Homeostaza

Homeostaza – unutarnji balans

Objave

Homeostaza označava održavanje nekog biološkog sustava (npr. stanica, organizam, proces itd.) i njegove unutarnje sredine u okviru fizioloških uvjeta. Gotovo svi organi i tkiva u tijelu obavljaju funkcije koje pridonose održavanju ovih stalnih uvjeta. Iz pluća npr. dolazi kisik u onoj količini koja je potrebna stanicama, bubrezi održavaju stalnu koncentraciju elektrolita, crijeva pribavljaju hranjive tvari. Svaki organ ili tkivo pridonosi homeostazi.


Psiholog Walter Cannon uveo je pojam ”homeostaza” 1920. godine na temelju rada starijeg kolege – Claudea Bernarda, koji je homeostazu definirao kao stabilnost unutarnjeg okruženja, koja je uvjet za slobodan i neovisan život. Cannon je nadogradio Bernardov koncept i predstavio svoj popularnom knjigom “Mudrost tijela” (British Medical Journal, 1932). Cannonova osnovna definicija homeostaze i danas je u upotrebi, a njezino ime potječe od grčkih korijena koji označavaju “slično” i “stanje stabilnosti”. Prvi dio riječi, “homeo”, naglašava da homeostaza ne djeluje poput termostata ili tempomata u automobilu, odnosno nije fiksirana na jednoj preciznoj temperaturi ili brzini. Umjesto toga, homeostaza drži važne fiziološke faktore unutar prihvatljivog raspona vrijednosti.

Kako bismo sve to pojednostavili, možemo reći da je homeostaza mogućnost održavanja relativno stabilnog unutarnjeg stanja, koje postoji unatoč vanjskim promjenama. Svi živi organizmi, od biljaka do životinja i ljudi, moraju održavati unutarnju ravnotežu kako bi preživjeli. Primjerice, kad nam se poveća tjelesna temperatura, naš bi se organizam trebao boriti protiv toga. No, zbog posljedica poremećene ravnoteže među pojedinim komponentama našeg tijela, loše prehrane, nespavanja, nedovoljne tjelesne aktivnosti ili disharmonije u obitelji i društvu, ponekad može doći do bolesti.


Primjeri balansa: temperatura, krvni tlak, otkucaji srca, količina vode i otopljene tvari u tijelu, pH vrijednosti,…. Važno je napomenuti da svi ti uvjeti variraju unutar određenih granica. Primjerice broj otkucaja srca u jednoj minuti prilikom mirovanja iznosi od 60 do 80. Homeostatskim mehanizmima se u biti održava dinamička ravnoteža koja se kreće unutar određenih prihvatljivih granica. Za održavanje homeostaze ključna je koordinacija različitih stanica, tkiva i organa, a ona je omogućena komunikacijom između njih. Važnu ulogu u komunikaciji među stanicama ima stanična membrana čiji membranski proteini imaju ulogu specifičnih receptora koji primaju kemijske poruke od drugih stanica.

Uzmimo još za primjer dva organska sustava koja su zadužena za koordinaciju i prijenos informacija između različitih dijelova organizma. To su živčani sustav i sustav žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem.

Narušavanje homeostaze

Poremećaji u koncentraciji pojedinih tvari (elektrolita) u organizmu dovode do poremećaja homeostaze organizma. Patogeni mikroorganizmi otpuštaju toksine i pirogene tvari koje izazivaju povišenje tjelesne temperature koju snižavamo antipireticima. Imunosni sustav jest skup specijaliziranih stanica, tkiva i organa koji štite organizam od zaraze. Imunosni odgovor predstavlja aktivnost imunosnoga sustava protiv infekcije. Antigen je specifični biljeg koji služi imunosnomu sustavu u raspoznavanju vlastitih stanica u odnosu na mikroorganizme ili tumorske stanice. Imunost je sposobnost organizma da se obrani od stranih čimbenika koje prepoznaje preko antigena. Imunosna memorija stvara se prilikom prvoga susreta imunosnoga sustava sa stranim antigenom. Aktivno stečena imunost nastaje kad prebolimo zaraznu bolest i do toga dolazi prirodnim putom imunizacije. Cijepljenje je namjerni i kontrolirani prvi susret organizma s nekim antigenom mikoorganizma koji uzrokuje bolest. Epidemija je brzo širenje zarazne bolesti u populaciji. Epidemiološki lanac jest skup uvjeta koji moraju biti zadovoljeni da se zarazna bolest proširi u populaciji. Presađivanje ili transplantacija tkiva i organa jest postupak kojim se tkivo ili organ iz tijela dobrovoljnoga darivatelja presađuje u tijelo primatelja. Imunosna reakcija primatelja može izazvati odbacivanje i propadanje presađenoga tkiva ili organa. Prije transplantacije provodi se tipizacija tkiva da bi se odabrao donor koji je kompatibilniji recipijentu. Imunosni sustav prepoznaje i uklanja tumorske stanice, no katkad one zavaraju imunosni sustav te nastaje tumor. Imunosni sustav može kao strane tvari prepoznati i tvari koje to nisu poput peludi biljaka ili grinje, nekih tvari u hrani ili lijekova (tzv. alergeni) te na njih reagirati alergijskom reakcijom. Izrazito burna i za život opasna alergijska reakcija jest anafilaktički šok. Bolesti u kojima je imunosna reakcija usmjerena na vlastite bjelančevine nekoga organizma nazivamo autoimunim bolestima. Pravilna prehrana i održavanje optimalne tjelesne težine ključni su za prevenciju mnogih bolesti. Odgovorno spolno ponašanje bitno je za izbjegavanje neželjene trudnoće te različitih spolno prenosivih zaraznih bolesti.

Sve je u našim rukama…

Naš način života igra važnu ulogu u tome da svi ti sustavi funkcioniraju i stvaraju homeostazu. Znate i sami da se pod utjecajem stresa i loše prehrane osjećamo umorno, iscrpljeno, a takvo stanje samo šteti našem unutarnjem balansu. Ponekad nismo niti svjesni koliko i najmanje sitnice koje svakodnevno radimo na kraju mogu loše utjecati na naše zdravlje. Zato, ako želimo održati homeostazu svog organizma, u njega unosimo zdrave i hranjive tvari, izbjegavajmo stresne situacije, provodimo bilo kakav oblik fizičke aktivnosti te si na kraju svega toga pružimo dovoljno sna.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *