Helicobacter pylori

Helicobacter pylori – uzrok, simptomi i liječenje

Simptomi

Helicobacter pylori je bakterija spiralnog oblika smještena u sluznici želuca, a odgovorna je za većinu upala sluznice želuca, razvoj čira na želucu i dvanaesniku te tijekom vremena ako se ne liječi povećava rizik za razvoj raka želuca i ne-Hodgkinova limfoma.

Niste usamljeni jer je prosječna stopa zaraženosti s H.pylori u stanovništvu Hrvatske u dobi između 20 i 70 godina oko 65%. Stopa zaraze raste od 50% u dvadesetim godinama na gotovo 70% u šezdesetim godinama života…

Helicobacter pylori uzrokuje više od 90% ulkusa (čireva) dvanaesnika i do 80% ulkusa želuca.

Do infekcije H.pylori dolazi već od djetinjstva

Do infekcije tom bakterijom najčešće dolazi u djetinjstvu, ali se simptomi javljaju uglavnom u odrasloj dobi. Jedini nosilac te bakterije je čovjek. Način prijenosa H. pylori još nije potpuno istražen, no sve dosadašnje spoznaje govore u prilog tom da se bakterija prenosi izravno od zaražene osobe na zdravu:

  • gastro-oralnim (želudac-usta) putem preko povraćenog sadržaja te nedovoljno sterilnim endoskopskim instrumentima tijekom endoskopije,
  • oralno-oralnim (usta-usta ) putem preko sline i ranica u sluznici usne šupljine i
  • fekalno-oralnim (stolica-usta) putem iz stolice zaražene osobe prljavim rukama.

Iako je H. pylori dokazana u vodi, hrani i mlijeku, izgleda da taj način prijenosa nema značajniju ulogu u prijenosu koliko činjenica da je učestalost veća u nižim socioekonomskim sredinama gdje se stječe već u djetinjstvu. Infekcija je češća kod djece koja krevet dijele s drugom djecom, roditeljima ili drugim srodnicima, u sredinama u kojima se koristi zajednički pribor za jelo ili majka dudu varalicu prethodno stavlja u usta. Infekcija tom bakterijom češća je i kod djece koja pohađaju predškolske ustanove ili su smještene u specijalne ustanove za zbrinjavanje djece.

H.pylori inficira sluznicu želuca ili duodenuma (početnog dijela tankog crijeva) koju može oštetiti direktno ili indirektno aktivacijom imunološkog sustava koja dovodi do oslobađanja raznih enzima i tvari toksičnih za sluznicu. Tako oštećena sluznica osjetljivija je i na djelovanje probavnih sokova kao što je želučana kiselina, koji mogu dovesti do daljnjeg oštećenja.

Nakon inficiranja:

  • kod 90-100% bolesnika će se razviti gastritis (upala želučane sluznice)
  • kod 20% bolesnika će se razviti ulkus (čir) na dvanaesniku ili želucu
  • kod 1% bolesnika će se razviti rak želuca.

Zbog toga je 1994. godine HP uvršten u grupu najjačih karcinogena (I stupnja) – grupu sigurno dokazanih uzročnika raka želuca.

Gledajući na drugi način:

  • 85-100% bolesnika s ulkusom na dvanaesniku,
  • 70-80% bolesnika s želučanim ulkusom,

inficirano je bakterijom Helicobacter pylori.

Helicobacter pylori – simptomi

Većina inficiranih ljudi nema simptome, ali ako infekcija dovede do stvaranja peptičkog vrijeda ili karcinoma želuca najčešći simptomi su:

  • bol ili neugoda najčešće u gornjem abdomenu,
  • nadutost,
  • osjećaj punoće u želucu nakon manjeg obroka,
  • smanjeni apetit,
  • mučnina ili povraćanje,
  • tamna stolica
  • ako vrijed krvari može dovesti do anemije i pojačanog umora.

Dijagnoza prisutnosti Helicobacter pylori u organizmu

Dijagnostički postupci koji se rabe za otkrivanje Helicobacter pylori infekcije svrstani su u dvije skupine: neinvazivni i invazivni. Neinvazivno, bez uporabe endoskopskog pregleda, otkriva se prisutnost Helicobacter pylori dokazivanjem specifične aktivnosti te bakterije, ponajprije njezina enzima ureaze (ureja izdisajni test), prisutnosti specifičnih protutijela u serumu ili dokazom antigena Helicobacter pylori u bolesnikovoj stolici. Invazivnim metodama otkriva se prisustvo bakterije (mikrobiološki pregled, histološki pregled) ili njena aktivnost (brzi test ureaze) u uzorcima želučane sluznice dobivenim tijekom endoskopskog pregleda.

Izbor dijagnostičkih postupaka za Helicobacter pylori infekciju, a pri prvom posjetu liječniku opće medicine, ovisit će o intenzitetu simptoma i o bolesnikovoj dobi. Predlaže se različit dijagnostički pristup u bolesnika mlađih i starijih od 50 godina. U grupaciji mlađih od 50 godina, bez tzv. alarmantnih simptoma, dijagnostički se postupak može provesti već u ambulanti liječnika opće medicine jednom od neinvazivnih dijagnostičkih metoda (ureja izdisajni test, antigen Helicobacter pylori u stolici ili serološka laboratorijska analiza). U slučaju pozitivnog nalaza, preporučuje se provesti terapiju infekcije. Ako se uspjeh terapije kontrolira, tada također neinvazivno, ponajprije primjenjujući ureja izdisajni test. Sve bolesnike starije od 50 godina, ili sve one s prisutnim “alarmantnim simptomima” neovisno o dobi, preporučuje se uputiti na specijalističku gastroenterološku obradu i endoskopski pregled.

Liječenje Helicobacter pylori

Za eradikaciju bakterije H. pylori primjenjuje se antibiotska terapija u trajanju od 7-14 dana te protusekretorni lijekovi tzv. inhibitori protonske pumpe (omeprazol, esomeprazol, lanzoprazol, pantoprazol, rabeprazol) koji smanjuju lučenje želučane kiseline tijekom najmanje 2 mjeseca.

Danas postoje mnogobrojni terapijski režimi s različitim vrstama antibiotika i različitom dužinom trajanja liječenja ovisno o kliničkoj manifestaciji bolesti, općem stanju bolesnika i fazi u kojoj se bolest nalazi. U slučaju neuspjeha terapije i/ili reinfekcije liječenje se ponavlja drugom kombinacijom antibiotika uz jedan od inhibitora protonske pumpe.

Uz terapiju potrebno je provesti i higijensko-dijetetski režim prehrane. Potrebno je izbjegavati kavu, čaj, alkohol, gazirana pića i pušenje. Uzimanje probiotika koji sadrže Lactobacillus acidophillus značajno povećava uspjeh eradikacijske terapije. Kod malog broja bolesnika subjektivni simptomi zadržavaju se i nakon uspješno provedene eradikacijske terapije zbog postojanja komorbiditeta poput refluksne bolesti jednjaka, a ponekad je potrebno i do godina dana do potpunog povlačenja upalnih promjena u sluznici želuca. Moguća je i reinfekcija u razdoblju od 1 do 3 godine nakon završetka liječenja.

Prehrana

Jedan od najvažnijih faktora za izlječenje od infekcije je pravilna prehrana za heliko bakteriju. U kombinaciji sa odgovarajućim medikamentima koje ste dobili od vašeg liječnika, kao i uz prirodne čajeve, donosi odlične rezultate.

Infekcija heliko bakterijom može biti udružena sa intolerancijom na gluten, pa bi bolesnik trebao izbjegavati kruh, tjestenine, peciva, odnosno sve namirnice koje sadrže brašno od pšenice, raži ili ječma.

Također, u prehrani nisu poželjni soja i kravlje mlijeko, kao i kofein, alkohol, sol, industrijski prerađena hrana, masno crveno meso i gazirana pića. Heliko bakterija u želucu svakako zahtijeva disciplinu i dosljednost u prehrani.

Kako bi se izbjegli neugodni simptomi u jelovnik bi trebalo uvesti hranu bogatu vlaknima poput voća i povrća, posebno jabuke, brusnicu, luk, celer, mahunarke, te sjeme od lana.

Prevencija infekcije Helicobacter pylori

Prevencija infekcije Helicobacter pylori provodi se na jednak način kao i kod drugih klica:

  • Redovno perite ruke: perite ruke nakon korištenja toaleta te prije nego dolazite u doticaj s hranom.
  • Izbjegavajte konzumirati hranu i piće koji nisu oprani
  • Izbjegavajte jesti hranu koja nije pravilno ili dovoljno termički obrađena.
  • Izbjegavajte jesti hranu kod osoba u čiju higijenu sumnjate.

Helicobacter pylori je bakterija od koje je inficirana polovica svjetske populacije. Ukoliko zabilježite neke od mogućih simptoma infekcije svakako posjetite liječnika i krenite s terapijom kako biste izbjegli komplikacije kojima upravo ova bakterija može biti okidač.

1 razmišljanje na “Helicobacter pylori – uzrok, simptomi i liječenje

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *