lisnato povrće, orašasti plodovi, sjemenke, cjelovite žitarice, voće i maslinovo ulje.
  • Piti dovoljno tekućine, posebno vode, kako bi se spriječila dehidracija, koja može pogoršati simptome i komplikacije GBS-a. Također, tekućine mogu pomoći u uklanjanju toksina i otpadnih tvari iz organizma, te u održavanju ravnoteže elektrolita. Treba redovito koristiti oligomineralnu vodu, blagi crni i zeleni čaj. Treba izbjegavati alkohol, kofein, gazirana pića i sokove s dodanim šećerom, jer mogu imati negativan učinak na živce, upalu, probavu i hidraciju.
  • Prilagoditi prehranu prema individualnim potrebama, ovisno o simptomima, komplikacijama, liječenju i oporavku. Neki pacijenti s GBS-om mogu imati poteškoće s gutanjem, žvakanjem, apetitom, mučninom, povraćanjem, proljevom, zatvorom ili gubitkom težine. U tim slučajevima, potrebno je konzultirati se s liječnikom ili nutricionistom, koji mogu dati savjete o tome kako prilagoditi prehranu, kako bi se osigurala dovoljna količina i kvaliteta hrane i tekućine. Neki od mogućih savjeta su: jesti manje i češće obroke, izbjegavati začinjenu, masnu, prženu i tešku hranu, koristiti meku, kašastu ili tekuću hranu, dodavati dodatke prehrani, koristiti sondu za hranjenje, uzimati probiotike, vlakna, laksative ili antidiaroične lijekove, po potrebi.
  • Voditi evidenciju o prehrani, simptomima i oporavku, kako bi se pratili učinci prehrane na GBS. Može biti korisno zapisivati što, kada, koliko i kako se jede i pije, te kako se osjeća nakon toga. Također, može biti korisno mjeriti težinu, opseg mišića, razinu energije, raspoloženje i druge pokazatelje oporavka. Na taj način, može se uočiti koje namirnice ili pića pogoduju ili odmažu GBS-u, te ih povećati ili smanjiti u prehrani. Također, može se uočiti napredak ili pogoršanje stanja, te se pravovremeno javiti liječniku, ako je potrebno.

Prehrana kod GBS-a je individualna i treba je prilagoditi svakom pacijentu, uzimajući u obzir njegove simptome, komplikacije, liječenje i oporavak. Međutim, općenito, prehrana kod GBS-a treba biti raznovrsna, uravnotežena, hidratizirana i prilagođena. Također, prehrana kod GBS-a treba biti dio cjelovitog pristupa liječenju i oporavku, koji uključuje i medicinsku terapiju, fizioterapiju, psihološku podršku i edukaciju. Prehrana kod GBS-a može imati pozitivan učinak na imunološki sustav, upalu, živčano tkivo, mišiće, probavu i opće stanje organizma, te ubrzati i olakšati oporavak od GBS-a.

Reference:
National Institute of Neurological Disorders and Stroke (2019). Guillain-Barré Syndrome Fact Sheet. [National Institute of Neurological Disorders and Stroke]. Available at:
https://www.ninds.nih.gov/health-information/disorders/guillain-barre-syndrome

Cleveland Clinic (2020). Guillain-Barré Syndrome. Cleveland Clinic. Available at:
https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/15838-guillain-barre-syndrome

Mayo Clinic (2020). Guillain-Barre syndrome – Symptoms and causes. Mayo Clinic. Available at:
https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/guillain-barre-syndrome/symptoms-causes/syc-20362793

World Health Organization (2016). Guillain-Barré syndrome. [World Health Organization]. Available at:
https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/guillain-barr%C3%A9-syndrome

Centers for Disease Control and Prevention (2019). Guillain-Barré Syndrome and Campylobacter Infection. [Centers for Disease Control and Prevention]. Available at:
https://www.cdc.gov/campylobacter/guillain-barre.html

Johns Hopkins Medicine (2020). Guillain-Barré Syndrome. [Johns Hopkins Medicine]. Available at:
https://www.hopkinsmedicine.org/health/conditions-and-diseases/guillainbarr-syndrome

Leonard, J. (2017). Guillain-Barré syndrome: Causes, diagnosis, and treatment. Medical News Today. Available at:
https://www.medicalnewstoday.com/articles/167892

Mount Sinai (2020). Guillain-Barré Syndrome. [Mount Sinai]. Available at:
https://www.mountsinai.org/health-library/diseases-conditions/guillain-barr-syndrome

WebMD (2020). What Is Guillain-Barre Syndrome? [WebMD]. Available at:
https://www.webmd.com/brain/what-is-guillain-barre

Healthdirect (2020). Guillain-Barre syndrome. [Healthdirect]. Available at:
https://www.healthdirect.gov.au/guillain-barre-syndrome

Slika je napravljena pomoću AI.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *