Hiperventilacija

Hiperventilacija – uzrok, simptomi i liječenje

Simptomi

Hiperventilacija je stanje u kojem počnete vrlo brzo disati te pritom trošite veće količine ugljik dioksida.

Pravilno disanje imamo uz zdravu ravnotežu između udisanja kisika i izdisanja ugljičnog dioksida. Ova ravnoteža se remeti kada hiperventilirate, odnosno, kada izdahnete više ugljik dioksida nego što ga tijelo uspije napraviti. To uzrokuje ubrzano smanjenje ugljičnog dioksida u tijelu.

Niska razina ugljičnog dioksida dovodi do sužavanja krvnih žila koje opskrbljuju mozak. Ovo smanjenje opskrbe mozga krvlju dovodi do simptoma poput nesvjestice i trnca u prstima. Teška hiperventilacija može dovesti i do gubitka svijesti.

Kod nekih ljudi hiperventilacija je rijetka. Javlja se samo kao povremeni, paničan odgovor na strah, stres ili fobiju.

Za druge se ovo stanje javlja kao odgovor na emocionalna stanja, poput depresije, anksioznosti ili bijesa. Kada je hiperventilacija česta pojava, ovo stanje je poznato kao sindrom hiperventilacije.

Hiperventilacija – uzrok

Učestalost disanja u normalnom stanju je otprilike 10 – 14 puta u minuti. Tijekom udisaja kisik se u krvi veže na hemoglobin, protein koji ga prenosi u krvi po tijelu. Stanicama je potreban kisik za njihove metaboličke reakcije nakon kojih nastaje nusproizvod ugljikov dioksid. Njega stanice otpuštaju u krv te se on veže na hemoglobin, a nakon što ga hemoglobin prenese u pluća, otpušta se izdisanjem.

Hiperventiliranje je pojava preučestalog disanja. Kod hiperventilacije tijelo misli da ne dobiva dovoljno kisika, a zapravo se događa upravo suprotna reakcija. Tijelo se puni kisikom, a ne stiže ga dovoljno brzo metabolizirati pa dolazi do alkaloze krvi zbog izdisanja ugljikovog dioksida.

Ta pojava može biti zbunjujuća jer nastaje potreba za disanjem što više zraka, iako tijelo već ima dovoljno kisika. Nastavljanjem ubrzanog i čestog udisanja, hiperventilacija se samo pogoršava.

Do hiperventilacije dolazi uslijed mnogih fizičkih stanja i poremećaja, a to su:

  • stres, anksioznost ili napad panike,
  • infekcije pluća,
  • astma,
  • ozljede glave i pluća,
  • srčane bolesti,
  • konzumiranje velikih količina alkohola, droge ili kofeina,
  • uzimanje previše lijekova, npr. aspirina,
  • dijabetička ketoacidoza,
  • trudnoća,
  • tijekom ronjenja,
  • fizički napor,
  • nizak tlak,
  • često udisanje i zijevanje,
  • boravak na visini,
  • zatajenje jetre,
  • acidoza.

Hiperventilacija se češće javlja kod:

  • osoba koje pate od navedenih stanja i bolesti,
  • osoba od 15 do 55 godina,
  • žena,
  • ronilaca,
  • ljudi koji putuju na nadmorske visine veće od 2000 metara.

Prema stručnjacima s portala WebMD, žene još češće hiperventiliraju u trudnoći. No kad se dijete rodi, problem obično nestane sam od sebe.

Zijevanje i nedostatak zraka

Učestalo zijevanje, često udisanje i duboko disanje su znaci nedostatka kisika u mozgu i krvi. Zijevamo zbog:

  • umora i uspavanosti,
  • nedostatka zraka,
  • anksioznosti – zijevanje je čest simptom anksioznosti i hiperventilacije koja se zbog nje događa, a znak je tijelu da se smiri i pokuša mirnije disati.

Često zijevanje je čest znak da je tijelo pod stresom i da se “želi” smiriti. Zijevanje se ne može izliječiti jer je to prirodna i izazvana reakcija organizma, ali je moguće umiriti simptome stresa i panike.

Hiperventilacija – simptomi

Simptomi nedostatka kisika u tijelu i mozgu su:

  • osjećaj napetosti i nervoze,
  • ubrzani otkucaji srca,
  • vrtoglavica i poremećaj u održavanju ravnoteže,
  • osjećaj za nedostatkom zraka,
  • otupljenost i umrtvljenost mišića,
  • bol, pritisak i osjetljivost na dodir u prsima.

Simptomi mogu potrajati i do 30 minuta. Liječniku se trebate javiti ako se uz te simptome iskusite i ove:

  • vrućica,
  • krvarenje,
  • hiperventilacija koja se pojavljuje i nakon što ste je pokušali izliječiti raznim metodama kod kuće.

Hiperventilacijski sindrom

Posebna pojava hiperventilacije koja se događa kronično je hiperventilacijski sindrom. Povezan je sa psihičkim napetostima, a češći je u mladih žena. Često se pojavljuje zbog:

  • emocionalnog stresa,
  • napadaja panike,
  • anksioznosti,
  • depresije.

Simptomi se pojavljuju učestalo, a mogu biti:

  • vrtoglavica i zbunjenost zbog nedostatka kisika u mozgu,
  • zamućenost vida,
  • mrtvilo i trnjenje ruku i nogu,
  • ukočenost mišića,
  • znojenje,
  • hladne ruke i stopala.

Dijagnoza hiperventilacijskog sindroma se sastoji od sljedećeg:

  • Anamneza i klinički pregled – kod većine bolesnika može se na osnovi simptoma otkriti sumnja na uzročnu bolest.
  • Pulsna oksimetrija – zasićenost kisikom je 100% ili blizu te vrijednosti.
  • Acidobazni status – plinska analiza arterijske krvi pokazuje povišeni tlak kisika, a smanjeni tlak ugljikovog dioksida.
  • RTG pluća – kod hiperventilacijskog sindroma je normalan.
  • EKG – izvodi se kako bi se otkrila srčana ishemija, iako hiperventilacijski sindrom može pokazati i druge promjene.
  • Pretrage za plućnu emboliju – poput spiralnog CT-a pluća ili CT angiografije, kako bi se otkrilo radi li se zapravo o plućnoj emboliji.

Liječenje hiperventilacije

U stanju hiperventilacije je najvažnije ostati miran. Treba polako vratiti disanje u normalu, a to se može postići na više načina:

  • Tehnikama disanja – poput disanja kroz papirnu vrećicu ili kroz skupljene dlanove. Također, probajte disati trbuhom, a ne plućima ili zadržite dah na 10-15 sekundi svako par minuta. Dobra tehnika je i disanje samo na jednu nosnicu par minuta pa disati samo na drugu.
  • Uklanjanjem stresa – pokušajte shvatiti što je uzrokovalo hiperventiliranje, ili probajte ukloniti taj uzrok. Ako sumnjate na pojavu depresije ili anksioznosti, probajte razgovarati sa psihijatrom. Ovisno o dijagnozi možda će vam prepisati antidepresive.
  • Vježbanjem meditiranja ili joge – to su vježbe koje veliku pažnju pridaju pravilnom disanju i smirenju organizma.

Alternativno disanje

Hipoventilacija

Hipoventilacija je stanje acidoze, odnosno povećanje koncentracije ugljikovog dioksida u krvi. Nju može uzrokovati:

  • previše sporo disanje,
  • previše plitko disanje.

Simptomi su:

  • glavobolja,
  • smetenost,
  • grčevi,
  • tremor,
  • pospanost.

Može nastati kako posljedica raznih stanja i bolesti, kao što su:

  • opstruktivne, parenhimske i restriktivne bolesti pluća,
  • neuromišićne bolesti,
  • pretilost,
  • stanja koja potiskuju respiratorni centar.

Kao i hiperventilacija, hipoventilacija može biti akutna ili kronična. Liječi se davanjem kisika ili mehaničkom ventilacijom.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.