Hepatitis

Hepatitis – uzrok, simptomi i liječenje

Simptomi

Hepatitis je virusna upala jetre koja dovodi do oštećenja ili uništenja njezinih stanica. Može biti kratkotrajan (akutni) i dugotrajan (kronični). U nekim slučajevima, akutni hepatitis prelazi u kronično stanje, ali kronični hepatitis se može također razviti samostalno.

Simptomi hepatitisa

Hepatitis se može pojaviti bez simptoma, ali najčešće mu prethode sljedeći simptomi:

  • žutilo na koži
  • žuta boja beonjače
  • umor
  • izostanak apetita

Vrste virusnih hepatitisa

Virusni hepatitisi skupina su zaraznih bolesti koje zahvaćaju jetreno tkivo, a uzrokuju ih virusi hepatitisa A, B, C, D i E koji mogu prouzročiti akutnu ili kroničnu bolest.

Hepatitis A

Jako zarazno virusno stanje koje uzrokuje upalu koja utječe na sposobnost rada jetre. Hepatitis A najčešće se prenosi od kontaminirane hrane, vode ili nekoga tko je već zaražen. Zove se još i “zarazna žutica”. Blagi slučajevi ne zahtijevaju liječenje, a većina zaraženih oporavlja se u potpunosti bez trajnog oštećenja jetre. Ovaj tip hepatitisa naziva se i bolesti prljavih ruku jer je prakticiranje dobre higijene ruku jedan od najboljih načina zaštite od hepatitisa A. Postoji cjepivo za ovaj tip hepatitisa i preporučuje se osobama koje putuju u zemlje s niskim higijenskim standardima. U Hrvatskoj se hepatitis A pojavljuje sporadično.

Simptomi hepatitisa A

  • Mučnina
  • Povraćanje
  • Proljev
  • Žutica
  • Groznica
  • Umor
  • želučane tegobe

Kako se manifestira?

Period od ulaska u organizam pa do pojave prvih simptoma bolesti traje od 2-4 tjedna. Znaci bolesti su vrućica, bolovi u mišićima i zglobovima, mučnina i povraćanje te ponekad proljev. Kada temperatura padne, koža i bjeloočnice postaju žute, mokraća tamnija, a stolica svjetlija. Jetra je povećana. Simptomi nestaju nakon 1 do 2 tjedna. Bolest nestaje spontano i nikad ne prelazi u kronični oblik.

Liječenje

Sastoji se u snižavanju tjelesne temperature, održavanju ravnoteže elektrolita, mirovanju i dijetnoj prehrani. Kod težih oblika osoba se smješta u bolnicu.

Virus hepatitisa B

Virus hepatitisa B, prije nazivan serumski hepatitis, nalazi se u spermi, krvi i slini. On se obično širi transfuzijama krvi, zaraženim iglama i spolnim kontaktom. Trudnice s hepatitisom B mogu prenijeti virus na dijete. Virus može ući kroz posjekotine, ogrebotine i druge ozljede kože. Rizik postoji i za zaposlene u bolnicama izložene ljudskoj krvi i proizvodima od krvi, policajce, vatrogasce, zaposlene u institucijama za mentalno oboljele, zatvorenike, i emigrante iz područja u kojima je stopa obolijevanja visoka. Osobe izložene povećanom riziku su intravenski narkomani i homoseksualci. Kontrole krvi su smanjile rizik zaraze transfuzijom. Virus ne uništava izravno stanice, ali se čini da aktivira stanice imunološkog sustava, koje izazivaju upalu i oštećenje jetre. 5% slučajeva prelazi u kronični oblik.

Simptomi hepatitisa B
  • povišena temperatura
  • osip
  • povraćanje
  • mučnina
  • žutilo
  • tamna boja urina
  • umor
  • bolovi u želucu
  • bolovi u zglobovima

Kako se manifestira?

Kod većine pacijenata nakon akutne faze bolesti, tijelo se samo izbori protiv virusa – u 90% slučajeva. No, u nešto manje od 10% slučajeva obrambeni sustav nije u stanju pobijediti virus. Ako bolest potraje više od 6 mjeseci, naziva se kronični hepatitis. Klinički tijek nakon toga ovisi o količini virusa u tijelu i jačini imuniteta pacijenta.

Prvi simptomi hepatitisa B javljaju se nakon 6 tjedana do 4 mjeseca od ulaska virusa u organizam. Podrazumijevaju simptome slične gripi, bolove u zglobovima i premorenost. Gotovo trećina pacijenata nema nikakve simptome ili su vrlo blagi.

Simptomi kroničnog hepatitisa B još su manje izraženi.

Liječenje

Terapija akutne bolesti je simptomatska – snižavanjem temperature, održavanjem ravnoteže elektrolita, mirovanjem, dijetnom prehranom. Kod težih slučajeva, pacijent se smješta u bolnicu. Terapija kroničnog oblika bolesti provodi se lijekovima koji zaustavljaju umnažanje virusa ili pojačavaju obrambene snage organizma.

Od lijekova se koristi alfa interferon koji inhibira sintezu virusnog proteina i djeluje tako da stimulira imunološki sustav.

Virus hepatitisa C

Virus hepatitisa C uzrokuje barem 80% slučajeva hepatitisa koji nastaju zbog transfuzija krvi, uz mnogo pojedinačnih slučajeva akutnog hepatitisa. Najčešće se prenosi među korisnicima droge koji međusobno koriste iste igle. Prijenos seksualnim putem je rijedak. Virus hepatitisa C je odgovoran za mnoge slučajeve kroničnog hepatitisa i neke slučajeve ciroze i raka jetre. Iz nepoznatih razloga i ljudi s alkoholnom bolesti jetre često imaju hepatitis C; kombinacija bolesti katkada dovodi do većeg gubitka funkcije jetre nego što bi ga uzrokovala svaka bolest zasebno. Čini se da su mali dio zdravih ljudi kronični nositelji virusa hepatitisa C.

Simptomi hepatitisa C

  • umor
  • mučnina
  • nedostatak apetita
  • bol u mišićima i zglobovima
  • slabost
  • gubitak težine

Kako se manifestira?

I kod hepatitisa C simptomi su vrlo oskudni pa većina pacijenata uopće ne zamijeti infekciju. Spontana eliminacija virusa i izlječenje događa se u 15% slučajeva. U slučaju aktivne zaraze dulje od 6 mjeseci, nastaje kronična infekcija. Ukoliko se pojave, simptomi mogu biti sljedeći: umor, smanjenje radne sposobnosti, bolovi pod desnim rebrenim lukom.

Trajna prisutnost virusa uvjetuje kontinuiranu upalnu aktivnost u jetri, a stupanj oštećenja je varijabilan.

Liječenje

Liječenje se provodi lijekovima koji sprečavaju umnažanje virusa i jačaju obrambene snage organizma. Primjenjuju se interferon alfa i ribavirin. Trajanje i uspješnost liječenja ovisi o genotipu virusa. Kod genotipa 2 i 3 liječenja traje 24 tjedna te je uspješno u 80% pacijenata. Genotip 1 i 4 liječe se 48 tjedana, a izlječenje se postiže kod 45% pacijenata.

Hepatitis D

Upala jetre uzrokovana akutnom ili kroničnom infekcijom virusom hepatitisa D (HDV) može postojati jedino kod nekih osoba koje su već zaražene hepatitisom B. Dakle, hepatitis D ne može postojati ako nije prisutan virus hepatitisa B. Akutna infekcija hepatitisom D ne povećava vjerovatnoću da akutni hepatitis B prijeđe u kronično stanje, ali može doprinijeti težim simptomima kroničnog hepatitisa B.

Hepatitis D se također prijenosi zaraženom krvlju (preko transfuzije krvi zaražene osobe ili putem narkomanskih igli koje nisu sterilne), a rjeđe spolnim kontaktom ili s majke na dijete ako je majka nosilac ovog virusa. Simptomi hepatitisa D su isti kao i kod hepatitisa B. Ako se radi o blagoj upali, simptomi se manifestiraju kao umor, gubitak apetita, mučnine, povraćanja, bolova u mišićima i zglobovima, blago povišene temperature, žutice i tamne boja urina. U slučaju kada hepatitis D i B prijeđu u težu upalu može doći do krvarenja, komplikacija sa srcem i plućima kao i bakterijskim infekcijama, te ciroze jetre i karcinoma jetre.

Hepatitis D se dijagnosticira testom iz krvi, a najbolja prevencija od zaraze ovim virusom jest prevencija od infekcije hepatitisom B, odnosno vakcinacija protiv hepatitisa B. Akutni hepatitis D ne zahtijeva liječenje, dok se za kronični oblik uključuje terapija lijekovima, kao i dijetetska prehrana te odmor.

Virus hepatitisa E

Hepatitis E je upala jetre uzrokovana infekcijom virusom hepatitisa E (HEV). Postoje 4 genotipa virusa hepatitisa E: 1, 2, 3 i 4. Genotip 1 i 2 su pronađeni samo kod ljudi, a 3 i 4 kod domaćih i divljih životinja koji rijetko prelaze na ljude. Ovaj virus se najviše javlja kod mlađe odrasle populacije i to u nerazvijenim zemljama južne i istočne Azije.

Virus se prenosi fekalno-oralnim putem, uglavnom putem kontaminirane vode i hrane. Većina infekcija hepatitisom E ima blagu kliničku sliku i prolaze spontano. Infekcije bez simptoma su do deset puta češće od onih koje se manifestiraju simptomima poput malaksalosti, umora, gubitka apetita, bola u želucu, bola u zglobovima, mučnine i povraćanja i povišene temperature.

Hepatitis E se otkriva testiranjem krvi. Klinička slika je slična kliničkoj slici koja se javlja kod hepatitis A, a i preporuke za liječenje su iste kao kod hepatitisa A. Preporučuje se mirovanje tokom aktivne faze bolesti, a pored toga obavezna je jetrena dijeta, a zabranuje se konzumiranje alkohola i lijekova toksičnih za jetru.

Prevencija je najbolji način da ne dođe do zaraze hepatitisom E. Pranje ruku sapunom, unos prokuhale vode i hrane koja je termički dobro obrađena, osnovne su mjere prevencije, naročito ukoliko se nalazite u nerazvijenim zemljama južne i istočne Azije.

Slika preuzeta sa https://depositphotos.com/stock-photos/hepatitis.html

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *