Hiperlipidemija

Hiperlipidemija – uzrok, simptomi i liječenje

Simptomi

Hiperlipidemija obuhvaća skupinu poremećaja karakteriziranih suviškom masnoća u krvi, kao što su kolesterol, trigliceridi i lipoproteini.

Razine lipoproteina, naročito LDL kolesterola povisuju se s dobi. Razine su normalno više u muškaraca nego u žena, ali nakon menopauze počinju u žena rasti. Drugi čimbenici koji doprinose visokim razinama nekih lipida (kao što su VLDL i LDL) uključuju hiperlipidemiju u anamnezi, pretilost, prehranu s puno masti, manjak tjelovježbe, umjerenu do visoku potrošnju alkohola, pušenje cigareta, slabo kontroliranu šećernu bolest i slabiju aktivnost štitnjače.

Većinom su povišenja razine triglicerida i ukupnog kolesterola privremena i nisu ozbiljna, uglavnom su rezultat jedenja masti. Ljudsko tijelo se rješava masti iz krvi na različite načine. Neka osoba može jesti velike količine životinjskih masti i nikada nemati razinu ukupnog kolesterola iznad 200 mg/dl, dok se druga može pridržavati stroge prehrane s niskom količinom masti i nikada nemati razinu ukupnog kolesterola ispod 260 mg/dl. Ta razlika je, čini se, djelomično genetski određena i uvelike je povezana s razlikama u brzini kojom lipoproteini ulaze i izlaze iz krvotoka.

Što je dislipidemija u odnosu na hiperlipidemiju?

To su uglavnom zamjenjivi izrazi za abnormalnosti u kolesterolu. Vaš kolesterol može biti “disfunkcionalan” (čestice kolesterola koje su vrlo upalne ili abnormalna ravnoteža između razine lošeg i dobrog kolesterola), a da nije visok.

I visoka razina kolesterola i povećana upala u “normalnim” razinama kolesterola izlažu vas povećanom riziku od bolesti srca. Vaš liječnik može koristiti oba izraza za označavanje problema s vašim razinama kolesterola, a oba znače da trebate učiniti nešto kako biste smanjili razinu kolesterola.

Razumijevanje kolesterola

Kolesterol je masna tvar koja putuje kroz krvotok putem proteina koji se nazivaju lipoproteini.

Kada imate previše kolesterola u krvi, on se može nakupiti na stijenkama krvnih žila i formirati plak. S vremenom se naslage plaka povećavaju i počinju začepljivati arterije. To može dovesti do:

  • srčanih bolesti
  • srčanog udara
  • moždanog udara
  • bolesti perifernih arterija, koja može dovesti do ishemije ekstremiteta ili gangrene

Postoje dvije vrste kolesterola, LDL i HDL. Vjerojatno ste čuli da ih nazivaju “lošim” i “dobrim” kolesterolom.

LDL (“loš”) kolesterol nakuplja se u stijenkama arterija, čineći ih tvrdim i uskim. HDL (“dobar”) kolesterol čisti višak “lošeg” kolesterola i odnosi ga iz arterija, natrag u jetru.

Uzroci hiperlipidemije

Uzroci hiperlipidemije uključuju:

  • Genetski čimbenici: Liječnici to nazivaju primarnom hiperlipidemijom. Osoba nasljeđuje ovu vrstu od svojih roditelja.
  • Loša prehrana i drugi čimbenici: Liječnici ovo nazivaju sekundarnom hiperlipidemijom.

Ostali čimbenici rizika uključuju:

  • prekomjerna konzumacija alkohola
  • pretilost
  • uzimanje lijekova, poput hormona ili steroida
  • dijabetes
  • metabolični sindrom
  • dugotrajna bolest bubrega
  • preuranjena menopauza
  • smanjeni rad štitnjače ili hipotireoza
  • trudnoća
  • sjedilački način života

Obiteljska hiperlipidemija proizlazi iz genetskog poremećaja.
Roditelj prenosi mutirani gen koji dovodi do nedostatka ili neispravnog rada LDL receptora. To znači da tijelo ne može očistiti LDL iz krvotoka, što može dovesti do opasnih razina LDL-a u krvi.

Simptomi i rizici

Većina ljudi s hiperlipidemijom isprva ne može reći da je imaju. To nije nešto što možete osjetiti, ali možda će jednog dana primijetiti njegove učinke.

Kolesterol, zajedno s trigliceridima i drugim mastima, može se nakupiti unutar arterija. Zbog toga se krvne žile sužavaju i krv teže prolazi. Tada krvni tlak raste.

Nakupljanje također može uzrokovati stvaranje krvnog ugruška. Ako se krvni ugrušak odvoji i putuje do srca, može izazvati srčani udar. Ako dođe do mozga, može izazvati moždani udar.

Kako se hiperlipidemija dijagnosticira

Hiperlipidemija nema simptoma, pa je jedini način da je otkrijete da vaš liječnik zatraži krvni test koji se zove lipidni panel ili lipidni profil. Liječnik će koristiti vaš lipidni panel za postavljanje dijagnoze hiperlipidemije.

Ovaj test određuje razinu kolesterola. Medicinsko osoblje će uzeti uzorak vaše krvi i poslati ga u laboratorij na testiranje, a zatim će vam se vratiti s punim izvješćem. Vaše će izvješće pokazati razine:

  • ukupnog kolesterola
  • kolesterol lipoproteina niske gustoće (LDL).
  • kolesterol lipoproteina visoke gustoće (HDL).
  • trigliceridi

Liječnik može od vas tražiti da gladujete 8 do 12 sati prije vađenja krvi. To znači da ćete tijekom tog vremena morati izbjegavati jesti ili piti bilo što osim vode. Međutim, nedavne studije sugeriraju da post nije uvijek potreban, stoga slijedite upute svog liječnika.

Sigurne razine kolesterola mogu varirati od osobe do osobe ovisno o zdravstvenoj povijesti i trenutnim zdravstvenim problemima, a najbolje ih je utvrditi sa svojim liječnikom.

Liječenje hiperlipidemija

Hiperlipidemije možemo liječiti promjenom stila prehrane te lijekovima.

Prehrana

U liječenju hiperlipidemije prvi korak je dijeta ili, još bolje, promjena načina života i prehrambenih navika. Suvremeni način života vezan je za malo kretanja, prevelik unos energije te debljinu i hiperlipidemiju kao posljedice. Za početak je važno u svakodnevnu naviku uvesti fizičku aktivnost i to u trajanju od barem 30 minuta svakog dana, uz kontrolu tjelesne težine i prestanak pušenja. Unos hrane i energije treba biti izbalansiran između tri glavne skupine namirnica (proteina, masti i ugljikohidrata).

Unos masti ne smije biti veći od 30% ukupno unešene energije tijekom dana, a unos kolesterola ne veći od 300 mg/dan. U stanjima s povišenom razinom LDL-kolesterola i ukupnog kolesterola preporučuju se sljedeće namirnice (nabrojene su tek neke):

  • jela od integralnih žitarica, crni, zobeni ili raženi kruh
  • mliječni proizvodi s 1% mliječne masti, posni kravlji sir
  • bistre juhe od mesa, povrća ili ribe
  • sve vrste bijele i plave ribe
  • pileće i pureće meso bez kože, kuhana nemasna govedina i junetina
  • maslinovo ulje te ev. suncokretovo ulje
  • sve vrste kuhanog ili sirovog povrća
  • sirovo voće i konzervirano, ali nezašećereno voće
  • voćni i suhi kolači s malo masnoća
  • prirodni voćni sokovi, voda, čaj

U prehrani treba izbjegavati sljedeće namirnice :

  • bijeli kruh i peciva, lisnata tijesta
  • punomasna mlijeka i mliječne proizvode (vrhnje, sir i sl.)
  • guste i krem juhe
  • ikru, kavijar, hobotnice, lignje i rakove
  • sva vidljivo masna mesa osobito svinjsko te suhe prerađevine svinjskog mesa (salame, slanina, čvarci i sl.)
  • maslac, svinjsku mast, tvrdi margarin
  • prženo povrće (pommes frites, chips i s.l.)
  • kokosov orah
  • kolače s maslacem i margarinom , kolače s kremama od čokolade
  • začine poput majoneze i sl.

U stanjima s povišenom razinom triglicerida u prehrani treba posebno paziti na omjer mononezasićenih (preporučuju se) prema zasićenim masnim kiselinama (ne preporučuju se). U tu svrhu za sniženje razine triglicerida korisno je uzimanje omega-3-masnih kiselina, koje su izvor nezasićenih masnih kiselina morskog porijekla.

Kod unosa alkohola ističe se dvojaka uloga jer uzimanje male količine alkoholnih pića, osobito crnog vina (1-2 dL/dnevno) dovodi do pozitivnih antioksidativnih i antiupalnih učinaka, podiže razinu korisnog, HDL-kolesterola, smanjuje rizik od nastupa kardiovaskularnih bolesti. Kontinurano uzimanje većih količina alkoholnih pića djeluje izrazito negativno jer potiče porast razine triglicerida, ubrzava aterosklerozu i povećava rizik od nastupa kardiovaskularnih bolesti.

Lijekovi

Ako nakon dvomjesečnog striktnog držanja dijete nismo postigli željenu vrijednost ukupnog koleseterola ili LDL-kolesterola, tada se u liječenje, uz dijetu, treba uključiti i lijek. Lijekovi koji se koriste u liječenju hiperlipidemija su statini, fibrati, rezini (lijekovi koji odvajaju žučne kiseline), niacin.

Statini

Najčešće upotrebljavani i najbolje ispitani lijekovi u liječenju hiperlipidemija su statini. To su lijekovi koji blokiraju važan enzim u metabolizmu kolesterola, hidroksimetilglutaril-koenzim A-reduktazu (HMG-CoA), a što za posljedicu ima snažno smanjenje ukupnog i LDL-kolesterola te, u manjoj mjeri, i razine triglicerida. Osobito je važno naglasiti da osim sniženja razine kolesterola statini imaju i druge pozitivne učinke kao što su antioksidativni i protuupalni učinci te učinak na stabilizaciju aterosklerotskog plaka.

Statini su sigurni i jednostavni za primjenu. Nuspojave su rijetke i ovisne o dozi i istovremenom uzimanju drugih lijekova, osobito fibrata ili niacina. Najčešće su to osjećaj nadutosti i slični poremećaji probave, a u vrlo rijetkim slučajevima i prolazni porast jetrenih enzima te oštećenje mišića (rabdomioliza).

U svakom slučaju, prije uvođenja ovih lijekova potrebno je učiniti laboratorijske pretrage kojima ćemo utvrditi funkciju jetre i mišića. Na hrvatskom tržištu dostupni su brojni statini (atorvastatin, simvastatin, fluvastatin, pravastatin, lovastatin).

Fibrati

Fibrati su lijekovi koji se upotrebljavaju u liječenju kombiniranih hiperlipidemija ili izolirane povišene vrijednosti triglicerida i to kada je razina triglicerida između 5 i 10 mmol/L. Jednostavni su za upotrebu i s malo nuspojava. Najvažnije je naglasiti da je potreban poseban oprez i liječnički nadzor kod kombiniranja fibrata sa statinima jer navedena kombinacija povećava opasnost od oštećenja mišića (rabdomiolize) te je treba izbjegavati.

Rezini

Rezini su lijekovi koji svojim učinkom na vezanje žučnih kiselina u tankom crijevu smanjuju apsorpciju masti i razinu LDL-kolesterola.

Niacin

Niacin (nikotinska kiselina) je lijek koji se pojavio u početku liječenja hiperlipidemija pa je ustupio svoje mjesto statinima, a sada se ponovno vraća zbog učinka na porast korisnog HDL-kolesterola. Rezini i niacin u Hrvatskoj se upotrebljavaju puno rjeđe u odnosu na statine i fibrate.

Prevencija bolesti srca i krvnih žila

Pojava kardiovaskularnih bolesti povezana je usko s načinom života (fizička neaktivnost, pušenje), načinom prehrane (debljina), ali i s povećanom razinom masnoća u krvi, povišenim arterijskim tlakom, šećernom bolešću. Liječenje u svrhu sprječavanja nastanka ili odlaganja nastupa određenih bolesti ili stanja nazivamo prevencijom, pa tako razlikujemo:

  • primarnu prevenciju koja se provodi prije nastupa bolesti
  • sekundarnu prevenciju koja se provodi kada je nastupio bilo koji od oblika bolesti, te
  • tercijarnu prevenciju koja se provodi kada su nastupile trajne posljedice određenih bolesti.

Primarna i sekundarna prevencija

Liječenje hiperlipidemija i dislipidemija u svrhu primarne prevencije kardiovaskularnih bolesti provodi se kod sljedećih osoba:

  • koje imaju hiperlipidemiju, nemaju simptoma, a imaju visoki rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti i
  • koje zbog prisustva više rizičnih čimbenika imaju 10-godišnji rizik od nastupa velikog kardiovaskularnog događaja veći od 5% (rizik računa liječnik iz tablica rizika)
  • koje imaju ukupni kolesterol veći ili jednak od 8 mmol/L ili LDL-kolesterol veći ili jednak 6 mmol/L najčešće se radi o nasljednim hiperlipidemijama)
  • koje imaju arterijski tlak veći ili jednak od 180/110 mmHg
  • koje imaju šećernu bolest
  • bliski su rođaci bolesnika s poznatom kardiovaskularnom bolešću

Liječenje hiperlipidemija u svrhu sekundarne prevencije primjenjuje se kod svih osoba kod kojih postoje znakovi i simptomi kardiovaskularnih bolesti (koronarne bolesti, cerebrovaskularne bolesti ili periferne vaskularne bolesti).

Reference:
https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/11924/Lijecenje-hiperlipidemija.html
https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/21656-hyperlipidemia
https://www.healthline.com/health/hyperlipidemia
https://www.webmd.com/cholesterol-management/hyperlipidemia-overview
https://www.medicalnewstoday.com/articles/295385

Slika preuzeta sa https://www.inpha.it/en-us/Pathologies/Detail/ArticleID/25/Hypercholesterolemia

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *