Huntingtonova bolest

Huntingtonova bolest – uzrok, simptomi i liječenje

Simptomi

(Huntingtonova korea; kronična progresivna korea; hereditarna korea)

Huntingtonova bolest se nasljeđuje autosomno dominantno a očituje se koreom i progresivnim kognitivnim propadanjem, što obično počinje u srednjoj životnoj dobi. Dijagnoza se postavlja genetičkim testiranjem. Liječi se simptomatski. Prvi krvni srodnici bi se trebali podvrći genetskom testiranju.

Huntingtonova bolest pogađa oba spola podjednako. Javlja se atrofija nucleusa caudatusa, degeneracija populacije malih stanica, pada razina neurotransmitera γ–aminomaslačne kiseline (GABA) i supstance P.

Huntingtonova bolest je posljedica genetske mutacije koja dovodi do abnormalne ekspanzije DNK sekvence CAG, koja kodira aminokiselinu glutamin. Genski produkt, veliki protein nazvan huntingtin, ima veliki lanac poliglutamina, koji nepoznatim mehanizmom dovodi do bolesti. Što je više CAG sekvenci, to bolest ranije počinje i ima teži klinički tijek. Broj CAG kopija se može sukcesivno generacijama povećavati, dovodeći do sve težeg fenotipa bolesti u obitelji.


Huntingtonova bolest se nasljeđuje autosomno dominantno, što znači da je potrebna samo jedna kopija bolesnog gena kako bi se poremećaj kasnije tijekom života razvio. Šanse da će se poremećaj razviti kod svake osobe koja je nosilac gena su 50%. Juvenilni oblik bolesti u 80% slučajeva prenosi otac.

Poremećaj je uzrokovan mutacijom na genu IT15, s kratkog kromosoma 4. U genu dolazi do višestrukog ponavljanja tripleta nukleotida CAG (citozin, adenin, guanin), koji kodira ugradnju aminokiseline glutamina u odgovorni protein zvani Huntington. Tako veliki broj ponovljenih tripleta CAG uvjetuje patološku varijantu proteina Huntingtona koji potom uzrokuje neurodegenerativno oboljenje.

O tome koliki je broj CAG tripleta ovisi kada će se bolest pojaviti:

40 – 50 CAG ponavljanja – bolest će se vjerojatno javiti u odrasloj dobi (adultni oblik).
60 i više ponavljanja – bolest će se vjerojatno javiti i ranije (juvenilni oblik – Huntingtonova bolest kod djece).

Simptomi i znakovi Huntingtonove bolesti

Simptomi i znakovi Huntingtonove bolesti razvijaju se podmuklo, počinju u dobi između 35 i 40 godina, ovisno o težini fenotipa.

Demencija ili psihijatrijski poremećaji (npr. depresija, apatija, iritabilnost, anhedonija, asocijalno ponašanje, bipolarni poremećaj ili shizofrenija) se razvijaju prije ili istodobno s poremećajem pokreta.

Pojavljuju se abnormalni pokreti; moguća je koreja, mioklonični trzajevi i pseudotikovi (jedan od uzroka turetizma). Turetizam se odnosi na simptome nalik Tourette-u, a koji su posljedica nekih neuroloških poremećaja ili uporabe lijeka.

Tipične karakteristike su bizaran hod, grimasiranje, nemogućnost pomicanja očiju bez popratnog treptanja ili zabacivanja glavom (okulomotorna apraksija) i nesposobnost održavanja motoričkih akcija (motorna nepostojanost), poput protruzije jezika ili hvatanja.

Progresijom bolesti, hod postaje nemoguć i gutanje otežano; rezultira u teškoj demenciji. Većini je pacijenata s vremenom potrebna institucionalizacija. Smrt obično nastupa 13 do 15 godina nakon pojave simptoma.

Dijagnoza na Huntingtonovu bolest

  • Liječnička procjena, potvrđena genetskim testiranjem
  • Kompjutorska tomografija ili magnetska rezonancija

Huntingtonovu bolest može biti teško prepoznati u ranim fazama, jer su simptomi suptilni. Može se posumnjati na bolest na temelju simptoma i obiteljske povijesti. Liječnicima trebaju podaci od srodnicima koji su imali mentalnih problema, ili im je bila dijagnosticirana neurološka bolest (kao Parkinsonova bolest) ili psihijatrijska bolest, kao shizofrenija), jer je moguće da su imali Huntingtonovu bolest koja nije bila dijagnosticirana.

Kompjutorska tomografija (CT) ili magnetska rezonancija MRI se provodi kako bi se provjerila degeneracija bazalnih ganglija i drugih dijelova mozga koji su obično pogođeni bolešću i kako bi se isključilo druge poremećaje.

Genetsko testiranje se provodi kako bi se potvrdila dijagnoza. Genetsko testiranje i savjetovanje važni su za osobe koje imaju obiteljsku anamnezu bolesti, ali nemaju simptome jer ljudi vjerojatno imaju djecu prije pojave simptoma. Za takve ljude genetsko savjetovanje treba prethoditi genetskom testiranju. Oni su upućeni centrima koji imaju stručnost u rješavanju složenih etičkih i psiholoških problema.

Liječenje Huntingtonove bolesti

Huntingtonova bolest trenutno je neizlječiva. Liječenje ne može preokrenuti njegovo napredovanje niti ga usporiti.

Međutim, lijekovi i druge terapije mogu pomoći u upravljanju nekim simptomima.

Lijekovi

Trenutno je agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila dva lijeka posebno za liječenje Huntingtonovih simptoma.

Tetrabenazin (Xenazine) liječi trzaje, nevoljne pokrete ili koreju koji se mogu pojaviti kod Huntingtonove bolesti. Nuspojave uključuju depresiju i suicidalne misli ili radnje.

Deutetrabenazin (Austedo) također liječi nevoljne pokrete, osobito one koji se mogu pojaviti na licu i jeziku.

Ako osoba tijekom uzimanja ovih lijekova ima znakove depresije ili promjene raspoloženja, treba se odmah javiti liječniku. Niti jedan lijek nije prikladan za bilo koga tko već ima dijagnozu depresije, osobito kod suicidalnih misli. Osoba bi trebala razgovarati sa svojim liječnikom kako bi bila sigurna da ne postoje drugi medicinski razlozi zbog kojih bi mogli izbjegavati ove lijekove.

Razni drugi lijekovi koji mogu biti od koristi osobama s Huntingtonovom bolešću trenutno su podvrgnuti kliničkim ispitivanjima.

Primjeri drugih lijekova koji mogu pomoći u kontroli pokreta, ispada i halucinacija mogu uključivati:

  • klonazepam (Klonopin)
  • haloperidol
  • klozapin (klorazil)

Štetni učinci uključuju sedaciju, ukočenost i rigidnost.

Za depresiju i neke opsesivno-kompulzivne značajke, primjeri lijekova koje liječnik može propisati uključuju:

  • fluoksetin (Prozac, Sarafem)
  • sertralin (zoloft)
  • citalopram (Celexa)

Govorna terapija

Huntingtonova bolest može uzrokovati ozbiljne probleme s kontrolom mišića grla i usta. Zbog toga je osobi teško govoriti, gutati i jesti.

Govorna terapija može pomoći osobi da to bolje kontrolira.

Logoped može naučiti neverbalnu osobu kako komunicirati bez govora, na primjer, koristeći ploču sa slikama predmeta i aktivnosti u svakodnevnom životu.

Fizikalna i radna terapija

Fizioterapeut će pomoći ojačati mišićnu snagu i fleksibilnost osobe, poboljšati ravnotežu i smanjiti rizik od pada.

Terapeut može osmisliti vježbe za osobu koje odgovaraju njezinoj razini sposobnosti i koje može redovito ponavljati te ih prilagođavati kako se mijenja fizičko stanje osobe. Terapeut također može savjetovati osobu o korištenju pomagala kao što su invalidska kolica ili hodalica.

Radni terapeut može pomoći osobi s dodatnim potpornim uređajima koji pomažu u svakodnevnom funkcioniranju, kao što su rukohvati u cijelom domu, specijalizirani pribor za jelo i piće te uređaji koji pomažu osobi da se tušira ili odijeva.

Prevencija

Ljudi s poznatom obiteljskom poviješću Huntingtonove bolesti razumljivo su zabrinuti hoće li prenijeti Huntingtonov gen svojoj djeci. Ti ljudi mogu razmotriti mogućnosti genetskog testiranja i planiranja obitelji.

Ako rizični roditelj razmišlja o genetskom testiranju, trebao bi otići kod genetičara po savjet. Genetičar će objasniti moguće rizike pozitivnog rezultata testa, što bi značilo da roditelj može razviti bolest. Također, parovi će morati donijeti dodatne odluke o tome hoće li imati djecu ili će razmotriti alternative, poput prenatalnog testiranja gena ili in vitro oplodnje spermom ili jajnim stanicama donora.

Druga mogućnost za parove je in vitro oplodnja i genetska dijagnoza prije implantacije. U tom se procesu jajne stanice uklanjaju iz jajnika i oplođuju očevom spermom u laboratoriju. Embriji se testiraju na prisutnost Huntington gena, a samo oni koji su negativni na Huntingtonov gen implantiraju se u majčinu maternicu.

Reference:
https://www.hemed.hr/
https://www.medicalnewstoday.com/articles/159552
https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/huntingtons-disease/symptoms-causes/syc-20356117
http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/neurologija/diskinezije-i-bolesti-malog-mozga/huntingtonova-bolest

Slika preuzeta sa https://www.kindpng.com/imgv/iJxRTRT_cerebro-brain-transparent-background-huntington-disease-hd-png/

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *